DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 205 Austrijski šumarski kongres. 0 tom zanimivom šumarskom sastanku donosi „Oesterreichische Forstzeitung" izvješće, koje ćemo našim vriednim čitateljem saobćiti, da im predočimo sadašnje ciljeve i rad šumara naše druge državne polovice. Kongres bje obdržavan u prostorijama gospodarskoga družtva u Beču, a prisustvovaše istomu sljedeća družtva i korporacije: češko šumarsko družtvo, državno šumarsko družtvo (Reichsforstverein), doljno- i gornjo-austrijsko šumarsko družtvo, moravsko-šlezko šumarsko družtvo; nadalje šumarska družtva štajersko, kranjsko-primo rsko, koruško i tirolsko; gospođarsko-šumarsko družtvo u Trop a vi, c. kr. gospodarsko družtvo u Beču i u Gracu, zemaljsko gospodarstveni odbor u Linču, zemaljski gogospodarstveni odbor za Češku i zemaljski gospodarstveni odbor za Tirol. 1. ožujka t. g. oko 10 sati prije podne otvori predsjednik izvršujućeg odbora prošlogodišnjeg šumarskog kongresa knez CoUoredo-Mansfeld sjednicu, te pozdravi zatim prisutnog ministra za poljodielstvo grofa Julija Falkenhaina kao i službenog zastupnika istog ministarstva c. kr. ministerijalnoga ili slabije mezgranje zavisi od vegetativnog stanja korienja, od nazočnosti soSnih, ođ izumrlih staničnih naslagah još ne o bav i ti h vlasatih žilica i živućih vlasatih korienčiča, od toplot e tl a i vazđuha, koja ne samo na mezgranje, nego u obće na rasteš bilja osobito upliva i napokon ođ množin e u tlu nalazede se vlage, koja se toplotom u tlu priugotavlja u takovu tieč, koju mogu biline kao hranivo upojiti. Strujanje mezgre biva tim jače, čim je toplota tla veda i čim je objam drveta obnovkom lišća i pupolja veći postao, a odtud sliedi, da će mezgranje kod sturteni (u zimi) manje biti, nego u proljeću i ljeti, ali ne za to, što je tobož u zimi sbog studeni nakupljena, driemajuća mezgra snišla iz gornjeg điela drveta dolje prama deblu. Čim se upojna ustrojstva na korienju kod nastajuće toplote tla (dakle u proljeću i ljeti) ožive, te svoju djelatnost započmu; čim se ukaže lišće t. j . čim drvo proHsta ili zametak lišća pokaže i čim pupovlje na drvetu uplivom vazđušne toplote odnosno toplote tla oživiti započme, u taj tren pospješuje se i mezgranje u drvetu odzdol gore; buđuć se zavrgnu takovi udovi, koji su upravo opredieljeni Uh za dovod soka iz tla u drvo. Kroz lišće i pupovlje izparuju se vodeni sokovi u drvetu, te bi ono moralo zahiriti i poginuti, ako nebi drvo tim izgubljenu mezgru iz tla nadomjestilo . Da drvo kod nasjeke, kod podbjeljivanja (kako to naša seljančad običaje činiti) i kod drugih ozleda plače t. j . da mezgra pisti na nasjeklini ili ozledi, nebiva to možebit za to, što po mnienju našega pisca, snilaz i u zimi nakupljena mezgra u drvetu dolje J jer smo čuli, da pretanke opne dovodnih ustroja nepropuštaju nakupljenu mezgru ođzgor dolje poput bugačice, nego to biva odtud, što vanjski uzđuh tlači na nutra u drvo kroz nasjeklinu ili kroz dotičnu ozledu, i usljed toga vazdušnoga tlaka mora mezgra izvirati sad manje, sad više ne samo prema tomu, kolika je sila tlaka napram površini ozlođe, te da li je mezgranje živo ili sporo, nego i prema tomu, da li svi uvjeti postoje, koji su mezgranje u obće proizveli. Ovo budi obćenito i u kratko rečeno, jer bi se inače ova primjetba na široko razvukla. U odsuću urednika V. E—č— . 16 |