DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 22 <-- 22 --> PDF |
248 — Razmatranja o sdruživanju drveća u šumi i u obrtu. Ako u njeku šumu stupimo, onda će nam u oči pasti najpretežnija vrst rastućeg drveća, koja glavnu porastlinu sačinjava. U naših posavskih i podravskih šumah opaziti ćemo, da je najpretežnija vrst hrast i lužnjak, dočim je na brežuljcih i brdih bukva ili smreka, te jela ili omorika najpretežnija. Vidja se zaista i drugog raznovrstnog drveća, ali ovo je samo razštrkano amo tamo izmedju spomenutih zavladalih vrstih drveća poniklo, ili je u manjih hrpah poraslo prema mjestnom odnošaju više ili manje, gušće ili redje. U hrastiku naći ćemo obično graba, briesta, jasena, topolu, kljena, žestiku, jalšu, gloga i mnoge druge vrsti drveća i grmlja u smjesi sdruženo. Ovakovo drveće u smjesi kano da ima u prirodi njeko nagnuće jedno prema drugom u družtvu gojiti se, te jedno drugo u rastenju podupirati i proti nepogodam vremena od suše i mraza medjusobno zaštićivati. Ovo možemo opaziti na hrašću, koje je od mladosti u smjesi sa grabom, briestom, bukvom, jasenom i s drugim drvećem poraslo, jer je snažnijeg uzrasta i jednaka prirasta na drvu, te ima i ta preimućtva i te vrline u drvetu, da se liepše izradjuje i kala, dapače i veću starost postigne, te se srčina dulje zdrava uzdrži, nego li kod hrašća, koje je poraslo u čistih hrastikah. Kao što vidimo u prirodi, da šumsko drveće u smjesi jedno zaštićuje drugo od nepogođah vremena i da se medjusobno u rastežu podupiraju: tako isto vidimo i u obrtu i u kućanstvu njeko sdruživanje drveta, gdje bi jedno bez drugoga nestalno bilo ili nebi naumljenoj svhi odgovaralo. Sdruživanje raznovrstnog drva opažamo kod raznih rukotvoraca na raznolikih predmetih, čime se takovim predmetom daje osobiti ures ili čvrstoća. Razgledajmo samo od obrtnika načinjena kola. Na njih ćemo na prvi mah opaziti, da su pojedini dielovi od više vrstih drveća sastavljeni, gdje po svom osobitom svojstvu jedna vrst drva bez druge vrsti nemože biti; jer jedna vrst drva na kolih ima svrhu svladati trenje i pregib, druga ima svladati odpor i t. d. Tako ćemo opaziti na kotačih (točkovi), da je obrtnik za žbice (palce) uzeo hrastovo ili jasenove drvo, a za glavčine brestovo ili jasenove, za rudo brezovo ili briestovo drvo, buduć je lagano i pruživo, za lojtre isto tako od laganog drva, za osovine od bukova, jasenova ili hrastova drva, a za lievče rabi se ponajbolje klenovo ili jasenove drvo, osobito ako je grbavo. Ako bi obrtnik pojedine djelove na kolih samo od jedne vrsti drva pravio na pr. samo od hrastovine, onda bi bila kola preteretna i u mnogih đjelovih nestalna, te nebi niti svrhi odgovarala, kao što nebi hrastove drvo valjale ni za rudo, niti za lojtre, buduć je takovo drvo težko. Niti bukovo drvo nebi valjalo za ciela kola. Svaki kolar zna bo iz praktičnog izkustva, kakovu će vrst drva za pojedine djelove kola upotrebiti, da budu lagana, jaka i trajna, drugač nebi za ista kupca našao i štetovao bi na potrošenom vremenu za izradbu. |