DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 200 — vrtovih i vinogradih pošiniti mogla. Ako je tomu tako ovdje, onda još manje opasnosti ima kod udaljenih obćina za posjednike zemljišta; jer se jedva na 40 ili više ralih nadje popriečno po 1 zec, dočim u predjelih, koji su poplavi od Save, Drave, Česme, Ilove i Bosuta izvrženi, nalazi se (kako mi je iz moje prakse poznato) na više nego 150 ralih popriečno samo po 1 zec. Ove godine usljed skoro obćenite poplave u tih je predjelih divljač na više četvornih milja formalno uništena, te u koliko sam dočuti mogao, u šumariji raičkoj jest preko 30 srna od poplave postradalo. Koliko je onud zečeva stradalo, ne zna se broja. U takovih predjelih, gdje je divljač utamanjena trebati će više godina dok se razplodi. Ovdje nebi bilo umjetno lovišta u zakup davati. Iz toga možemo prosuditi, da divljač, koja se kod nas u zakupnih lovištih nalazi, nemože biti u obće za poljsko gospodarstvo u onoj mjeri pogibeljna, kako se to obće misli. Iz njekih krajevah pribjegla je divljač sbog poplave u druge predjele, da se spasi, te ako se u takovih predjelih opaža veći broj divljači, nego što se obično ondje nalazi, nesliedi odtud podnipošto, da je u obće odviše ima. Da se divljač (imenito zečevi) u zirano doba običaje u kućne vrtove ušuljati, nebiva baš toliko sbog nestašice hrane, nego tomu je razlog taj, da se skloni od napadaja zvieradi i grabežljivih ptica, a najviše od lisice, koja jim je najveći neprijatelj, te tim naravno u vrtovih i voćnjacih, koji se ne nadgledaju, po koju mladu voćku oguli. Da se pomanjih šteta po divljači posjednikom zemljišta počini, bivalo je i biti će; ali da se štete počinjene u većoj mjeri dogoditi mogu, kako o tom „Agramer Zeitung" u broju od 6. travnja t. g. priča, naime, da su zečevi u rastionici kr. šumsko-gospodarskog zavoda u Križevcih blizu 3000 mladih sadnica ogulili i obrstili zaista nečuveno je, te to izgledje tako, kao da su zečevi zavodski vrt preko zimske periode u zakup uzeli, da u njem prežive. Čudimo se, da taj zavodski vrt preko zime nadgledan nije, te da takova sredstva poprim- Ijena nisu, s kojimi bi se zečevi odvratili, da štetu nečine. Zakupnik lovišta nesmije loviti u zatvorenih zvjerinjacih ili u ogradjenih baštinah (vrtovih), pa ako bi ipak zvierad iz bližnjih njegovih zakupnih lovištah oštetila što šta u vrtovih ili u voćnjacih — nebi on morao nadoknaditi po zvieradi počinjen kvar; jer kvar nije učinjen njegovom krivnjom, pa zato nemože on zanj ni odgovarati. Da se štete od zvieradi prosuditi uzmognu onako, kako valja, treba protumačiti bitnost zakupa lova ili zakupnine. Zakupom lovišta stiče si zakupnik pravo od dana utanačenog ugovora ne samo na vlastnost ondje se jur nalazeće divljači, nego i to pravo, da smije u zakupnom lovištu divljač uzmnažati, i u svoju korist rabiti. Nu čim rok valjanosti zakupnog ugovora izteče t. j . čim vrieme vršenja tog prava mine, neima zakupnik prava na onu divljač, koja se je možebit njegovim nastojanjem za vrieme trajanja zakupnog ugovora umnožala, to će reći, da zakupnik utrnućem ugovora neiraa prava na zalihu divljači, koja se u lovištu nalazi, nego taj su |