DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 178 — Pošumljenje primorskoga krasa je dakle zaista životno pitanje ovog nesretnog kraja otačbine naše; jer kako je sa šumom uništeno bivše blagostanje ovog predjela — tako će se isto samo sa odgojem šuma opet moći povratiti. Ošumljenje tih silnih pustoših neleži samo u interesu ondašnjeg pučanstva, već i u interesu čitave države; jer ova niti iz narodno-gospodarstvenog, a još manje iz narodno-političkog obzira nemože dopustiti, da se njezin najvažniji dio, iz kojeg crpi veliku važnost sbog položaja uz more, posve opustoši. Prem da „hrvatski primorski kras" sačinjava u svakom pogledu „jednu cjelinu", te prem se uzvišena, nu težka zadaća pošumljenja tih goljetih samo „jedinstvenim postupkom" uspješno postići dade: to je ipak isti usljed postojećih političkih odnošaja razdieljen na dva diela. Jedan leži u području bivše „vojne krajine" (sada županije ličko-krbavske), a drugi u području takozvanog „provincijala" (sada u području riečko-modruške žup.). Dočim je za pošumljenje „krajiškog primorskog krasa" u smislu previšnjeg odpisa Njegova c. kr. Veličanstva cara od 8. lipnja 1871. prigodom ukinuća vojničkog sustava u hrvatsko-slavonskoj krajini ustrojeno posebno „kr. nadzorničtvo za pošumljenje krasa" u Senju, te su u tu svrhu osjegurana bogata sredstva iz krajinsko-investicionalne zaklade, to je za pošumljenje provincialnog primorskog krasa u području ove kr. žup. oblasti visoka kralj, zemaljska vlada blagohotno opredjelila iz autonomneg proračuna godišnju podporu od 2000 for. za rukovanje i nadzor kulturnih radnja, koje su radnje povjerene županijskom šumarskom izvjestitelju. Navedena dotacija nestoji doduše u nikakovu razmjeru s ogromnom kršovitom površinom od 80.000 i više ralih; nu novčane prilike naše zemlje nedopuštaju, da se za sad u tu svrhu više žrtvuje. U svrhu pošumljenja ovopodručnog primorskog krasa stavljeno je pod zabranu 9884 rali gričovitih obćinskih pašnjaka, za koje je naredbom kr. ug. ministarstva financijah od 12. prosinca 1884. br. 71.889 dozvoljen privremen oprost od poreza za 40 godina. Čim su se zabranjeni predjeli ponešto oporavili i zazelenili, započelo se je sa umjetnim pošumljenjem lazina (čistina) nasadom mladikovine. Za uzgoj u tu svrhu potrebitih razsadnica upotrebljene su do sad tako zvane „obćinske bašće" i to u obć. Trsat, Kraljevici, Crkvenici, Selci, Novi, Bribir, Grižane, Hreljin i Grobnik, te je tako prestala potreba nabavljanja dotičnih šumskih biljka iz stranih krajeva. Žalibože malena novčana sredstva doznačena u svrhu pošumljenja krasa nedosižu, da se zabranjeni predjeli ograde sa suhozidom, kako bi to neobhodno potrebito bilo, i kako je to visokim vladn. odpisom od 14. ožujka 1877. god. br. 4623 zaista odredjeno. Siromaštvo dotičnih obćina takodjer nedopušta namještenje posebnih lugara za čuvanje tih branjevina i nasada, te je nadzor istih povjeren većim dielom „poljarem". |