DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1888 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 236 — Kod razložnog ucjenivanja ima se od nečistoga dohodka -R, odbiti trošak izrabljivanja šume E, zatim do konca obhodnje proračunani javni godišnji tereti S, trošak administracije A, te svi potrebiti troškovi za izgradnju puteva i troškovi gojitbe K. Usljed toga bio bi kod dobitne mjere p, čimbenik stezanja: normal. dobrot. dočim je «/ F´= stegnuta površina, ako je F= zbiljna površina. Ako je brojnik = 0, to je takođjer yF=^0, t. j . primatelju dodjeljena površina nije zai´ačunana, jer od nje proiztičućih dohodaka sa prije spomenutimi troškovi nestaje. Ako je brojnik niječan, to će tad i stegnuta površina biti niječna, te ako bi primatelj takovu primio i nju kultivirati imao, onda bi morao još toliko put dobiti ječne površine, da nebude u gubitku. Za to imala bi se onakova površina šume, koja niječan dohodak i kod najbolje obhodnje nosi, sasvim napustiti iz računa, ili bi se samo onda u račun uzeti imala, ako bi posjednik iz stanovitih razlogah prisiljen bio, da takovu površinu pošumljivati mora; 7. da se razdioba drvne gromade temeljiti ima što točnije na sadanjoj vriednosti njezinoj, a to zato, da se tim na polju spekulacije izbjegne što više svakoj obmami. Vriednost postojećih, poglavito starijih porastlina nesmije zavisiti 0 uredjenju šumskog gospodarenja u obće za pojedina udioničtva, niti od kasnijih za porabu dospjevših dobnih razreda, niti od nazora gospodarenja napose, a niti od nepredvidjenih nepogoda kroz ljude i prirodne dogodjaje, koji bi uzsliediti mogli. Da se slične obsjene od posjednika odklone, ima se ona obhodnja ustanoviti, — i to po onoj kod ucjenivanja dohodka uporabljivanoj skrižaljki, -koja najveći čist dohodak nosi, te vrstnoću tla i vriednost šume povisuje, dakle u obće ona, koja je po šumoposjednika najpovoljnija bez obzira na budući način gospodarenja. Prosudjujuć po skrižaljki dobu porastlina jednu za drugom, a tako i obhodnju i discontiranjem neprekidnim redom pravilno opetujuče se dohodke, te ostajuće porastline kao takođjer i medjuužitke na sadašnjost, te obračunom discontirane koli početne troškove, toli i na koncu svake obhodnje opetujuće se troškove gojitbe na sadašnjost: onda ćemo dobiti iz početka rastuće, a ka^nje padajuće kazalo vrieđnota, od kojih najviša vriednota za posjednika najpovoljniju obhodnju pokazuje. Jednaki godišnji izdatci (javni tereti, administrativni troškovi i t. d.) neuzimaju se ovdje u obzir, pošto isti po predspomenutom kazalu odbitkom konstantne jim glavnične vriednosti najvišu vriednotu nepromjenjuju. Ako svaka skrižaljka od više razredah vrstnoće osobitu obhodnju zahtjeva, onda se ima površina svakog razreda (fi, fa, . . . .) sa primjerenom dobom obhodnje (ui, |