DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 217 — To bude i primljeno. Dodatak glasi: Pošto ali praksa pokazuje, da se §§. 6. i 7. šum. zak. kao i min. naredba od 3. srpnja 1873. i ostale odnosne zakonske ustanove u pojedinih krunovinah različno tumače dotično i rabe, to se visoJja vlada umoljava, da zakonitim putem izdade stalnu i jasnu definiciju zabrane (Schutzwald). Šumarski ravnatelj Prasch govoraše za taj predlog, dočim knez Scbwarzenberg iztaknu, da se taj dodatak osniva na nezakonitom zastupanju oblasti, đake ne može biti predmetom zaključka šumarskog kongresa. Profesor pl. Guttenberg ostaje kod predloga koruškoga šumarskoga družtva, s toga knez Schwarzenberg naglasi, da se u predležećem slučaju može samo molba upraviti na visoku vladu, neka bi izvolila iztražiti i odstraniti navodna nezakonja kod stavljanja šuma pod zabranu. Prof. pl. Guttenberg povuče na to spomenuti dodatak natrag, a c. kr. ministerijalni savjetnik Rinaldini kao zastupnik ministarstva za poljodjelstvo izjavi, da se mora pristati uz nazor kneza Schwarzenberga, a ministarstvo će već uzeti obzir na zamolbu kongresa, samo se moraju slučaji, gdje su se nezakonja dogadjala, od strane odnosnih družtava točnije označiti. Nakon poduljega razpravljanja predloži prof. Zedtevitz sljedeću resoluciju: „Pošto su se od strane zastupnika Koruškoga i dolnjo Austrijskoga šumarskoga družtva čuli glasovi o nepodobštinah, koje nastaju u sijed zamjene pojma „zabrana" i „zaštitna šuma" — to moli šumar, kongres vladu, da takove slučajeve izpita, odnosno odstrani". To bude jednoglasno primljeno. Zatim bude zaključeno, da se obdržava budući kongres u godini 1889., a pošto nepredleži nikakovih tema zanj, to bi se imala moguća pitanja slati na izvršujući odbor. U isti odbor budu per acclamationem izabrana ista gospoda kao i prošle godine. Grof Haugwitz zahvali se predsjedniku u ime kongresa na obzirnom vodjenju razprava i na to bude kongres zaključen. LISTJ^IKI. Družtvene viesti. Sjednica upravljajućega odbora družtva obđržavana je dne 21. travnja t. g. u đružtvenih prostorijah (Akademički trg br. 4) pod predsjedništvom velem. gosp. M. Dursta, a u prisutnosti p. n. gg. odbornika J. Ettingera, R. Fischbacha, J. Kollara tajnika F. KesterSanka. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 218 — Dnevni red: Čitanje i ovjerovljenje zapisnilia ođborske sjednice od 4. veljače t. g. — Čitanje važnijih na đružtvo prispjelih dopisa. — Razprava o predlogu ravnateljstva kralj, šumarskog učilišta u Križevcih glede ustrojenja šumarskog pokušališta na istom zavodu. — Razprava o ođpisu visoke kr, zemalj. vlade od 27. ožujka t. g. br. 10.547 u koliko bi se možda branjevine na krasu imale izuzeti od običajnih ustanova lovnoga zakona u pogledu lovostaje. — Skontriranjc đružtvene blagajne, te zaključak drnžtvenih računa za g. 1887. — Osim toga pako riešeno je i njekoliko administrativnih predmeta. Zakoni i normativne naredbe. Naredba od 18. travnja 1888. broj 26.662 ex 1887. izdana glede zavladalih nepodobština u uživanju paše i drvarije u kraških predielih i glede ograničenje držanja koza. Kralj, zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove uvidiv, da je šumogojstvo uslied zavladalih nepodobština u uživanju paše i drvarije u očitoj opasnosti, koja u pogledu narođno-gospodarstvenom najveću bojazan uzbuđjuje, obnašla je na temelju §. 4., 10. i 19. šumskoga zakona, odnosno na temelju mnienja, koja su u tom pitanju podnesena po područnih kulturnih odborih i šumarskih upravah, odrediti što sliedi: 1. Uživanje paše na obdinskih pašnjacih, koji su obrašteni drvljem 1 šikarom, imadu se tako stegnuti, odnosno urediti, da se u svakoj občini stanoviti dio istih stavi posve pod strogu zagaju dotle, dok bude kras na toj zagajenoj površini pošumljen i drveće izpod griza marve poraslo, dočim se na preostalom dielu pašnjaka poraba paše razređiti ima prema vlastitom uvidjenju. Da ova stega paševne površine nebude žiteljstvu odviše osjetljiva i da se žitelji na namjeravajuču stegu postepeno priuče, imat će se upitnim zagajivanjem na onom kraju započeti, koji je čim više od sela odaljen, uzev pri tom u obzir, da se zagajene površine ograniče trajnimi i naravnimi medjami kao što su to doline, vode, bridi, bregovi, strane, glavice, bujice, bila, ponikve i t. d. zatim ili ograditi dadu po obćinarih valjanim suhozidom ili označe sa viđljivimi gajkami, o čem će u svakom pojedinom slučaju odlučiti imati dotična politička oblast. 2. Držanje koza zabranjuje se koli svakom zemljoposjedniku, toli onim osobam, koje neposjeduju vlastita zemljišta izuzam nižje nabrojene sluCaje, za koje se oblastna dozvola izdati smije: a) Političke oblasti mogu dozvolu za držanje koza u najnuždnijem broju i uz svojevremeni opoziv, saslušav u tom pogledu prije obćinska poglavarstva, samo u onom slučaju podieliti, gdje je po uvjerenju dotične političke oblasti koza za kućanstvo siromašnih žitelja neobhodno potrebna i obstanak pučanstva bez koza sbog pomanjkanja dovoljne krme za rogatu marvu i ovce gotovo nemoguć, nadalje onim žiteljem, koji namjeravaju koze krmiti u staji ili na valjano ogradjenom vlastitom zemljištu, izključiv dakako držanje koza s namjerom na spekulaciju odnosno, gdje bi isto pogibeljno biti moglo za šumsku kulturu u obće. b) Takove dozvole nesmiju se izdati za zagajene obćinske pašnjake (toč. 1.) i za takova zemljišta, koja se po postojećih propisih uzdržavati imaju za šumsku gojitbu (dakle za sve šume) te se paša koza na istih bezuvjetno zabranjuje. c) Oni žitelji, koji upitnu dozvolu odnosno certifikat zadobiju, na kojem točno označen biti mora broj koza, koje držati smiju, zatim onaj put i pašnjak na kojem je dopušteno pod stegom ovdašnje okružnice od 21. prosinca 1885. br. 47.440 (o noćnoj paši) i 19. ožujka 1884. broj 9019 (o nošenju sjekirah) kozu na pašu tjerati, napokon način kako se koze čuvati moraju, ima se kod kotarskog ureda i obćinskoga poglavarstva u posebnom popisniku u evidenciji voditi. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 219 — d) Tjeranje koza na javnih cestab, obćinskih putevih i stazah dozvoljeno je samo onda, ako se iste gone ili na opređieljeni za pašu pašnjak (točka 2 ad c) ili na prodaju, do6im se u protivnom sluSaju samo voditi, voziti ili nositi smiju. 3. Svako samovoljno kopanje panjeva i žilali na obraslih drvljem i šikarom pašnjacih i u šumah, zatim klaštrenje stabala i sječa grana bud u koju svrhu, zabranjuje se bezuvjetno. Svaki onaj, koji vapnenicu praviti namjerava, obvezan je kod svoje političke oblasti molbenicu pođnieti i u istoj izkazati, kako, u kojoj veličini i za koju svrhu t. j . da li za sobstvenu porabu ili za prodaju biti če vapnenica sagradjena i koliko će gorivog drva, od koje vrsti i ođkuda za istu dobaviti. Vrhu takove molbenice imat će dotična kotarska oblast odrediti vještački očevid u prisuću jednog izkusnog šumara, koji kod istoga osobito konštatovati ima, da li se vapnenica bez kvara za šumsku kulturu paliti može i pod kojimi uvjeti. Prema tomu ima se svatko: a) koji nepovlastno uživa pašu na zagojenom obćinskom šikarom i drvljem obraslom pašnjaku (točka 1) najstrožije kazniti u smislu postojećih propisah imenito po šumskom zakonu od 3. prosinca 1852. odsuditi — u smislu §. 9. priloga D. rečenog zakona — na platež sliedećih naknada i to: za kopitnjare, koji su barem na polak odrašteni od komada 32 novč. za kopitnjare, koji nisu na polak odrašteni 24 „ za rogatu marvu, koja je bar na polak odrasla 16 „ za rogatu marvu, koja nije na polak odrasla 12 „ za koze bez razlike 8 ^ za jedno svinjče bez razlike 4 „ za jednu ovcu bez razlike 4 , b) koji koze drži bez izhođjene dozvole i u večem broju, no što dozvoljeni broj iznaša, zatim koji koze tjera u obće na vlastito ili tudje zemljište, koje se podržavati ima za šumsku gojitbu (točka 2. ad a), b), c), d),) zatim na onih putevih i na takove pašnjake, za koje dozvola izdana nije (točka 2. ad d) izuzam slučaj, koji je pređviđjen u §. 66. šumskoga zakona naime, kada je nuždno, đa se blago sačuvati mora od po gibelji elementarnih nepogođah, najstrožije kazniti osjetljivom novčanom globom ili za tvorom, te osim toga dotični poljski ili šumski kvar u koliko je spojen s prestupkom pod b) navedenim posebno razpraviti u smislu postoječih propisah poljskoga redarstva i šumskoga zakona. c) koji po šumah ili na pašnjacih panjeve krči, žile grmlja kopa, zatim bez na ročite oblastne dozvole granje sječe, ter isto bud na mjestu bud kod kude marvi za hranu daje odnosno za zimu spravlja ili na prodaju rečene proizvode donaša, ima se po ustanovah §. 8. šumskoga zakona najstrožije kazniti osjetljivom novčanom globom ili zatvorom, a osim toga valja mu sve na taj način dobivene proizvode kao što u tu svrhu upotrebljeno oruđje u svakom slučaju i na svakom mjestu u smislu §. 55. i 56. šumskoga zakona zaplieniti, ter javnom dražbom prodati. đ) Koji bez izhođjene dozvole vapnenicu pali, ima se prvi put sa novčanom globom od 10—25 for., drugi put sa 25—50 for., a treći put sa 50 —100 for. kazniti, a povrh toga valja mu vapnenicu i za istu pripravljena drva u svakom slučaju i na svakom mjestu zaplieniti i javnom dražbom prodati. Nadgledanje, da budu prednavedene odredbe doista točno provedene, pripada podčinjenim oblastim i svim obćinskim organom ne manje poljarom, šumarskom osoblju i oružničtvu, te je u ostalom svakomu slobodno, đa opažene povrieđe gore naglašenih odredba prijaviti može nadležnoj političkoj oblasti. U interesu bolje provedbe i izdašnijega nadzora ođredjuje se konačno, da se od naknađah, koje su u točki a) naznačene, jedna trećina, a od utržka, koji uniđje od zaplienjenih i prodanih pod točkom c) i d) navedenih šumskih proizvođah, jedna po |