DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 252 — Na temelju polučenih data zaključuje Neimeister, da je za mjerenje debljine stabalš,, dapače i cieloga drveta u polovini debljine vrpca najmanje prikladna, šestilom da se postizavaju dosta vjerni resultati kao i mjer. krakljačom, a osim toga može se mjeriti šestilom dosta udobno i takovo drvo, kojega sbog njegova položaja krakljačom nije moguće mjeriti. Po tom priznaje Neimeister, da je za mjerenje debljine drveta u polovini dubljine tarandsko šestilo najpraktičniji stroj. No jedva se može pristati uz takovo kategoričko izvadjanje: dosta je samo, da spomenemo, da mi, mjereći šestilom debljinu drveta na stanovitom mjestu, opredjeljujemo duljinu od nekoliko, ili dapače od mnogih tetiva, koje su sječenjem nastale, pak da najveću od njih uzmemo za traženu veličinu — za opredieljeni diametar. Za ovakovo mjerenje treba mnogo vremena, mnogo više, nego kad se debljina opredjeljuje krakljačom, ne spominjuć toga, da li je pronađjena kao najveća tetiva sbilja najveća, — a baš o tom zavisi proračunana veličina drveta. A valja nam gledati i na cienu i na težinu ovih dvaju strojeva. Ovo posljednje nije baš tako malo važno, kako bi tko mislio, jer šestilo, koje je do 272—8 puta teže od krakljače, brzo umara onoga, koji se njim služi, a dosliedno zapriečuje i brzinu mjerenja. Po onom, što smo dosada kazali, možemo se sigurno nadati, da iztraživanja prof. Neimeistera neće ni najmanje u prilog biti uporabi šestila u šumarskoj praksi. — Ceski šumar Cenker priznavajuć formulu Guberovu sjednem presjekom u polovini duljine brvna najsgodnijom u šumarskoj praksi za mjerenje objama brvna ili dapače cielih stabala pokušao je´, da iznadje pouzdanijih resultata kod uporabe njegove formule, uvedši izpravak kod pronadjene u polovini duljine presjeke vehčinu diametra dotičnoga brvna ili stabla. V^ ličinu ovoga izpravka opredjelio je sravnjivanjem tako, da je uzeo 2020 greda i sbrojio im objame po Guberovoj formuh, uzevši u račun veličinu diametra kod jedne presjeke u polovini duljine, a zatim sbrojio objame, uzevši u račun veličine kod više presjeka. Na temelju ovakove sravnitbe, ako se uzmu u obzir razlike medju jednim sbrojem objema i drugim, nije mu bilo težko opredieliti, za koliko treba diametar povećati ili umanjiti kod jedne presjeke u polovini dubljine grede, da se računajuć mu objam po Guberovoj formuli, poluči ista veličina, koja se je pronašla po istoj formuli, ako se je računalo ne po jednoj presjeci, nego razdielivši gredu na više česti. Da se ta zadaća rieši, najbolje je, da se uzme izračunani po Guberovoj formuli objam grede kao sbroj više odrezaka, i da se smatra objamom valjka (cilindra), pak se podieli duljinom grede; količnik (quotieat) bit će tada osnovka valjka, a njezin diametar traženi izprav- Ijeni diametar. Razlika medju izpravljenim diametrom i u istinu nađjenim u polovini duljine pokazuje vehčinu izpravka. ´ Sr. „Vereinsschrift fur Forst- Jagđ- uiid Naturkunđe" 1882. 3-tes Heft str. 21—24. i „Centralblatt fiir đas gesammte Forshvosea" 1883. sti-. 282 — 2 83. |