DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 241 — Nakon diobe sliedeći godišnji jednaki troškovi mogu se u tom slučaju iz računa izpustiti, a tako i stegnute površine pojedinih udioničtva, jer se usljed toga njihove glavuične vriednosti medjusobno dižu i izjednačuju. Nu ovaj pokraden jiostupak za procjenu \riednosti šume u svrhu prodaje nije umjestan. 9. Vriednost tla = o, ako je čisti prihod = o. — Obično nebiva, da se zemljište pcklanja, a još manje, da se komu plaća, ako se preuzima, te je i sbog nepravilne prodajne ciene i dobitna mjera nizka. Prema tomu je vriednost tla =^ prodajnoj vriednosti. Ovdje valja prosuditi, da li je ovisna vriednost tla ili dobitna mjera od prodajne vriednosti. 10. Kod proračunavanja svih čistih dohodaisa i dobitaka imadu se sadašnje tarife ciena i nadnica kao temelj uzeti. Proti prigovoru, da bi usljed toga vriednost tla i šume promjenljiva bila, vojuje Činjenica prigodnog padanja i dizanja žitnih ciena i visina za livade odnoseće se vriednosti nadnice. U. Troškovi gojitbe za podpuuu sjetvu, koji troškovi bijahu neposredno prije diobe još zajednički podmireni, imadu se uračunati preuzimatelju takove gojitbe po obličku VII., pričem je a^o sa: V d* dn K = ^r——7-+ —;r + + --X — vriednost tla X gOpu´—1) _ S (lOpu´- 1) 1-opu´ oop X 1-opu´ — 1 Za procjenu vriednosti gojitbe sa sadjenicami 1, 2 m godišnjimi izvedene, jest a = 1, 2 . . . . m i t. d. Kod ovog proračunavanja imadu se još uzsljediti imajući troškovi oko popravaka i usavršenja gojitba zajednički podmiriti. Ako bi vlastnik takovo zemljište na vlastiti trošak pošumio, onda k ob ličku IX. imali bi se na porabnu dobu discontirani troškovi odbiti, dakle K == na porabnu dobu discontirani podpuni čisti dohod manje vriednost tla ?L^P.!iz:il = na porabnu dobu diskontirani čisti prihod 4- vriednost tla _ 1-Oput 1-Opui vriednost tla = vriednost tla — vriednost tla = o, t. j . ovdje nedolazi nika kova vriednost porastline u račun. 12. Ako je novčana vriednost porastlina posebice za svakoga udionika ili sveukupno sbrojena, onda se proračuna za svakoga udionika „ima" i „dati" (Soli u. haben), a iz tog izdatci odnosno primitci po novčanoj vriednosti računaju. Izdatci mogu biti u novcu ili u drvu. U prvom slučaju ima dužniku dozvoljeno biti, da svoj dug prodajom dorastlih porastlina podmiri. U drugom slučaju preporučuje se, da se primatelj diobnim ugovorom obveze, te da svoje tražbine podmiri sa budućimi za izrabit dopustivim! šumami, da sve vrsti drveća i sortimente po procjeni porastline, po ustanovljenoj drvnoj cieni i uz podmirenje troškova izrabljivanja šume preuzeti ima. Ako bi se imalo izjednačenje provesti po vrstih drveća i sortimentih, onda bi prema okolnostim dužnik imao iz ciele šume sječom i preborom mnogih porastlina svojim obvezam zadovoljiti. |