DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 225 — onako samo na ođkrivenim mjestima, pa je zato sasvim razumljivo, da slabije trave uzmidu pod krošnje drveća, jer prevelike sjene ne mogu podnieti ni ove, kad se lišće bolje razvije. Svoje razjašnjenje potvrđjuje Borggreve tim, da se raniji razvitak trava opaža ponajviše pod drvedem, koje kasno lista i koje ima riedku krošnju (pod jasenom, briestom, hrastom), slabije pod onim, koje ima oriedku krošnju ili gustu, a rano se pojavlja pod drvedem, koje rano lista (pod bukvom, grabrom), te slabije pod crnogoricom s riedkom krošnjom (pod omorikom), a po gotovo se nikad ne opaža pod crnogoricom s gustom krošnjom. Prešano drvo za čunjke kod tkanja. Do sada se je rabilo za ovakove čunjke samo tvrdo drvo, kao što je bukva i šimšir. Sad zamienjuje Pikles tu vrst onakim drvom, koje se dobiva silnim prešanjem raznih odpilaka i ostružaka od različitoga mekanoga drva, koje je mnogo jevtinije. Da se takovo drvo priugotovi, naSinjen je kod tvrdke Vitvort i Comp. u Mančestru ogroman hidraulićki tiesak (preša). Tako upriličeno drvo ima sva dobra svojstva za izrađjivanje liepih 6unjaka. Kako je Petar Veliki čuvao hrastove šume. Stelin, koji je osobitom pomnjom sakupio sve podatke o karakteristici Petra Velikoga, predaje zauimivu pripoviedčicu, kako je Petar Veliki čuvao hrastove šume za građjenje brodova. Da poda narodu primjer, kako se imadu čuvati hrastove šume, zapovjedio je, da fe dva hrasta u Kronstadtu ograde, te stavi oko njih okrugao stol s klupama, i dolazeć ljeti često ovamo, sjedio bi u malenom družtvu tamošnjih predstojnika i brodograditelja veoma zadovoljan. Cesto je znao reći: „Ah, kad bi se ovdje u okolici našlo barem toliko hrastove šume, koliko je na ovim hrastovima lišda i žira!" Uz obalu morsku napram Kronstadtu i Peterhofu našao je car malenu šumu, dade načiniti dražestan dvorac u njoj i nazva ga u čast hrastu „Dabki". On je mnoge brodograditelje i pomorske oficire, koji su sadili hrastove u Petrogradu na svom posjedu, pohvalio javno. On si je sam odabrao za gradom na Peterhofskoj cesti mjestance u duljini od 200 i u širini od 50 koraka, da nasadi hrastove, koji ovdja rastu doduše sporo, ali dobro, te su narasli do danas ved dobrano. Ovo je mjesto zapovjedio ograditi i na ogradu pribiti rukopisni ukaz, da se nitko pod prietnjom stroge kazne ne usudi ove nasade oštetiti. Kad su hrastici porasli u visinu kao čovjek, prolazed mimo svrati se, da ih po običaju razgleda; no bude veoma ogorčen, našav mnogo granja potrgano i po zemlji razbacano; a bio je tim više ogorčen, jer se je vidjelo, da to nije učinilo nevrieme, već da je hotimice netko oštetio. Vrativ se u grad, dozove povjerenika sigurnosti i zapovjedi mu, da postavi tajne stražare k šumi. Za nekoliko dana prolazila j c ovud hrpa pijanih, vedinom gradskih Ijudih, navale u nasad, potrgaju granje i okite si njim šešire. Ovi budu naravno pohvatani i sutradan — pogubljeni. Bubnjem je bilo oglašeno, da imade od svake kuće biti netko prisutan kod izvršivanja kazne nad onimi povreditelji hrasta." Paša stoke u šumi. Sbog zlo shvaćane revnosti za občuvauje šume zavladal su krivi nazori glede pašarenja stok e u šumi. Ako se pašarenje u šumi razborito uživa, nemože ono imati zle posliedice. Protivnici pašarenja vele, da stoka u šumi utamba tlo; da pogazi i izkrti žilje i da mladikovinu obrsti. Ova tvrdnja nipošto nestoji. Baš protivno biva. Stoka na paši neutamba tlo u šumi tako, da bi to isto škoditi moglo, dapače to mu koristi. Stoka gazi i utamba slojeve crnice i krovinu od uvrieženih travah i mahovinah, a usljed toga može posije ovakova priekapanja i vazđuh i mraz bolje prodirati u tlo, te ga popraviti. Uplivom vazduha i studeni može se tlo bolje izmrzniti, a tim boljo prorahliti. Da stoka žilje od mladikovine iztare, nije vjerojatno. To bi moglo biti samo na onakovih pašnjacih, na kojih stoka svaki dan pase ili na takovih pašnjacih, koji imadu plitku mekotu ili koji leže na porebrici briega. Ali ni ovdje nevidim, da bi drveće zakržljavilo, pače opaža se, da ima na stvorenih leđinah drveće vrlo kriepak |