DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 251 —


bude rukotvorina spretna, ukusna i valjana, tako isto valja da poznaju i vlastnici
šuma, koja vrst drveća trpi družtvo druge vrsti, te koja vrst ljubi ovakovo
ili onakovo tlo, podnebje ili položaj, da prema tomu znadu udešavati gajenje
šuma i uklanjati sve ono, što bi uzgoju drveća škodljivo bilo. Valjan šumar
može čak i samu prirodu donjekle obuzdati i u svoju svrhu izrabiti, ako ju
umije potanko poznavati. J. E.


0 uspjesih novije taksacije drveća.


Pitanje, koji su strojevi najprikladniji i najtočniji za izmjerivanje debljine
rastućega i posječenoga drveća, već je odavna veoma zanimalo mnoge stručnjake.
Mi ćemo pokušati, da izložimo rezultate, koji su u tom postignuti zadnjih
deset godina.


I.
Medju novije iztraživaoce u taksaciji drveća spada profesor Tarandske
šumarske akademije Neimeister.´ On je sravnio mjerenje drveća mjeračom
krakljačom (Kluppe), mjerilnim šestilom, i mjerilnom vrpcom.
Da to postigne, uzeo je 500 stabala, koja je porazdielio u četiri razreda:


u I. razr. nalazilo se 200 stabala u debljini od —15 cm.


" II. „ „ „ 200 „ „ , „ 16-22 „


„ IV. , „ „ 17 „ „ „ „ 30 cm. i više.


Posječeno drveće mjerio je mjerači mi krakljačami u polovini duljine,
a zatim mjerilnim šestilom, pak je pronašao, da se je debljina kod
prvoga mjerenja, sravnjena s drugim mjerenjem (šestilom)


u razr. povećala umanjila Tim se je promienio objam


za jedan cm. kod stabala kub. met. U %


I. 7 2 + 0,14 + 0,4
II. 3 — + 0,13 + 0,2
III. — --—
IV. — — _ _
Kod mjerenja mjerilnom vrpcom:
I. 51 + 1,33 + 3,9
II. 60 — +3,01 +3,6
III. 6 — +0,44 +0,6
IV. 1 — +0,09 +0,4
* Sravni njegovo djelo: Untersuchung iiber die Arbeit von Baumzirkel,
Kluppe und Messbanđ bei „Starkenmessungen" u. „Tharauder forstliches Jahrbuch´´
34 Band (1884.) str. 126 — 128.


ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 252 —


Na temelju polučenih data zaključuje Neimeister, da je za mjerenje debljine
stabalš,, dapače i cieloga drveta u polovini debljine vrpca najmanje prikladna,
šestilom da se postizavaju dosta vjerni resultati kao i mjer. krakljačom,
a osim toga može se mjeriti šestilom dosta udobno i takovo drvo, kojega
sbog njegova položaja krakljačom nije moguće mjeriti. Po tom priznaje Neimeister,
da je za mjerenje debljine drveta u polovini dubljine tarandsko šestilo
najpraktičniji stroj.


No jedva se može pristati uz takovo kategoričko izvadjanje: dosta je
samo, da spomenemo, da mi, mjereći šestilom debljinu drveta na stanovitom
mjestu, opredjeljujemo duljinu od nekoliko, ili dapače od mnogih tetiva, koje
su sječenjem nastale, pak da najveću od njih uzmemo za traženu veličinu —
za opredieljeni diametar. Za ovakovo mjerenje treba mnogo vremena, mnogo
više, nego kad se debljina opredjeljuje krakljačom, ne spominjuć toga, da li je
pronađjena kao najveća tetiva sbilja najveća, — a baš o tom zavisi proračunana
veličina drveta. A valja nam gledati i na cienu i na težinu ovih dvaju
strojeva. Ovo posljednje nije baš tako malo važno, kako bi tko mislio, jer šestilo,
koje je do 272—8 puta teže od krakljače, brzo umara onoga, koji se
njim služi, a dosliedno zapriečuje i brzinu mjerenja. Po onom, što smo dosada
kazali, možemo se sigurno nadati, da iztraživanja prof. Neimeistera neće ni
najmanje u prilog biti uporabi šestila u šumarskoj praksi.


— Ceski šumar Cenker priznavajuć formulu Guberovu sjednem presjekom
u polovini duljine brvna najsgodnijom u šumarskoj praksi za mjerenje
objama brvna ili dapače cielih stabala pokušao je´, da iznadje pouzdanijih resultata
kod uporabe njegove formule, uvedši izpravak kod pronadjene u polovini
duljine presjeke vehčinu diametra dotičnoga brvna ili stabla. V^ ličinu ovoga
izpravka opredjelio je sravnjivanjem tako, da je uzeo 2020 greda i sbrojio im
objame po Guberovoj formuh, uzevši u račun veličinu diametra kod jedne presjeke
u polovini duljine, a zatim sbrojio objame, uzevši u račun veličine kod
više presjeka. Na temelju ovakove sravnitbe, ako se uzmu u obzir razlike medju
jednim sbrojem objema i drugim, nije mu bilo težko opredieliti, za koliko
treba diametar povećati ili umanjiti kod jedne presjeke u polovini dubljine
grede, da se računajuć mu objam po Guberovoj formuli, poluči ista veličina,
koja se je pronašla po istoj formuli, ako se je računalo ne po jednoj presjeci,
nego razdielivši gredu na više česti. Da se ta zadaća rieši, najbolje je, da se
uzme izračunani po Guberovoj formuli objam grede kao sbroj više odrezaka,
i da se smatra objamom valjka (cilindra), pak se podieli duljinom grede; količnik
(quotieat) bit će tada osnovka valjka, a njezin diametar traženi izprav-
Ijeni diametar. Razlika medju izpravljenim diametrom i u istinu nađjenim u
polovini duljine pokazuje vehčinu izpravka.
´ Sr. „Vereinsschrift fur Forst- Jagđ- uiid Naturkunđe" 1882. 3-tes Heft str.
21—24. i „Centralblatt fiir đas gesammte Forshvosea" 1883. sti-. 282 — 2 83.




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 253 —


Iztraživanja Cenkerova pokazala su, da je ili jestan ili niječan izpravak,
a to prama tomu, kakova je vrst i duljina drva, kako se vidi iz sliedećih podataka
:
Ako je drvo Izpravak u veličini diametra mjerenoga u polovini duljine


dugo met. grede u cm.
kod jele kod bora kod omorike
8,0 + 0,4 0,0 — 0,1


10,0 + 0,4 + 0,6 0,0
11,7 -0,1 0,0 -0,2
14,5 0,0 -0,2 -0,1


15,5 -0,1 -0,2 -0,1
17,5 -0,2 — 0,3 -0,0
19,4 + 0,3 — 0,1 -0,7
20,0 — + 0,4 + 0,7
21,0 -0,4 -0,2 —
22,0 + 0,2 —0,8 —
23,0 0,0





24,0 + 0,7 -0,4 —.


25,0 — -1,1 —
26,0 — 0,6 —
Ako razmotrimo ove brojeve, onda ćemo težko opaziti ikakovu pravilnost,
pa ne možemo drugačije, nego da pristanemo uz mnienje Cenkerovo, koji po
ovim podatcima tvrdi, da je velik dio izpravaka, izuzevši one, koji su u ovoj
skrižaljci podbrisani i one, koje smo dobili, ako smo imali posla s hrpom drveća,
u kojoj se je slučajno nalazilo mnogo drveća osobito nepravilnog oblika, da je,
veli on, velik dio tih izpravaka veoma i tako neznatan da ga kod običnoga
taksacionoga računanja možemo posvema bez velike pogrješke zanemariti i da
se po tom izračunavanje objamS, jele, bora i omorike u duljini
od 22—26 metara može izvesti po Guberovoj formuli i to po
jednostavnijem njezinom obliku, t. j. po nadjenom diametru
jedne presjeke u polovini duljine dotične grede.
Isto je pitanje potaklo i prof. Weise,* da iznadje u kojoj visini drveta
leži ona kružna ploha, koja pomnožena s visinom drveta dade njegovu gromadu
(masu), koju smo proračunali točnijim načinom, t. j . razdiehv drvo na više
odrezaka. Postupao je isto tako kao i Cenker. Posljedke iztraživanja možemo
si predočiti ovako:
Ako je drvo Kružna ploha dotične presjeke leži od dolnjega kraja drveta
dugo met. udaljena za:
metara u o/^
22 7,8 36


´ Sravni njegovu razpravu: „In welchec Hohe đes Baumes liegt diejenige Kreisflache,
welche mit đer Hoiie des Baumes multiplicirt, dio Massc đesselben gicbt?´,
što je izasla u „Zeitschrift filr Forst- und Jagdvveseu" 1885. str. 281 — 282,




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— ao4 —


Ako je drvo Kružna plol lotične presjeke leži od dol´
dugo met. udaljena za:
metara


ti7o
23 8,7 38
24 9,5 39
25 9,7 39
26 10,1 39
27 n,2 41
28 12,» 44
29 12,8 44
30 13,2 44
31 14,2 45
Na početku ovoga stoljeća bijaše G o s f e 1 d ´ predložio poseban oblićak
za opredjeljivanje objama posječenih stabala drveća, koja je poznata pod njegovim
imenom i koja se od petdesetih godina, hvala preporuci prof. Rikke-a´*
upotrebljava u šumarskoj taksacionoj praksi. Kod izvadjanja ovog oblička polazio
je od tvrdnje, da veći dio šumskih stabala stoji svojom formom medju
paraboloidom i konusom (čunjem), i da po tom sbog veće točnosti ne treba
uzimati u formulu za izračunavanje objema stabla ili njegove česti osnovku
stabla drveta, koju smo izmjerili na najdolnjoj mu česti. Po tom je on oprodielio
objam stabla, odrezavši najgornji vrh, po formuli:
V=(Gi + 3 Ga) i
gdje Gf označuje kružnu plohu presjeke na gornjem kraju, G^ = plohu presjeke,
koja leži u udaljenosti ´/a ^ od dolnjega kraja, h pako označuje visinu
drveta, — dakako bez vrha.
God. 1861 predloži´ prof. Baur zabacajuć kod opredieljivanja objama
rastućega drveća uporabu uslovne visine, što ju bijaše Pressler predložio, da
se kod toga upotrebi Gosfeldova formula, koja će se za taj cilj ovako prirediti:
V = ´/4 G2h = 0,75 G2h (I),
a to s toga, jer je kod rastućega drveta, komu nije vrh odrezan, gornja ploha
jednaka 0. Ako kod Baurova primjera sravnimo resultat dobiven po njegovoj
formuli i resultat izračunan točno potankim načinom, bit če razlika — 0,7i %
Ovu je formulu predložio Cenker * ne obazrievši se na to, da je Baur
pronašao pogrješku u dva navedena primjera + 0,61 "/^ i — 0,42 7o
Na ovu formulu, koja je očevidno posve jednostavna i veoma udobna
za opredjeljivanje objama u svakdanjoj praksi, obratila se pozornost i u po


´ Sravni od njega: „Nieđere unđ hohere praktische Stereometrie". Leipzig 1812.
Weidemann § 67., strana 123.


* Sravni od njega: „Ueber die Berechnung des korperlichen Inhalts unbeschlagener
Baumstamme". Stuttgart 1849. Metzler.
* Anleitung zur Aufnahme đer Baume unđ Bestande nach Masse, Alter unđ Zuwachs.
Wien 1861. BraumuUer, str. 121 — 122.
* Oesterreichische Monatschrift fur Forstvvesen 1868 (XV1U. Bd.), str. 737.—741.


ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 25-5 —


sljednjem deceniju. Njemački jedan taksator pokušavši da iztraži, na koliko su
resultati po formuli (I) udobni i vjerojatni, pak naišavši na potežkoće kod
opredjeljivanja veličine od Ga, što je u ostalom pokušao bio i prof. Baur ´,
kušao je, da zamieni ovu veličinu drugom, koja se može laglje, udobnije i točnije
opredieliti. Ta veličina bila bi bez sumnje ploha (?, t. j . ploha presjeke
u visini čovječjih prsiju, ili točnije u visini od 1,3 metra od površine tla. G i
Gi stoje po pronalazu u paraboloidu ovako jedno prama drugomu:


G:G2 = h:|h = l:|
a odtuda se dobije:
G2 = I G
Stavimo li ovo u formulu (I) dobijemo:


V = I X I Gh = i Gh (II)


t. j . običnu formulu, koja opredieljuje objam paraboloida, što je sasma naravno,
kao što i formula (I) predstavlja objam paraboloida, s tom samo razlikom što
je ovaj drugi proračunan po plohi presjeke u trećini ciele dubljine. Nu ako
smatramo niži dio stabla od visine 1,3 metra do visine ^, t. j . do one točke,


gdje smo kod presjeke dobili plohu Ga, kao kusi (odrezani) paraboioid, a ostali
dio kao podpuni paraboioid, onda ćemo dobit evo ovo:


V = (G + Ga) i X i h + Ga X i X I h =


= i (G + G2) i h + Ga X i =


= (i G + 1 Ga + Ga) I h =


== A (G + 3Ga) i h =


= (G + 3Ga)~ (III)


Posljednja ova formula, u kojoj se nalazi ploha presjeke u visini čovječjih
prsiju, imala bi po mnienju njemačkoga toga taksatora pružati točnijih rezultata,
nego formula Gosfeldova, što ih pruža u prvotnom svojem obliku.


Da dokaže ovu svoju tvrdnju, proizveo je on dva pokusa: za prvi je uzeo
22 jele od 60—65 ljetnoga rasta i visine od 16—23 metra, a debljine od 19
—30 cm., i 22 bukve od 90—120 ljetnoga rasta, visine 18—29 metara i debljine
od 2672—43 centimetra, za drugi 86 jela od 60—70 ljetnoga rasta i 86
bukava od 90—120 ljetnoga rasta. ^ Visinu je ovomu drveću opredielio, poslije
kako je posječeno, točno na decimetre, a debljinu dapače na milimetre. Za
iedinicu sravnjivanja, t. j . za pravi objam stabla uzeo je objam, koji je pronašao
razdielivši svako stablo na odrezke od dva metra i računajući objam
svakoga odrezka po Guberovoj formuli. Na temelju tih pokusa pokazalo se, da
su se kod uporabe formule (I), (II) i (III) polučili sliedeći resultati:


´ Sr. njegovu razpravu: Priifung einiger Methođen zur Ermittluug đer Schaftholzmasse
stehender Biiume, što je izašla u Allgemeine Porst- und Jagdzeituiig 1882,
str. 320—323.


^ Allgemeine Porst- und Jagdzeitung 1885, st. 360—361.




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 30     <-- 30 -->        PDF

- 25(5 —
Br, pokusa;


Pogrješka Broj stabala, kođ kojih se je pokazala vrst đrTeća u o/o pogrješka, kad jim se računao objam po
formuli:


(I) (II) (III)
A) kod I. po-0,0— 5,0 23 29
28
jLusa zajedno za 5,1—10,0 15


12 13
22 jele i 10,1—16,0 4 6 2«


22 bukve U obće za 44 stabla u "/o + 3,24 -j-0,08 + 1,88


0,0— 5,0 50 50


B) kod II. pokusa


5,1-10,0 28 25


a) Bukva (86


10,1—15,0 5 9


stabala)


15,1-20,0 3" 2»
Obća pogrješka za 86
stabala u "/o + 2,5 + 1,4 —


0,0 5,0 40 45
b) Jela 5„—10,0 87 30
(86 stabala) lO„-l5,o 7 8
15„-20,„ 2* 3
Obća pogrješka za 86
stabala u "/o . . + 5„ + 0,6


Odavle se jasno vidi, da formula (II) daje kud i kamo točnije resultate
od formule (I), o čem se možemo osvjedočiti, ako sravnimo veličine pogrješke:


+ 0,081 + 1,4 i + 0,6 u prvom slučaju i -f- 3,54 + 2,5o i 5„ u drugom slučaju.
Formula (III) zauzima medju ovima srednje mjesto.
Ne zadovoljavajuć se gore navedenim posljedcima, pokušao je njemačke
taksator, da sravni izračunane po (I), (II) i (III) formuli resultate s resultatima
polučenim po uslovnoj visini, kod čega se je služio dosta spretnom formulom
Presslerovom, u kojoj se uzima u račun debljina drveta blizu korena, poimence
formulom :


V = I g(h, + i m + i mn) (IV)


gdje g označuje plohu u presjeci drveta u visini 1,3 metra, h uslovnu visinu
za g, m = 1,3 m. a w označuje sa 10 pomnoženi omjer medju razlikom diametra
plohe u presjeci, polovine visine 1,3 metra (D) i diametra plohe u presjeci
ciele visine 1,3 metra (d) i medju posljednim diametrom (d), — dakle


D-


n = X 10


* Najveda pogrješka —11 "/g.
* Najveća pogrješka —17,^ "j^.
´ Najveća pogrješka —16,3 "/^j.
* Najveća pogrješka —18„ "j^^.


ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 257 —


Za pokus uzeo je dvije hrpe drveća, t. j . 7 jela i 19 bukava, a kod toga


je našao:


Pogrješka Broj stabala, kod kojih se pokazala poVrst
drveda u Vo grješka, kad im je računao objam po
formuli:


(I)
(II) (III) (IV)
4 6
[ "fO ^fO 5 7
Jela ) 5„-lO,o 1 3 — —
(7 stabala) 10„-15,o f 1 — 1 —


f 15„-20„ 1 — — —
Obćenita pogrješka kod 7 stabaU u /o —0,73 4,54 1,37 +0,84


f OfO ^lO 12 8 13 14
Bukva 5,1-10,0 7 8 6 3
(19 stabala) lO„-l5,o — 3 — 1
f l5„-20,o — — — 1


Obćenita pogrješka
za 19 stabala u /o -1-2,75 + 2,58 + 2,50 —0,13
/ 0 fi 17 12 19 21


U obće za jelu [ ",0 ´^lO


8 11 6 3


i bukvu ) 5,1-10,0
3 ´ 1 * 1


(26 stabala)
10,1—15,0


1 ´
1 »


[ 15,1-20,0
Obćenita pogrješka za 26 stabala u ´0 + 2,« + 1,58 + 1,96 + 0,0029


Na temelju ovih podataka lako je zaključiti, da Presslerov način po svojoj
točnosti zaslužuje pred svima prednost, no ne valja takodjer zaboraviti, da je
izračunavanje objama stabala po uslovnoj visini Pressler predložio za rastuć e
jošte ili stojeće drveće, a ne za posječeno, a iztraživalac je imao kod
pokusa posječeno drveće, gdje je visinu hi mogao lahko neposredno izračunati,
t. j . mjeriti, što kod stojećega drveća to nije moguće.


— Poznato je, da se u paraboloidu, gdje je f = 0,50, za diametar S u
presjeci na polovini visine izrazuje diametrom osnovke njegove naime sa D, dakle
S = Vi D== = ij^ = 0„„, D = 0,71 D.


a odatle imamo


q = p- == 0,71.


Dopuštajuć proporcionalnost medju q i f lahko se posljednje opredieli
prvom veličinom:


I: f = 0,^07 : 0,5«
odkuda:
f = q X -^ = 0„o7 q (V)


Najveda pogrješka — 12,o "/o
Najveća pogrješka — ll,o */o
Najveća pogrješka —16,o ´/o




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 258 G.
Str žele ckij predlaže´, da se upotrebljuje ova zadnja formula kao
jednostavniji način za izračunavanje /"-a.
Da se dokaže i potvrdi istinitost formule (V), izračunan je objam od
osam stabala različne vrsti drveća, kao što po formuli Guberovoj, razdielivši
ih na odrezke — F, tako i po ovoj formuli bez razdieljivanja Fi, pak je zatim
pronadjeno f po objamu F i /i po formuli (V), a pomoću posljednjega opriedieljen
je objam — F2. Kod toga se je pokazalo, da opredieljenje objama po/i,
koje smo našli po formuli (V), daje mnogo vjernije resultate, nego njegovo
opredieljenje po formuli Guberovoj i po presjeci u polovini visine, kako se to
lako razabire iz sliedećih podataka:


Vrst drveta: q =:fl = f = Razlika u % medju objamima: Vi-V, V2—V
za bor 0,772 0,546 0,55 + 9,0 +0,6
» jelu 0,719 0,508 0,51 + 1,^ +0,4
„ omoriku 0,654 0,462 0,46 - 5,7 +0,8
„ ariš 0,638 0,451 0,45 — 9,5 + 0,2
„ hrast 0,677 0,478 0,47 - 3,1 + 1,0
„ bukvu 0,739 0,522 0,51 + 7,2 +2,1
„ jalšu 0,652 0,461 0,46 — 8,6 -1, 0
„ brezu 0,571 0,404 0,41 -21,1 -2,7


— Reynard, saobćujuć francuskim šumarima način, kako se proračunava
f po Strželeckovom načinu izvadja ^ sliedeću formulu za izračunavanje objama
njekoga stabla:
V = ^ D" = Hf ^D«H X 4V2" = ^l/2"DSH = 0,555 DSH . . (VI)


4 4 U 4
Nu Vaultrin (Voltren) sasma sgodno primjećuje ´, da je kod paraboloidne
forme drveta:


V = 10=^1 = |D X DX H=^DSH . . . . . (VII)


zato, jer je S = —: . (VIII)


odkuda D = 8V2
Proizvadjajuć izračunavanje objama stabalž, od istoga drveća, što ga bijaše
uzeo Strželecki po formuli objama paraboloida i po formuli Guberovoj s jednim
diametrom presjeke u polovini visine, točnim mjerenjem i izračunanim po formuli
(VIII) objamom, izrazio je Vaultrin razliku medju točnim mjerenjemmedju računanjem po formuli (VIII) u postotcima i sravnio postotke s izraže


* Ceutralblatt fttr đas gesammte Por8twesen 1883 str. 430—433 i b) Revue đes
eaux et forgta 1884 str. 25.
* Kevue đes eaux et foršts 1884 str. 25.
* Ibidem str, 121—122.


ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 33     <-- 33 -->        PDF

259 —


ženom u postotcima razlikom odnošaja D i S u paraboloidu naprama odgovarajućim
visinam ili naprama udaljenostim ovih diametara (D i S) od vrha paraboloida
D S
=, kod čega je našao, da


VH ViW


Razlika medju
točno izračunanim olijamom stabla izračunanim
objamom i obja- po formuli Guberovoj s točno D


Vrst drveća


mom paraboloida izmjerenim S. i međju obj. izr.


ViH


po formuli (Vfll)
bor - 8,5 - 8,5 +10,.
jela - l,fi - 1. + 1,0


´,5
omorika + 9,« + 8,3 - 7,5


ariš +11,. +10,9 -11,3


hrast + 5„ + 4,3


- 4„
bukva - l,s — 4,4 + 5,,
jalša + 8,8 + 8,0 - 7, ,9
breza +21,1 +23,, -19„


— Da se olakoti izračunavanje f-a kod rastućega drveća, predložio je
nadšumar Šaal * pred tri godine, da se upotrebi uslovna visina Presslerova.
Taj se pređlog ne može nazvati novim: formula, koja opredieljuje f stabla pomoću
uslovne visine, bijaše prije dvadeset godina poznata šumarom; tako se
je n. pr. o njoj spominjalo god. 1864/5. u tečaju ruske „Šumarske Taksacije"
na bivšoj ruskoj šumarskoj akademiji.
Skupimo li sve, što smo dosad iztaknuli, to je


jD=»|h.-2h,


(IX)
TCD=»H —3H
t. j. f se proračuna, ako se dvostruka uslovna visina stabla razdieli trostrukom
visinom cieloga stabla.
Kod opredieljivanja uslovne visine drva pomoću Presslerova mjerila za
visinu, postaje opredieljivanje mnogo jednostavnije po formuli (IX), ako se visine
izraze tangentom kutova viziranja i udaljenošću mjerioca od drveta; ako


označimo kutove viziranja na mjesto, gdje je diametar presjeke == —-i na vrh


stabla sa a i §, a udaljenost sa S, to ćemo naći, da je
h^ = S tang.a
i H= S X tang.p, a tada
2 S X tang.a 2 tang.a


/ = (X)


3 S X tang.p 3 tang.p


´ Sr. njegovu razpravu: „Die Ermittelung đer Pormzahlen stehenđer B^ume mittelst
đer Bichtpunktsmethođe", što je izašla u Allgemeine Forst- unđ Jagdzeitung
1885 8tr. 332—334.




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 260 —


Prem da Šaal nije podao podataka, u koliko su vjerni resultati, kad se
f računa po zadnjoj ovoj formuli, to ipak, kako se predmnievati može, da bi
se po njoj mogao točno proračunati objam stabla pomoću njegove uslovne visine,
0 kojoj u istinu kod rastućega drveća neima gotovo ni govora, razlikovat
će se po tomu i /", izračunan po formuli (X) od prave svoje veličine.


Da se olakoti taksiranje gromade stabla mjerenjem od oka, koje je u
Njemačkoj jošte dosada razprostranjeno, predložio je Dencin ´ sljedeću obćenitu
formulu, po kojoj se može opredieliti kubički sadržaj stabla u metrima, ako je
stablo visoko 25—30 metara:


^=1000 ........... . (XI)


t. j. kvadrat điametra presjeke u visini drveta 1,3 met. izmjerenoga u
centimetrima , razdieljen na 1000, jednak je objamu toga stabla izraženomu
u kub. metrima.
Da se olakoti izračunavanje kvadrata diametrova u pameti, treba ga zamieniti
dvima faktorima, od kojih se jedan okanča ništicom; tako se na pr.
(33)´^ =1089 može zamieniti ovako: 30 X 36 = 1080; (45)´= 2025 izračuna
se kao 40 X 50 = 2000 ili (68)^ = 4624 može se zamieniti sa 70 X 66 =
4620 itd.


Formula (XI), koju njemački šumati priznavaju podpuno praktičnom, ne
predstavlja ništa nova: ovo je obće poznata formula


V = j D^hf = Q^ hf^D´


u kojoj ft = 25 metara i f=Q,^o a produkt ^hf=^^^X 25 X 0,50= pri


bližno 10 ´ ; izrazujuć D, koje je izmjereno u centimetrima, metrima, t. j . za


mienjujuć ga j ^ dobijemo:


V100/ 10000 1000
Prispodobiv ovom formulom u praksi polučene resultate sa resultatima
polučenim po tablicah, što su Njemci sastavili ^ osvjedočio se Dencin, da se
po formuli (XI) dobivaju dovoljno točni resultati kod visine stabla za omoriku
od 80 metara, za bukvu (i hrast) i jelu od 26 metara i za bor od 25 metara.
Ako visina stabla prekoračuje ovu normu, moraju se polučeni po ovoj formuli
objami povećati razmjerno s povećanjem visine, i to za svaki metar kod omorike,
jele i bora za 3 "/^ i kod bukve za 5 "/^; obratno kod manje visine treba


´ Sravni njegovu razpravu: „Einfaches Verfahren zur Bestimmung đes Festgehalts
Btehenđer Baume«, što je izašla u Forstliche Blatter 1884 str. 399—400 i
1885 str. 122—124.


´ To6no = 9,8175.


´ Runce i Veise za omoriku, Baur — za jelu i bukvu, Lorey — za bor.




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 261 —


da se umanje za svaki metar kod jele i bora za 4 "/„ S kod omorike za 3 "j^,
kod bukve za 5 V^. Izrazimo ovaj izpravak u obćenitoj formuli, dobit ćemo
sliedećih šest speciahii h formula za opredieljivanje gromade rastućih stabala,
ili pravije govoreći, na korenu stojećega drveća različitih vrstih:


a) za omoriku:


b) za bukvu (i vjerojatno za hrast):


c) za jelu:


a) kod h veće od 26 met.:


V = j^(H-[h-26]0,o3)


(i) kod h manje od 26 met.:
^ = iSo(^ + th-26]0,„,)


d) za bor:
oc) h veće od, 26 met.:


P) h manje od 25 met.:


^ = iSo (^ + f*" - ^^] ^´»*) ´
Uporabu ovih formula može se objasnili sliedećim primerima :


1) omorika ima D = 33 cm. i h = 34 met.
a) Pribhžno izračunano: (30 X 36) : 1000 = 1 ,„» kub. met.
b) Točno izračunano: l,gg (1 -\~ [34 — 30] 0,1)3) == 1,2096 kub. met.
c) Po tablicama Behmovim: l,i8 kub. met. i
d) Po tablicama Kuncevim: 1,28.


2) Bukva ima D = 53 cm. i h = 28 met.
a) Približno izračunano: (50 X 56) : 1000 = 2,8oo kub. met.
b) Točno: 2,8 (1 + 2 X 0,05) = 3„ kub. met.


c) Po tablicama Baurovim: ^ - (0,53)^ X 28 X 0 ,499 = 3,og kub. met.


U ostalom dopušta Dencin, da se za jelu i bor uzima kao i za omoriku 3 "J^.
* Interesantna je primjetba Dencinova, kako se mogu lako ove formule u pameti
držati: u formuli za omoriku (Kiefer) dolazi 3 i 30 (drei und đreiszig), a to je lako
pamtiti, jer u obadva broja dolazi slovo r, koje se nalazi i u imenu vrsti (Kiefer).
Isto si tako nije težko zapamtiti 5 u formuli za bukvu, jer slovo ii, koje se nalazi u
tom broju (fiinf) dolazi i u samom imenu vrsti (Buche). Isto se raože opaziti i kod
broja 4 za formulu jele, jer broj (vier) počima istom slovkom, kao i vrst đrveta. (Pichte).
20




ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 262 —


3. Jela ima D = 63 cm. i h = 34 met.
a) Pribl. izrač.:
(60X66) : 1000 = 2,96 kub. met.
b) Točno:
4,„ (1 + 0,24) = 4,8 kub. met.
c) Po tabl. Baurovim:


^´ ´"-^ (0,63) ^ X 34 X 0,452 =- 4,79 kub. m.
4


4. Bor ima D = 52 cm. i h = 34 met.
a) Pribl. izrač.:
(50 X 54) : 1000= 2,7 kub. met.
b) Točno opredieljeno:
2,7 (1 + 0,33) = 3,6 kub. met.
c) Po tabl. Lorey-evim:


Al!li (0,52) ´^ X 34 X 0,474 = 3,42 kub. met.


4
(Nastavit de se).


ILJZST^:K:-


Družtvene viesti.


Poziv k ovogodišnjoj glavnoj skupštini. Kako je jur javljeno imala bi se
ovogodišnja glavna skupština šumarskoga đrnžtva obđržavati u drugoj polovici mjeseca
kolovoza u Mitrovici. Zastupstvo slav. petrovaradinske imovne obćine votiralo je u svrhu
pokrića možebitnih troškova šumskoj upravi kredit do iznosa od 600 for. Akoprem
upravni odbor još nije konaSno ustanovio program: to možemo ipak već danas spomenuti,
da je naumljeno tom prigodom posjetiti tvornice tanina u Županji i Mitrovici;
zatim imovinske šume Vratećno, Varadin, Smogva i Klještenicu, ustavu na Bosutu,
te eventualno i Obedsku baru. U koliko je pako bezdvojbeno u interesu stvari, da polazak
skupštine bude 5im jeftiniji, naumljeno je urediti i bezplatnuil i bar vrlo sniženu
vožnju posebnim parobrodom iz Siska do Morovića, te ođ Mitrovice u Sisak; nu to
samo onda, ako se bar kojih trideset učestnika iz gornje Hrvatske
prijavi. Umoljavaju se s toga sva ona p. n. gg. ćlanovi, koji ovogodišnjoj
skupštini prisustvovati kane, da to najdulje do 20. lipnja t. g.
prijave pređsjeđnićtvu družtva, koje će nastojati, da i na odnosnih željezničkih prugah
primjerenu popustbinu izhodi, samo da se ćim većem broju družtvenih članova omogući
velezanimivom tom sastanku sudjelovati.


Novi članovi šumarskoga družtva. Nadalje pristupiše družtvu: 1. Tvrđka
Felix Neuberger i sin u Jasenaku kao utemeljitelj. — Kao član I.
razreda: 13. Markos Dragutin veleposjednik u Buđjanovcih, a kao Članovi


II. razred a gg.: 28. Pauković Ivan, 29. Dragišić Mate, lugarski zamjenici kr. Su