DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 186 — tla zaštititi; on je samo ondje nuždan, gdje druga vrst drvlja radi vlage uspievati ne može< Veoma je poučno saznati, kako na prirast drvlja djeluje otvoren sklop napram zatvorenoinu, jer dočim je naime u Zokeritzu 140 godišnji hrast u otvorenom sklopu 109 cmt. debeo i 25 metara dug, to je u posavskih šumah u gustom sklopu srednje ruke 140 godišnji hrast jedva 70—80 ctm. debeo! Od kojeg je upliva klima i tlo na tehničku vrlinu pojedinih vrstih drvlja, uči nas činjenica, da su hrastovi u Zokeritzu kraj svega izvrstnog uspievanja pogledom na dimensije, relativno jako loše tehničke vriednosti: drvo je tamošnjih hrastova jako manjiČavo (falično), puno žutih mrlja, te ga na trgu vrlo slabo traže. To nam može biti naukom, da nijedna zemlja, ma koliko se uspinjala oko uzgoja hrastika, neće nikad moći slavonskom hrastovinom konkurirati, a nekmo li ju sa trga iztisnuti. Kao što je i vino od jedne te iste loze već prema podnebju i tlu, na kojem je rodilo, ovdje kiselo, ondje sladko, — tako je i sa hrastovinom. Usuprot opet prodaje se u Zokeritzu jasenovina vrlo dobro, te ju osobito traži tamošnji artilerijski depot. Posavska jasenovina, kako je poznato, veoma je loše vrsti, te se većim dielom rabi samo za gorivo drvo. Jasenovina posavskih šuma veoma je manjičava, jer je na oko posve zdravo drvo mjestimice bud natrulo, gdje se truleži nitko ni nadao nebi, bud je napuknuto i crno u godovih; isto tako joj je i boja posve nestalna, te u jednom te istom stablu veoma raznolika, jer počam od srčike prema kori biva: mrka, crljena, žuta pa i biela. Dobru prodju imaju u Zokeritzu takodjer grab, klen i briest, a od zadnjega osobito Ulmus suberosa; grab traže najviše artilerijski depot, zatim kolari i mlinari. Crna jalša postigne tamo na dobru tlu starost od 100 godina i visinu od 32 metra, dočim u Posavini naraste jedva 20 met. visoka i najviše 45 cmt. debela; izprvice rastu kod nas jalše vrlo naglo, nu već u 40. godini dovrše svoj rast u vis, i od onda idu s prirastom nazad. Jalšovo drvo veoma je sposobno za sitni kućni i igrački obrt; u Slavoniji djelaju iz njega zdjelice, žlice, vretena i t. d., mladi jošići rabe se puno za letve, jer su spravni i jednako debeli. Što se uredjenja šum. gospodarstva u Zokeritzu tiče, to se isto oslanja na nauku Pfeilovu, Heyerovu, Burkhardtovu, Kraftovu i Wagenerovu; veličina sječine jest proporcijonalna sa vrstnoćom stojbine; nizko drvlje odgaja se u 18 godišnjoj, a visoko hrastovo u (18X7 ^ 126-godišnjoj obhodnji. Gospodarstveni program glasi: Mjestimična sječnja na jame i sadnja u hrpe (Locherhieb und Gruppenpflanzung), te se je od pravilne razdiobe stabala davno odustalo. Ona stabla, koja su opredieljena za izdanke, ne sjeku se nizko pri zemlji, nego u visini od 70—80 cmt., jer se je taj način proti ogrizanju po divljači i napram zasjeni puno boljim pokazala. Hrastovi se odgajaju sa 2-godišnjimi sadnicami nakon što im je srčanica prirezana, i to u razmaku od 15—18 ctm. Prihod proračunava se po formulah od Pfeila, Weise-a i Kraft-a. |