DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 1888, God. XII. Izvješće šumarskog izvjestitelja županije riečl u pogledu šumske uprave u ovoj kralj, županiji izvješćuje se sliedeće: Sveukupno šumsko površje, koje u smislu §. 23. šumskoga zakona od 3. prosinca 18.52. stoji stranom pod nadzorom, stranom pripada pod upravu ove oblasti iznaša u cielom 436.653 jut. Po posjedu pripada na državni erar . . . 160.498 jutar. „ imovne obćine . . 165.271 „ „ urbarske „ . . 103.014 „ , seoske ili mjestne 3.127 „ „ političke obćine . 10 243 „ „ privatnu vlastelu. 86.200 „ Ukupno . . . . . 435.653 jutar. Dosadašnje službene okolnosti nedopustiše izaslanje žup. šumarskog izvjestitelja, da u smislu postojećih propisa prigleda šumsko-gospodarstvo područnih šuma, s tog razloga nije ova kr. žup. oblast u stanju u tom pogledu ništa konkretnoga izvjestiti. U smislu naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjel za unut. poslove, od 4. ožujka 1871. br. 2144 pripadaju pod nadzor i upravu ove oblasti šume urbarskih obćina u površju od 10.314 jut., koje su porazdie- Ijene u tri šumsko-upravna kotara i to: 1. šum. uprav, kotar delnički s;v G6l6 jut. sa kot. šumarijom u Delnicah. 2. „ n n grobnički sa 2544 „ „ „ „ u Čavlih. 3. „ „ „ čabarski „ 1054 ,. „ „ „ u Tešču. Glede šumskog uredjenja rečenih urbarskih šuma primjećuje se: ad 1. šum. uprav, kotar delnički neposjeduje jošte šumsko-gospodarstvene osnove; nu pozvana bje najozbiljnije kot. šumarija, da istu do konca ove god. sastavi, te ovamo na izpitanje predloži. ad 2. urbarske obćinj šum. kot. grobničkog nisu u stanju sbog siromaštva namjestiti posebnoga šumara, s toga povjerila je bivša kr. podžupanija riečka dotičnu upravu jednom nadlugaru, nu isti se je u zapinje vrieuie zahvalio na svojoj službi. Da se preprieči svako bezumno gospodarenje sa rečenom obć. 14 |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 174 — imovinom, izdane su na kr. kot. oblast sušaSku stroge odredbe, a podjeđno povjerena Je dotična šumska uprava privremeno šumaru gospoštije kneza Thurn-Taxa u Kamenjaku. Obzirom na rečeno nije moguće bilo izraditi gospodarstvenu osnovu za upitne šume; nu biti će briga ove kr. žup. oblasti, da se čim prije sastavi provizorna sječnja osnova, te tim osjegura potrajno šumarenje i omogući dotičnim obćinam potrebito namještenje jednog strukovnjaka. ad 3. usljed odstupa bivšeg upravitelja kot. šumarije u Tršču ostao je za sada ovaj kotar bez šumara, nu u svrhu popunjenja dotičnog mjesta razpisan bje odmah natječaj, te je jur shodno odredjeno po kr. kot. oblasti u Čabru u pogledu izbora za šumara. Tečajem ove godine izradjena šum. gosp. osnova predložena je na odobrenje vis. kralj. zem. vladi. Savezno sa do sad rečenim primjetiti je, da se u obće šumska uprava područnih urbarskih obćina dotle stalno urediti nemože, dokle nebude konačno provedena segregacija u državnih šumah bivše gospoštije Fužine. Čim budu spomenute radnje dogotovljene, predložiti će ova oblast upravnom odboru s^hodnu osnovu koli u pogledu razdieljenja, toli i glede opredjeljenja dotičnih šumsko-upravnih kotara Nadalje pokazala se je potreba uredjenja šumsko-gospodarstvenih odnošaja seoskih šuma upravne obćine Drežnice u površju od 2755 jut., te su u tom pogledu odmah shodne odredbe izdane na kr. kot. oblast u Novom. Dotična šumska uprava povjerena je privremeno državn kralj, šumaru u Jasenku, koji će na temelju jur izradjene gospodarstvene osnove po načelu šumske znanosti zavesti i rukovati valjano šumarenje. Šumsko redarstvo. U pogledu šumskoga redarstva mora se priznati, da neuko žiteljstvo niti iz daleka jošte nepoznaje i neshvaća one velike koristi, važnosti i upliv, što ga šume imaju u kućanstvu prirode na gospodarstvo, obrtnost i rodovitost tla na podnebje i zdravstvo. Pogubne posljedice toga jesu, da se još uvjek bezobzirno navaljuje u šume, te da su šumski prekršaji na dnevnom redu. Osobito obćinske šume izvržene su takovom napadaju. Dotični šumski predjeU razcjepljeni su na malene okupe, te leže u neposrednoj blizini sela tako, da je nadzor istih veoma otegoćen, ako ne posve osujećen Pučanstvo blizu ležećih sela nesmatra te šume imovinom obćine, već gotovo ničijom, te drži, da je svakomu prosta poraba i zloraba; svaki se žuri, da od obćinske šume otme što više u svoju korist, jer se boji da će ga drugi preteći, Mjestne obćine pako nisu u stanju sbog poznatog siromaštva uzdržavati sposobno lugarsko osoblje, te je nadzor nad šumami povjeren većim dielom obć. poljarem, kojim je to sigurno — ako ne najzadnji, ali svakako samo nuzgredni posao. |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 175 — U obće mora se na žalost priznati, da je nadzor nad šumskim vlastničtvom u ovom području veoma manjkav. Žalostni šumsko-redarstveni odnošaji iztiču jasno od tuda, što je za vrieme od 1. rujna 1886. do konca rujna 1887. područnim kr. kot, oblastim prijavljeno 18.989 šumskih prekršaja, od kojih je rješeno 16.006, dočim je 2983 prijava ostalo nerješeno. Šumsko-kvarnih prijava od 1 rujna 1886. do 30 rujna 1887. kr. kotarska oblast stiglo riešeno neriešeno Ogulin 4733 3146 1587 Slunj 6152 5591 561 Vojnić 5843 5790 53 Vrbovsko 260 188 72 Delnice 531 513 18 Novi 1128 466 662 Sušak 173 150 23 Čabar 169 162 7 Ukupno . . , . 18.989 16.006 2983 Od razpravljenih šumsko-kvarnih prijava veći je dio rješen u prvoj molbi kod dotičnih kr. kot. oblastih, doćim je manji dio istih prispio ovamo na drugomolbeno rješenje. Prizivi, što su u tom predmetu ovamo predloženi, rješeni su po mogućnosti prije. Da se šumskim nasrtajem od strane pučanstva na put stane, učiniti će ova kr. žup. oblast sve, što joj na razpoloženje stoji, te osobito upozoriti područne kr. kot. oblasti, da lugarsko osoblje kod zapriečivanja šumskih šteta pripravno i kriepko podupiru i da prijavljene izgrede bezodvlačno i strogo po zakonu razpravljaju i presudjuju, te podjeđno strogo nad tim bdiju, da se dosudjene odštete s mjesta živo utjeraju. Brzo i strogo postupanje s izgrednici djelovati će bez dvojbe najuspješnije na žiteljstvo, koje će se, videći da se šumski narušaji ozbiljno progone i kazne, svojih protuzakonitih čina okaniti. Neima dvojbe, da bi u tom pogledu mnogo uspješnije djelovati mogao inteligentan dio pučanstva. Trebalo bi za to svakom sgodom uputiti žiteljstvo 0 važnosti i koristi šuma, te mu shodno razložiti i predočiti, kako njegov vlastiti interes nalaže, da štedi i čuva šume kao neprocjenjivo narodno dobro. Osobita pogibelj prieti kraškom kraju bivše vojne krajine neograničena i nerazborita paša, kopanje žilž, kršnja panjeva, klaštrenje stabala, a osobito ugon bezbrojnih koza. Sve ovo djeluje na to^ da ondje žalibože zator šume ili zakrašivanje vidljivo svaki dan napreduje. Da se tim nepodobštinam čim prije i što kriepčije na put stane, pred ložila je ova kr. žup. oblast visokoj kr. zemaljskoj vladi, uvaživši sve vladajuće lokalne običaje i odnošaje kraškog žiteljstva shodan predlog na meritorno iješenje. « |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 176 — Istina je, da svikolici neprijatelji šuma nenanašaju šumi toliki kvar, koliko koza; ova proždrljiva živina punim je pravom proglašena najvećom zatoinicom šume, te se za to u svih naprednijih zemljah stvaraju posebni zakoni proti tomu zlu. Za naše Primorje postoji veoma važna naredba proti kozam, te proti inim nepodobštinam, koje u narodno-gospodarstvenom pogledu toli pogibeljno djeluju. — Rečena naredba je sbilja spasonosna za onaj nesretni kraj, te je već sada dobrim plodom urodila. Ta kr. oblast nastojala je kroz počinjene kr. kot. oblasti Novi i Sušak, da se upitna naredba podpuno provadja, te su se područna obć. poglavarstva držala željeznom voljom tih načela i točne izvedbe tako, da se sad s veseljem konstatirati može, da u cielom ovopodručnom Primorju neima više koza. Da je takova odredba od prieke potrebe i za područje bivše krajine, te da se sa istom samo susreta želja misaonoga i obraženog žiteljstva — dokazuje dovoljno dotični zaključak prve županijske skupštine od 16. prosinca 1886. prigodom predloga u pogledu zabrane držanja koze u kraških predjelih. Napokon priznati je, da se oko ućerivanja šumskih odšteta nije baš osobito nastojalo, a usljed toga umnožili su se dotični zaostatci baš u velike. Primjerice iz izkaza o uspjehu ućerivanja šumskih odšteta za imovne obćine, koje izkaze podnašaju područne kr. kot. oblasti koncem svake četvrt godine, vidi se, da upitni zaostatci iznašaju koncem 11. četv. god. 1887.: A)zaogulinskuimovnuobćinu: 1. u području kr. kot. oblasti Ogulin ... . 9.453 for. 17 nvč. 2. „ „ „ . „ Slunj 10.896 „ 15 „ 3. „ „ r, „ „ Novi .... . 2.398 „ 63 . Ukupno 22.749 for. 95 nvč. B) za slunjsku imovnu obćinu: 1. u području kr. kot. oblasti Slunj 43.783 for. 97 nvč. 2. , „ „ r, „ Vojnić .... 16.190 „ 01 , 3. „ „ „ „ „ Ogulin . . . 65 „ 36 „ Ukupno 60.039 for. 34 nvč. Nu mora se pripomenuti, da je jedan od glavnih razlogah tog neuspjeha siromaštvo područnog pučanstva, jer da je taj narod kadar platiti, nebi se dotične odštete sigurno toli ogromno nagomilale. Sto se pako ovogodišnjeg ućerivanja tiče, mora se priznati, da je do sad bila baš najgorja doba za svako ovršno ućerivanje; nu očekivat se može za stalno, da će se s ućerivanjem tih zaostataka tečajem III. četv. god. mnogo povoljniji uspjeh postići, buduć pučanstvo imade u jeseni prilike ljetinu unovčiti, i s inimi radnjami štogod za zimu privriediti. Obzirom dakle na to, što će sad u tom pogledu najshodnija doba nastupiti, izdane su na počinjene kr. kot. oblasti najstrnžje odredbe, te će upitno ućerivanje poći tim lakše za rukom, što će moći i što imadu oni dužnici, koji sbog |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 177 — doka/aiia ftiioiiiaštva uemogu svoje dugove u gotovom namiriti, kod jesenskih šumsko-ogojniii radnja u šumah imovnih obćina te dugove odradbom u naravi odslužiti. U tom pogledu upućeni su dotićni gospodarstveni uredi imovnih obćina posebnom naredbom kr. zemalj. vlade. Da se to odpisivanje zaostataka lakše urediti uzmogne i po gospod. uredu uspješnije udjelotvori, pozvane su dotične kr. kot. oblasti, da od svijuh obć. ureda, u području kojih se nalaze šume imovnih obćina, zatraže točan izkaz onih dužnika, koji svoje odštete sbog dokazane nemogućnosti nisu kadre u gotovu novcu namiriti. Da se pako dužni iznos onih okrivljenika, koji su umrli ili nepoznatog boravišta iz računa izbrisati uzmogne, zatraženi su posebni popisi istih. Nadalje jedan od glavnih uzroka dosadašnjeg neuspjeha kod ućerivanja šumskih odšteta bio bi taj, što su pojedini prekršitelji odsudjeni na odštetu šumskoga kvara, a ne njihove zadruge, u korist kojih je kvar najviše počinjen. Poznato je dovoljno s kolikim troškom je spojeno ućerivanje kakove tražbine od kojeg zadružnog člana, koji nelma pokretne imovine, zadruga bo odklanja plaćanje onog, na što nije pravomoćno odsudjena. U interesu stvari odredjeno je dakle, da kod budućega postupanja kralj, kot. oblasti ne pojedine prekršitelje, nego cielu zadrugu, odnosno kuću na odštetu odsude u onom slučaju naime, ako se je od kvara sbilja okoristila zadruga ih dotična kuća. Sbog poboljšice šumsko redarstvenih odnošaja područnog šumskog posjeda obdržavan je 5., 6. i 7. rujna 1887. kod ove oblasti nižji državni izpit za lugarsko i pomoćno šumsko-tehničko osoblje u smislu propisa naredbe c. k. ministarstva za poljodjelstvo i rudarstvo od 16. sječnja 1850. i to pred posebnim izpitnira povjerenstvom, koje je imenovano odpisom visoke kr. zemalj. vlade, odj. unut. od 15. rujna 1887. br. 24.100. Od izpitanih 15 kandidata položili su taj izpit odlikom tri, sposobnimi proglašeno je 9, dočim su tri kandidata reprobirana, Pošumljenje područnog primorskog krasa. Žalostno današnje narodno-gospodarstveno stanje područnog Primorja poznato je dovoljno. Ovaj predjel domovine naše, koji bi po svom položaju mogao biti pretežice cvatućim vrtom, te jedan od najbogatijih krajeva Europe, pretvoren je bezumnim postupanjem sa šumom većim dielom u strašne goljeti. Pogubne posljedice tih pustih goljetih uzrokom su nevolji, koja sad tišti siromašno to pučanstvo, te ga sili, da sinove svoje šalje u daleki vanjski sviet, da rade ili da prosjače! Šume bile su i biti će glavni izvor narodnog blagostanja, jer one uplivaju na shodno razdjeljenje oborina, na plodnost njiva i livada, riečju: one stvaraju i uzdržavaju vrela. |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 178 — Pošumljenje primorskoga krasa je dakle zaista životno pitanje ovog nesretnog kraja otačbine naše; jer kako je sa šumom uništeno bivše blagostanje ovog predjela — tako će se isto samo sa odgojem šuma opet moći povratiti. Ošumljenje tih silnih pustoših neleži samo u interesu ondašnjeg pučanstva, već i u interesu čitave države; jer ova niti iz narodno-gospodarstvenog, a još manje iz narodno-političkog obzira nemože dopustiti, da se njezin najvažniji dio, iz kojeg crpi veliku važnost sbog položaja uz more, posve opustoši. Prem da „hrvatski primorski kras" sačinjava u svakom pogledu „jednu cjelinu", te prem se uzvišena, nu težka zadaća pošumljenja tih goljetih samo „jedinstvenim postupkom" uspješno postići dade: to je ipak isti usljed postojećih političkih odnošaja razdieljen na dva diela. Jedan leži u području bivše „vojne krajine" (sada županije ličko-krbavske), a drugi u području takozvanog „provincijala" (sada u području riečko-modruške žup.). Dočim je za pošumljenje „krajiškog primorskog krasa" u smislu previšnjeg odpisa Njegova c. kr. Veličanstva cara od 8. lipnja 1871. prigodom ukinuća vojničkog sustava u hrvatsko-slavonskoj krajini ustrojeno posebno „kr. nadzorničtvo za pošumljenje krasa" u Senju, te su u tu svrhu osjegurana bogata sredstva iz krajinsko-investicionalne zaklade, to je za pošumljenje provincialnog primorskog krasa u području ove kr. žup. oblasti visoka kralj, zemaljska vlada blagohotno opredjelila iz autonomneg proračuna godišnju podporu od 2000 for. za rukovanje i nadzor kulturnih radnja, koje su radnje povjerene županijskom šumarskom izvjestitelju. Navedena dotacija nestoji doduše u nikakovu razmjeru s ogromnom kršovitom površinom od 80.000 i više ralih; nu novčane prilike naše zemlje nedopuštaju, da se za sad u tu svrhu više žrtvuje. U svrhu pošumljenja ovopodručnog primorskog krasa stavljeno je pod zabranu 9884 rali gričovitih obćinskih pašnjaka, za koje je naredbom kr. ug. ministarstva financijah od 12. prosinca 1884. br. 71.889 dozvoljen privremen oprost od poreza za 40 godina. Čim su se zabranjeni predjeli ponešto oporavili i zazelenili, započelo se je sa umjetnim pošumljenjem lazina (čistina) nasadom mladikovine. Za uzgoj u tu svrhu potrebitih razsadnica upotrebljene su do sad tako zvane „obćinske bašće" i to u obć. Trsat, Kraljevici, Crkvenici, Selci, Novi, Bribir, Grižane, Hreljin i Grobnik, te je tako prestala potreba nabavljanja dotičnih šumskih biljka iz stranih krajeva. Žalibože malena novčana sredstva doznačena u svrhu pošumljenja krasa nedosižu, da se zabranjeni predjeli ograde sa suhozidom, kako bi to neobhodno potrebito bilo, i kako je to visokim vladn. odpisom od 14. ožujka 1877. god. br. 4623 zaista odredjeno. Siromaštvo dotičnih obćina takodjer nedopušta namještenje posebnih lugara za čuvanje tih branjevina i nasada, te je nadzor istih povjeren većim dielom „poljarem". |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 179 ~ Samo obćina Novi, Hreljin, Krasica i Crkvenica imaju posebne lugare, koji su namješteni po naredbi zem. vlade od 20. prosinca 1886. br. 36.828 na trošak autonomnog budgeta ovih kr Ijevina. Iz navedenih razlogah svim dosadanjim radnjam oko pošumljenja krasa nemože se dati druga važnost osim one, da su majušna pokusa, prem se priznati mora, da će ipak uroditi liepim plodom, jer su bile od velikog moralnog upliva na narod, te su slomili prijašnje nepovjerenje i suprotnu ćud pučanstva, otvorili dakle put budućemu uspješnijem radu, za koji da se omogući, neobhodno potrebito bi bilo, da se dotična dotacija povisi. U smislu predloga skupštinira gosp. L. Potočnjaka iz Novog, odnosno zaključka prve županijske skupštine od 16. prosinca 1886. — predložena je i vruće preporučena molba na visoku kr. zem. vladu glede povišenja dosadašnje dotacije od 2000 for. na 10 000 for. Povodom tim obratila je ova kralj. žup. oblast pozornost visoke kralj, zemaljske vlade na golemu pogibelj, koja prieti jednom dielu obćine Grižane, Belgrad, a možebit i cielomu Vinodolu Podgorski predjel obćine Grižane-Belgrad, koji se proteže kmz dobar dio navedene obćine, ter se spušća u obćinu Crkvenice, sastoji od pitome zemlje, naime od mekote pješčenjaka, koja je po svojoj naravi osobito plodovita. Njeki dio rečenog predjela marljivo je obradjen ; plodna zemljišta ogr;idjena su suhozidom, te posijana sa žitom ili pako posadjena lozom, smokvami, trešnjami i t. d., ali veći dio zapušten je bez ikakove zaštite elementarnim nepogodam. Ondašnje do 15 i više metara duboke, te više od 20 met. široke vododerine i urvine, koje se svakim danom očevidno povećavaju, razkidale su taj predjel; silne vode, koje se posije dugotrajnih južnih kiša iz gorskih predjela slievaju u doline, podrovale su cielu tu plodnu stranu tako, da njeki dielovi iste očevidno godimici do 2 i više metara propadaju, vinograde, te druga zemljišta sobom povuku Samo mjesto Belgrad donekle i Grižane već je sa gorske strane do samih kuća posve zasuto golim kamenjem. Brižljivim pošumljenjem tih vododerina nastojalo se je toj grozoti na put stati, nu žalibože sve u zalud, jer cieli taj predjel plazi, te sobom i šumske biljke nosi. Od prieke potrebe biti će, da se čim prije i što ozbiljnije tomu kraju Primorja u pomoć priteče, jer se stalno predviditi može, da će se tečajem vremena ciela ona strana srušiti, te kuće i zemljišta sobom povući, a tim će zasuti struge vodotećine — i eto nevolje i zatora niže ležećih liepo obradjenih dolina obćine Crkvenice, a možebit i ostalog Vinodola. Za prepriečiti užasnu nesreću neobhodno je miždno, da se glavne vodotećine i urvine urede ; da se strane tih groznih vododerina najprije sa naslagami od šibačah podzida ili inim načinom povezu, te tekar posije pošume. |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 180 — Tnkav rnd, buduć je zbilja vitalno pitanje onog predjela, zahtjeva doduše veliki trošak, te se isti dosadašnjimi u svrhu pošumljenja krasa opredjeljenimi novčanim sredstvim nemože započeti, ako se nepovisi dotacija i ako oko toga nebude živo sudjelovalo samo pučanstvo, koga se to najviše tiče. Nu po visokom vladnom odpisu od 20. travnja 1887. br. 7827 nemože žalibože za sada biti govora o povišenju upitne dotacije s razloga, što za te u zemalj. proračunu za god. 1887. neima pokrića. Glede uredjenja dotičnih vododerina odredila je visoka kr. zemalj. vlada odpisom od 14. ožujka 1887. br. 19.934, da se iste po žup. šumarskom izvjestitelju u sporazumljenju sa žup. mjernikom točno pregledaju, te na temelju toga izviđa sastavi poprilični proračun troška o svih onih radnja, koje su zbilja neobhodno potrebite. Podjedno se primjećuje, da će se te nuždne radnje imati obaviti djelomično na račun dotacije za pošumljenje krasa, a njeki dio pako imati će nositi oni, kojim pogibelj u prvom redu prieti. Odredjeni vještački izvid obaviti će se još tečajem ove godine, te će se u tom pogledu shodni predloži učiniti. Nastupom svoga uredovanja obratila je ova kr. žup. oblast svu svoju pozornost plemenitoj zadaći pošumljenja primorskog krasa, te je brižno nastojala, da se u tu svrhu opredjeljena dotacija što shodnije i što koristnije upotriebi. U pogledu izvedenih ogojnih radnja za vrieme od 15. studena 1886. do konca rujna 1887. odnosno od jeseni 1886. i proljeća 1887. izvješćuje se sliedeće: U svrhu uzgoja potrebitih biljka za buduću presadu posijano je u dotičnih razsadnicih: Bagrena Johe Crni bor Trešnja Jasen Kb. pseud. alnus Pinus P. dome 0 b čin a p. ornus Upazka accacia glutinum laricio sticus EH Kilograma 1 Grobnik 2 1 1 2 Pošto je u pro2 0-5 6 ljeću god. 1886. 3 5 posijana veća količina šumskoga 4 Kraljevica.... 1 2 0-5 1 sjemena, to nije bilo više prostora 5 Crkvenica ... . 0-6 1 za ovogodišnju 6 Selce 1 1 1 1 sjetvu. 7 Novi 1 2 0-5 1 8 Bribir 1 1 1 1 Ukupno 10 5 5 10 5 |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 181 - Za popunjenjc prošlogodišnjih nas ida kao i za zaplodjivanje novih čistina (lazina) potrošeno je 1. u obćini Kraljevici: u branjevini „Oštra" 30 kilograma javorike (laurus nobilis), nadalje 3000 biljka crnog bora i 300 murva (dudova); 2. u obćini Selce: u branjevini „Vela Strana" 14 vagana odnosno 840 litara hrastova žira i 3000 biljka od bagrena, u branjevini „Ertić" 3500 biljka crnog bora i 600 kom. bagrena; ´6. u obćini Novi: u branjevini „Mala strana" 12 vagana ili 720 litara hrastova žira; u branjevini „Lukavici" 500 kom. pajasena, 600 kom. bagrena i 25 klgr. javorike; 4. u obćini Grižane: uzduž ondašnjih vododerina 4000 kom. bagrena i 1^00 kom. crne topole; 5. u obćini Grobnik: uzduž vododerina 600 kom. bagrena; 6. u obćini Crkvenice: u branjevini „Kotorski bok", ,Okrulica" i „Podveli kamen" 40 vagana hrastova žira odnosno 2400 lit. i 150 komada maslina, u branjevini „Stošće" 8000 biljka crnog bora, 100 kom. maslina i 35 kila javorike; 7. u obć. Hreljin-Krasica: u branjevini „Gubitnik-Lukovo" 9.191 kom, bielog bora i 35.425 kom. crnog bora. Ukupno je dakle posadjeno od 15. studena 1886. do konca rujna 1887.: crnog bora (Pinus laricio) 49.925 kom. bjelog bora ( „ Silvestris) 9.191 „ bagrena (Bubinia pseodaccacia) 8.800 , crne topole (Populis nigu) 1.800 „ pajasena (Ailanthus glandulosa) 500 „ murva (Morus alba) 300 „ masline (Olea europaea) 250 >, nadalje 3960 litara hrastova žira i 80 kilgr. javorike. Izvanredna ovoljetna suša uništila je veći dio uzgojenih biljka u ovopod ručnih razsadnicih, te je tim bila nastala oskudica na presadnicah, potrebitih za izvedenje ovojesenskih radnja. Da se ove radnje ipak usavršiti uzmognu, obratila se je kr. žup. oblast kroz visoku kr. zem. vladu na c. kr. ministarstvo za poljodjelstvo u Beč molbom, da bi pozvalo c. kr. namjestničtvo u Trstu, da se ovoj žup. oblasti odstupi 15.000 dvogodišnjih biljka crnog bora iz ondašnjih središnjih razsadnika uz dotičnu polakšicu, što je sbilja c. kr. ministarstvo odpisom od 26 rujna t. g. br. 13319 i odredilo — zaračunajuć samo trošak odpreme dotičnih biljka. Isto tako veliki kvar učinila je ovoljetna suša u nasađih — osobito u onih, koji su izvedeni u proljeću; jer presadnice nisu imale dovoljno vremena, da se ukorene na novom stajalištu, te jih je suša dobar dio uništila. Nu veći dio nasada izveden je tečajem mjeseca studenoga i prosinca 1886. i u sječnju godine 1887., te je uspjeh istih očevidno povoljniji, osobito pako posadjen žir vrlo je dobro nikao, te živo napreduje. Tičuć se stanja branjevina, |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 182 mora se priznati, da je nadzor istih veoma nedovoljan, buduć je čuvanje istih povjereno većim dielom, kako je to već prije kazano, obć. poljarem, koji su veoma lošo plaćeni. Zahvaliti se ima prekorednoj snagi vegetacije Primorja, da su se ipak oporavili prilično nalazeći se zametci šume. Mnogo povoljnije moram se izjaviti o stanju branjevina i razsada u području obć. Hreljin, Krasice, Crkvenice i Novi, gdje su za čuvanje upitnih predjela namještena tri lugara na teret autonomnog proračuna. Strožim čuvanjem tih branjevina postigao se je nevjerojatni uspjeh, jer prijašnjim brstenjem i sječom kržljavo grmlje pretvorilo se je u podobru sitnogorieu. Iz do sad rečenog držim dakle, da je nastojanjem oko zaplodjivanja primorskog krasa obzirom na postojeće, ne baš povoljne okolnosti, ipak priličan uspjeh postignut; nu povodom ovim nemogu drugo a da neiztaknem, da taj polučen uspjeh ide dobrano u zaslugu one gospode, koja su kod tog napornog r§,da brižno i požrtvovno podupirali ovu oblast. U prvom redu označujem ovdje načelnika obć. Hreljin-Krasica g. Nikolu Polica. Njegovi liep primjer sliedili su pako prečastni gosp. Franjo Čanjuga, župnik u Jelenju; veleučeni gosp. Jakov Čičigoj, profesor velike gimnazije na Rieci; gosp. Ante Kezele učitelj pučke škole u Selcih; gosp. Car, bilježnik obć. Crkvenice; gosp. Skomerza, načelnik iste obćine; gosp. Kombol, načelnik obć. Bribir, te gosp. Kasaj, bilježnik obć. Kraljevice, kojoj se gospodi najsrdačnije zahvaljujem u nadi, da će i u buduće ovu oblast kriepko podupirati. Želim pako, da njihov liep i plemeniti primjer obodri i druge na slično pohvalno pregnuće. Buduć se kod pošumljenja najdolnjeg pojasa primorskog krasa, osobito ondje, gdje iraade ponješto više zemlje uspješno rabiti dade maslinovo drvo (Olla europaea), to se je obzirom na narodno-gospodarstvenu važnost toga stabla brižljivo nastojalo oko racionalnog gojenja istoga stabla. U tom pogledu došao je bio pred dvie godine odbor gospodarstvene podružnice za hrvatsko primorje na hvalevriednu zamisao, te je pozvao iz Stefelića (Dalmacija) izučenog vještaka u gojenju i klaštrenju masline nekog seljaka Ivana Burmaza, koji je pokazao narodu praktičnim predavanjem i klaštrenjeni, kako će unapriediti gojenje masline. Uspjesi tog njegovog poučavanja vide se jasno već danas, jer su mnogi, osobito bolji gospodari, poprimili tu metodu gojenja; nu ipak veći dio žiteljstva, kako je u svemu sporo, trebalo je u tom pogledu daljne upute. Obzirom na rečeno obratila se je ova kr. žup. oblast s molbom na vis. kr. zemaljsku vladu, neka bi odredila, da se rečeni vje^tak na trošak zaklade za pošumljenje krasa jošte jedanput u Primorje pozove, te tako pruži žiteljstvu prilika, da se u toli važnoj gospodarstvenoj grani podpuno usavrši. Vis kr. zem. vlada izjavila se je pripravna podupirati taj podhvat, te je za pokriće dotičnih troškova odpisom od 14. ožujka 1887. br. 9175 blagohotno |
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 183 — doznaćila svotu od 200 for. Dozvolom c. kr. dalmatinskog namjestničtva u Zadru prihvatio je vještak Burmaz ovu ponudu, da dodje u hrv. Primorje, te je od 1. travnja do 10. svibnja 1887. na podpuno zadovoljstvo svojoj zadaći zadovoljio. Njegova predavanja obdržavana su: 1. u obć. Sušak tečajem 7 dana, i to u Sv. Luciji i Kostreni za žiteljstvo mjesta: Pedne, Martinšćica s okolicom; Sv. Barbara za drugi dio morske obale; 2. u obćini Kraljevici tečajem 2 dana u mjestu Kraljevici za cielu okolicu; 3. u obć. Crkvenice tečajem 20 dana i to: u mjestih Crkvenice, Kotor, Sopaljska, Sv. Jelena, Dvorski Manestri; 4. u obć. Selce tri dana u sanjom mjestu Selce za cielu okolicu; 5. u obć. Novi 3 dana predavanja u mjestih Novi i Zagon; 6. u obć. Bribir 2 dana u mjestu Bribir, Ugrinić, Sv. Vid, Podgon; 7. u obć. Krmpote 2 dana i to u Po vilu za cielu okolicu; 8. u obć. Grižane 1 dan u mjestu Grižane i Belgrad; 9. u obć. Drvenik 1 dan u njjestu Drvenik. U svrhu što uspješnijeg r^da bje sbog shodnosti odredjeno tako, da je kod dolazka vještaka u svakom mjestu koli žiteljstvo, toli i školska mladež jur sakupljena bila, te je isti bez dangube svoja predavanja odmah započeti mogao. 0 njegovom radu i polučenom uspjehu dojavila su kralj. kot. oblast u Novi i u Sušaku, odnosno dotična obćinska poglavarstva veoma liepa i ia^kava izvješća. Konačno častim se izvjestiti, da su sadanje jesenske radnje oko pošum- Ijenja područnog krasa jur odredjene i dielomice već započete, te da će se 0 istih u svoje vrieme posebni izkaz predložiti slavnoj skupštini. U Ogulinu, 13. studenoga 1887. M. Bona, kr. izvjestitelj. Pripomenak.* Usljed zaključka županijske skupštine od 19. studenoga 1887. članak II. zamoljena bje visoka kr. zemaljska vlada, da blagoizvoli povisiti sadašnju dotaciju za pošumljenje krasa barem na 5000 for. te podjedno ustrojiti posebnu upravu za pošumljenje primorskog krasa ovog područja poput one, koja postoji već za hrv. primorski Kras bivše vojne krajine, U jesenskih ogojah kod pošumljenja krasa god, 1887. učinjene su sliedeće radnje: 1. u obć. Kraljevica, u branjevini „Oštra" posadjeno je 4000 dvogodišnjih biljka crnog bora ; Ovakove radnje nastavljene su mjeseca sjeSnja, veljače i ožujka 1888. od kojih ću u Bvoje vrieme poseban izkaz priposlati. |