DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 214 —


Ovo uništuje ugled izpita, te i cielog šumarstva, buduć se moraju često pripustiti
izpitu empirici, koji su jedino elementarnu poduku uživali. Nadalje zahtjevi,
kako jih razna povjerenstva stavljaju na kandidate, vrlo su različni, a
nije povuSena ni stalna granica, koji se kandidati mogu pustiti izpitu, a koji
ne. Medjutim izašla je nova naredba od ministarstva za poljodjelstvo u pogledu
izpita, negledeć na to, da napredak znanosti zahtjeva već odavna temeljnu
reformu izpitnih norma. Polaganje tih i/pita množi se danomice, čemu je uzrok
osobito taj, što se za zemaljske službe traže u smislu § 22. šum. zak. izpitani
šumari i napokon, što se od strane gdjekojih povjerenstva stavljaju neznatni
zahtjevi na kandidate. Na temelju službenih podataka pokaza izvjestitelj, da su
od 983 kandidata, koji su tečajem zadnjeg decenija položili izpit, samo 67-5"/o
nuždne zakonske uvjete imali, dočim se je kod drugih 32-5 postotka kroz prste
gledalo Od ovih 983 kandidata bilo je pripušteno izpitu njih 867 ili 88-2°/o,
a raedju njimi bilo 203 ili 20-7*´/<» takovih, kojim su se morali oprostiti jedan
ili više zakonskih preduvjeta tako, da je samo 116 ili ll-8"/o odpućeno. Resultat
tih izpita bio je povoljan, buduć od 672 izpitana kandidata položilo jih
je izpit 535 ih 79´97o. Po dalnjima podatcima bilo je god. 1885. namješteno
u Austriji 1505 izpitanih šumara tako, da ako se razdiele na ukupnu šumsku
površinu od 9,7777.414 ha., dolazi na svakih 649692 ha. po jedan izpitani
šumar. Ta površina bila bi ali znatno stegnuta, ako bi se odbio broj onih čuvara,
koji su položili izpit u smislu ministerialne naredbe od 13. veljače 1875.
Referent zaključuje iz tih izvadjanja. da je potrebna revizija postojećih izpitnih
propisa za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva, te bi se takova revizija
imala obzirati na sadašnje stanje šumarske nauke, koje se dade u troje razdieliti,
i to: 1. na najviši stupanj, a to je c, kr. visoka škola u Beču. 2. na
šumarska srednja učilišta i 3. na lugarnice, a taj stupanj naobrazbe mora absolutno
imati šumsko obranbeno i tehničko pomoćno osoblje. Po tom bi valjalo
izpit razlučiti u dvie hrpe, svaku sa dva stupnja. Prva hrpa obsizala bi: a)
izpit za šumsku upravu, b) izpit za vodjenje uredjenja igospodarstva
šuma. U drugu hrpu spadao bi: a) izpit za šumsko obranbeno
i tehničko pomoćno osoblje, b) izpit za ovakove čuvare,
koji se ne mogu pripustiti izpitu pod a), nego koji djkažu, da prije
zaprisegnuća poznavajii vršenje svoje dužnosti, u koliko jim ta dužnost kao
javnoj straži poznata biti mora. Konkretan predlog ne stavlja štajersk o
šum. družvo, nego prepušta zaključak kongresu na temelju ovih razlaganja,
koja se samo kao uvod u debatu smatrati imaju.


Profesor pl. Guttenberg kao zastupnik državnog šum. družtva predlaže,
da se stvar ne razpravlja meritorno, nego da se samo zaključi ovako:
„austrijski šum. kongres opetuje, da je vrlo potrebna reforma državnih izpita,
obdržavanih kod zemaljskih oblastih u smislu naredbe od 16. siečnja 1880., te
da se zamoli ministarstvo poljodielstva, neka učini u tom pogledu shodne korake,
a u tu svrhu upozoruje na razprave u austrijskom šum. kongres u od
1877. i na to odnoseće se zaključke".