DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— tm — Pisac, pristupajuć k opisivanju razprostranjivanja vrsti drveća, po5ima prije svega potanko opisivati samo mjesto i sustavno onu drvst drveća, koja upravo na tom mjestu uspjeva t. j . ustavlja se na sistematičkih osebujnostih one grupe rastlina, ka kojoj ta vrst" spada. Ujedno s tim spominje imena vrsti na razlicnili jezicih i narječjih, a osobito onih naroda, koji stanuju u predjelih Rusije. Razprostranjivanje opisuje se veoma potanko na temelju mjestnih opažanja i pripoviedanja. Podatci o rastenju, prirastu, manah drveća, škodljivih zareznicih dolaze kod toga u formi nuzgrednih umetaka, te nisu strogo odieleni od ostaloga materijala kao posebna rubrika. Naidje 11 autor na kakav fakat, koji se pojavljuje u životu rastlina, koje opisuje, pisac ga poprima u svoje djelo, malo se brineć za to, da li će se isti fakat ili sličan pojaviti kod opisivanja sliedeće vrsti. Svoje tumačenje počima pisac naravnim vrstanjera četinjači, s cedrom. Izvješća o razprostranjivanju te vrsti razmjerno su veoma oskudna. Osim razprostranjenja u Sibiriji, kojega se pisac ne tiče, cedar je razprostranjen na mnogo manjem prostoru, nego što je to naznačeno na karti Bodeovoj. Središte razprostranjivanja cedra u evrop. Rusiji jest Pečorski kraj Vologodske gubernije i sjeverna čest gubernije Permske, osobito Čerdynski kotar. 0 predjelih, gdje je cedar na sjever razprostranjen — nema gotovo nikakovih podataka; u južnih stranah Uralskoga sljemena, na granici Permske i Ufimske gubernije, no samo pojedince. Na zapadu je cedar sasma drugačije razprostranjen, nego kako to kazuje Bode; u tom kraju zaprema cn mnogo manji prostor, a i u sjevernom dielu Soljvjčegodskoga kotara takodjer se pojavljuje suviše pojedince. Više ili manje na okupu pojavljuje se istom dobrano dalje na iztoku. Crtu, kud se prostiru neprekidne gomile cedra, ma bile i pomješane s drugim vrstima, mogli bismo ovako odsjeći: na sjeveru eur. Rusije nadjen je cedar pod 65" s. š. i prelazi preko Erala, a zatim po Obi ide dalje do 67" s. š. Od krajnih točaka svoga razprostranjenja pod 65" s. š. linija cedra spušta se po rieci Maloj Kovži, i dolazi na jugo-zapadu k rieci Ižmi; zatim ide po gornjem toku Vyćegde i njezinom pritoku Sjevernoj Keljtmi, zatim po riekah: Kosi, Lopanu, Kami i Čusovoj natrag k Uralskomu sljemenu, gdje se sastaje po prilici pod 55" 50´ s. š. Izvan ove crte pojavljuje se cedar samo pojedince u malenih hrpah. U predjelih Eur. Ruske riedko se nalazi nepomješan s drugim vrstima, i to na malenom prostoru. Češće se pojavljuje pomješan s jelom, koju kadkada nadvlada, premda je obično pomješan s njom u manjem broju. Često se pojavljuje takodjer pomješan s omorikom i arišem (Laxis), kadkad dapače s brezom. Na Uralu se uzpinje cedar više od ostalih vrstih dl veća: ovdje on postaje dapače patuljčastim drvetom, dosižuć visinu do 1 aršina. (0 7 m.) Iz toga, što se cedar pojavljuje na nekih mjestih u formi osamljenih ostrova (t. j . u pomanjih odieljenih hrpah) pisac dozvoljava mogućnost, da je cedar bio u prijašnje vrieme mnogo više razprostranjen, nego sada, što si je moguće tim laglje protumačiti, ako se uzme na um, kako se jako ta vrst izkorjenjuje s ove strane Urala (kaže se, da ju s one strane Urala više štede) |