DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 201 — višak divljači ostaje onoga, koji s dotičnim lovištem kao svojinom dalje razpolagati može. Ako je tomu tako, onda bi pravedno bilo, da budući zakupnik lovišta nebi bio dužan po divljači počinjenu štetu naknaditi, nego taj kvar morao bi vlastnik lovišta, dakle vlastelin ili obćina odštetiti, buduć niti vlastelin kao vlastnik, niti obćina kao vlastnica lovišta ništa kod toga negube, pošto jim je lovište zadobljenom nastalom zalihom ili suviškom divljači vriednije, te su s toe:a kod ponovnog zakupa za to veću zakupninu od novog zakupnika dobili. Veličina zakupnine ravna se dakle po množini u lovištu nalazeće se divljači, te je u probitku vlastnika lovišta nastojati, da za lovište veću zakupninu dobije, a za to bilo bi pravedno, da po divljači počinjenu štetu vlastnik lovišta, a ne zakupnik naplati. Nu ako bi se ipak zatim išlo, da zakupnik lovišta po divljači počinjen kvar naplatiti mora, onda neka se podieli zakupniku pravo, da on u tom slučaju za toliko od zakupnine vlastniku manje izplati, za koliko je on morao za kvar dogodice platiti onomu, komu je kvar po divljači učinjen. J. E. Praktična razmatranja o kretanju mezgre u drveću. Kretanje mezgre u drveću biti će osim onog u ostalih naših listačah svakako najzanimivije ono, koje biva u hrašću. To kretanje ili mezgranje biva tako, da se mezgra u proljeće iz žilja kreće u deblo i u krošnju, a u jeseni, čim lišće opadati započme i studen nastane, slieže se nesavršena mezgra u drvu opet u žilje (?), da tim izbjegne studeni, upravo onako, kao što čine i neke životinje, koje se zavuku u jame pod zemlju, stiene ili duplja drveća, te probave u mrtvilu, dok jih priroda u proljeće opet neoživi. Prošle godine 26. suđena nadjoh se u šumi Boromgaju blizu Zagreba kod obaranja hrastovih stabala, gdje sam motriti mogao, kad je radnik hrast od 80 cm. u promjeru debla obarao, iz kojeg je smedjasta voda nakon drugog i trećeg udarca na nasjeklini najprije počela pištiti, a onda za koji čas znatno odticati, što me upozori; jer to bijaše pravo doba, kad se je mezgra iz krošnje u dolnje deblo spuštati započela, a odtud imala bi se dalje u žilje ocjediti (?). Čim je radnik dublje u deblo sikirom zasjecao, niesam opazio, da je voda iz ostalog debla oticala, te sam se prignuo k nasjeklini debla, da vidim iz kojeg kraja debla mezgra najviše odtiče. Opazio sam da mezgra samo iz godišnjih obnovakah bjelike odtiče, dočim su ostali godišnji prirasti zrela drva sve do srca samo vlažni bili, a to me je osvjedočilo, da se iz hrastova stabla mezgra u jesen, kad lišće sa krošnje opada, slegne kroz čestice svih godišnjih obnovaka bjelike, kojih je bilo 10—15 na broju, a na plohi odsječenog debla činio je pojas bjelike ukupno 3—5 cm. širine. |