DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 185 - Aus dem Anenmittel-Walde. Napisao 6. Brecher, kr. prus. nadšumar. Vel. 8, strana 71. U gornjoj brošuri opisuje nam pruski nadšumar Brecher šumarenje svoje nadšumarije Zokeritz. On nam otvoreno prikazuje pojedine načine šumarenja sa svima njihovima dobrima i zlima stranama; navadja nam sva svoja opažanja i izkustv´o, koje je pogledom na rast, uporabu i prihod u svojoj upravi stekao, i baš s tog razloga nam je njegova knjižica puno vriednija od mnoge visoko učene razprave, koja se lih ili bar većim dielom jedino o theoretičke praemise upire. Ja sam tvrdo uvjeren, da bi mnoga tamna i zagonetna točka u šumarstvu, a ponajpače u „šumogojstvu" davno već rješena bila, kad bi svaki upravitelj svoje šumarenje nepristrano i točno opisao i javnosti predao. Ima naime u raznih zemljah baš posve sličnih šumskih odnošaja, — kao što je na pr. baš ta uadšumarija Zokeritz u mnogomu slična našoj Posavini pogledom na stojbinu i vrsti drvlja, — pa dok su u jednoj zemlji već davno izpitali i proučili sve faze, kroz koje porastlina u jednoj jeditoj obhodnji proći mora, dok su tu već podpuno izkustvo stekli pogledom na razne vrsti ogoja, proriedjivanja, kakova je jedna vrst drvlja naprama drugoj itd., dotle u drugoj zemlji moraju šumari to izkustvo istom steći, a puno puta ga i skupo platiti. Za nas je gornja knjižica tim zanimivija, jer razpravlja o onih vrstih drvlja, koje se u našoj Posavini goje, naime o hrastu, jasenu, briestu, grabu, klenu i t. d., kao i zato, jer su i tamošnje šume izvržene poplavi kao i naše posavske, — samo je žalibog pisac propustio navesti vrieme i trajanje poplave, jer od iste zavisi veća ili manja vlaga stojbine, a stupanj vlage je opet, kako je poznato, od najvećeg upliva na rastenje i razvoj pojedinih vrstih drvlja. Nu kako se iz opisivanja razabire, godi i u šumah Zokeritza vlaga više jasenu nego hrastu, jer pisac na jednom mjestu veli, da naravno pouiladjivanje hrasta često puta ne podje za rukom, dočim mladi jasen posvuda gusto niče, — uprav kao i u posavskih poplavi izvrženih šumah. — Hrast se tamo odgaja poglavito kao visoko drvo, dočim jasen kao nadraslo i podraslo drvlje (Ober- u. Unterholz), što posve odgovara tehničkoj vriednosti tih dvijuh vrstih drvlja; što se pako podnašanja zasjene tiče, to moramo dodati, da jasen, ako li se želi kao nizko drvlje odgajati, mora dobrane razgale i zraka imati, jer u posvemašnjoj zasjeni jasen uspievati nemože. To nam pokazuju naše posavske mlade porastline, u kojima hrastić, akoprem posve nadvišen i sklopljen, još se po više godina žilavo bori za obstanak, svijajuć i prilagodjujuć svoju vršiku k onomu pravcu, odkle najviše svjetla i zraka dobiva; usuprot manjka jasenu ta žilavost posve, pa buduć je u mladosti (15 — 25 godina) veoma energičnoga rasta u visinu, to skoro gine, čim mu vršika nadvišena bude. S tog razloga držim, da jasen nije shodan za nizko drvo, tim manje, jer sa svojim svjetlom krošnjom nije kadar ni ogojnoj zadaći nizkog drvlja (Unterholz) udovoljiti t. j . nije kadar |