DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 25-5 —


sljednjem deceniju. Njemački jedan taksator pokušavši da iztraži, na koliko su
resultati po formuli (I) udobni i vjerojatni, pak naišavši na potežkoće kod
opredjeljivanja veličine od Ga, što je u ostalom pokušao bio i prof. Baur ´,
kušao je, da zamieni ovu veličinu drugom, koja se može laglje, udobnije i točnije
opredieliti. Ta veličina bila bi bez sumnje ploha (?, t. j . ploha presjeke
u visini čovječjih prsiju, ili točnije u visini od 1,3 metra od površine tla. G i
Gi stoje po pronalazu u paraboloidu ovako jedno prama drugomu:


G:G2 = h:|h = l:|
a odtuda se dobije:
G2 = I G
Stavimo li ovo u formulu (I) dobijemo:


V = I X I Gh = i Gh (II)


t. j . običnu formulu, koja opredieljuje objam paraboloida, što je sasma naravno,
kao što i formula (I) predstavlja objam paraboloida, s tom samo razlikom što
je ovaj drugi proračunan po plohi presjeke u trećini ciele dubljine. Nu ako
smatramo niži dio stabla od visine 1,3 metra do visine ^, t. j . do one točke,


gdje smo kod presjeke dobili plohu Ga, kao kusi (odrezani) paraboioid, a ostali
dio kao podpuni paraboioid, onda ćemo dobit evo ovo:


V = (G + Ga) i X i h + Ga X i X I h =


= i (G + G2) i h + Ga X i =


= (i G + 1 Ga + Ga) I h =


== A (G + 3Ga) i h =


= (G + 3Ga)~ (III)


Posljednja ova formula, u kojoj se nalazi ploha presjeke u visini čovječjih
prsiju, imala bi po mnienju njemačkoga toga taksatora pružati točnijih rezultata,
nego formula Gosfeldova, što ih pruža u prvotnom svojem obliku.


Da dokaže ovu svoju tvrdnju, proizveo je on dva pokusa: za prvi je uzeo
22 jele od 60—65 ljetnoga rasta i visine od 16—23 metra, a debljine od 19
—30 cm., i 22 bukve od 90—120 ljetnoga rasta, visine 18—29 metara i debljine
od 2672—43 centimetra, za drugi 86 jela od 60—70 ljetnoga rasta i 86
bukava od 90—120 ljetnoga rasta. ^ Visinu je ovomu drveću opredielio, poslije
kako je posječeno, točno na decimetre, a debljinu dapače na milimetre. Za
iedinicu sravnjivanja, t. j . za pravi objam stabla uzeo je objam, koji je pronašao
razdielivši svako stablo na odrezke od dva metra i računajući objam
svakoga odrezka po Guberovoj formuli. Na temelju tih pokusa pokazalo se, da
su se kod uporabe formule (I), (II) i (III) polučili sliedeći resultati:


´ Sr. njegovu razpravu: Priifung einiger Methođen zur Ermittluug đer Schaftholzmasse
stehender Biiume, što je izašla u Allgemeine Porst- und Jagdzeituiig 1882,
str. 320—323.


^ Allgemeine Porst- und Jagdzeitung 1885, st. 360—361.