DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 218 —


Dnevni red: Čitanje i ovjerovljenje zapisnilia ođborske sjednice od 4. veljače


t. g. — Čitanje važnijih na đružtvo prispjelih dopisa. — Razprava o predlogu ravnateljstva
kralj, šumarskog učilišta u Križevcih glede ustrojenja šumarskog pokušališta
na istom zavodu. — Razprava o ođpisu visoke kr, zemalj. vlade od 27. ožujka
t. g. br. 10.547 u koliko bi se možda branjevine na krasu imale izuzeti od običajnih
ustanova lovnoga zakona u pogledu lovostaje. — Skontriranjc đružtvene blagajne, te
zaključak drnžtvenih računa za g. 1887. — Osim toga pako riešeno je i njekoliko
administrativnih predmeta.
Zakoni i normativne naredbe.


Naredba od 18. travnja 1888. broj 26.662 ex 1887. izdana glede zavladalih
nepodobština u uživanju paše i drvarije u kraških predielih i glede
ograničenje držanja koza. Kralj, zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove uvidiv,
da je šumogojstvo uslied zavladalih nepodobština u uživanju paše i drvarije u očitoj
opasnosti, koja u pogledu narođno-gospodarstvenom najveću bojazan uzbuđjuje, obnašla
je na temelju §. 4., 10. i 19. šumskoga zakona, odnosno na temelju mnienja, koja
su u tom pitanju podnesena po područnih kulturnih odborih i šumarskih upravah,
odrediti što sliedi:


1. Uživanje paše na obdinskih pašnjacih, koji su obrašteni drvljem 1 šikarom,
imadu se tako stegnuti, odnosno urediti, da se u svakoj občini stanoviti dio istih stavi
posve pod strogu zagaju dotle, dok bude kras na toj zagajenoj površini pošumljen i
drveće izpod griza marve poraslo, dočim se na preostalom dielu pašnjaka poraba paše
razređiti ima prema vlastitom uvidjenju.
Da ova stega paševne površine nebude žiteljstvu odviše osjetljiva i da se žitelji
na namjeravajuču stegu postepeno priuče, imat će se upitnim zagajivanjem na onom
kraju započeti, koji je čim više od sela odaljen, uzev pri tom u obzir, da se zagajene
površine ograniče trajnimi i naravnimi medjami kao što su to doline, vode, bridi, bregovi,
strane, glavice, bujice, bila, ponikve i t. d. zatim ili ograditi dadu po obćinarih
valjanim suhozidom ili označe sa viđljivimi gajkami, o čem će u svakom pojedinom
slučaju odlučiti imati dotična politička oblast.


2. Držanje koza zabranjuje se koli svakom zemljoposjedniku, toli onim osobam,
koje neposjeduju vlastita zemljišta izuzam nižje nabrojene sluCaje, za koje se oblastna
dozvola izdati smije:
a) Političke oblasti mogu dozvolu za držanje koza u najnuždnijem broju i uz
svojevremeni opoziv, saslušav u tom pogledu prije obćinska poglavarstva, samo u onom
slučaju podieliti, gdje je po uvjerenju dotične političke oblasti koza za kućanstvo siromašnih
žitelja neobhodno potrebna i obstanak pučanstva bez koza sbog pomanjkanja
dovoljne krme za rogatu marvu i ovce gotovo nemoguć, nadalje onim žiteljem,
koji namjeravaju koze krmiti u staji ili na valjano ogradjenom vlastitom zemljištu,
izključiv dakako držanje koza s namjerom na spekulaciju odnosno, gdje bi isto pogibeljno
biti moglo za šumsku kulturu u obće.


b) Takove dozvole nesmiju se izdati za zagajene obćinske pašnjake (toč. 1.) i
za takova zemljišta, koja se po postojećih propisih uzdržavati imaju za šumsku gojitbu
(dakle za sve šume) te se paša koza na istih bezuvjetno zabranjuje.


c) Oni žitelji, koji upitnu dozvolu odnosno certifikat zadobiju, na kojem točno
označen biti mora broj koza, koje držati smiju, zatim onaj put i pašnjak na kojem
je dopušteno pod stegom ovdašnje okružnice od 21. prosinca 1885. br. 47.440 (o
noćnoj paši) i 19. ožujka 1884. broj 9019 (o nošenju sjekirah) kozu na pašu tjerati,
napokon način kako se koze čuvati moraju, ima se kod kotarskog ureda i obćinskoga
poglavarstva u posebnom popisniku u evidenciji voditi.