DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1888 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 182


mora se priznati, da je nadzor istih veoma nedovoljan, buduć je čuvanje istih
povjereno većim dielom, kako je to već prije kazano, obć. poljarem, koji su
veoma lošo plaćeni.


Zahvaliti se ima prekorednoj snagi vegetacije Primorja, da su se ipak
oporavili prilično nalazeći se zametci šume.


Mnogo povoljnije moram se izjaviti o stanju branjevina i razsada u području
obć. Hreljin, Krasice, Crkvenice i Novi, gdje su za čuvanje upitnih predjela
namještena tri lugara na teret autonomnog proračuna.


Strožim čuvanjem tih branjevina postigao se je nevjerojatni uspjeh, jer
prijašnjim brstenjem i sječom kržljavo grmlje pretvorilo se je u podobru
sitnogorieu.


Iz do sad rečenog držim dakle, da je nastojanjem oko zaplodjivanja primorskog
krasa obzirom na postojeće, ne baš povoljne okolnosti, ipak priličan
uspjeh postignut; nu povodom ovim nemogu drugo a da neiztaknem, da taj
polučen uspjeh ide dobrano u zaslugu one gospode, koja su kod tog napornog
r§,da brižno i požrtvovno podupirali ovu oblast.


U prvom redu označujem ovdje načelnika obć. Hreljin-Krasica g. Nikolu
Polica. Njegovi liep primjer sliedili su pako prečastni gosp. Franjo Čanjuga,
župnik u Jelenju; veleučeni gosp. Jakov Čičigoj, profesor velike gimnazije na
Rieci; gosp. Ante Kezele učitelj pučke škole u Selcih; gosp. Car, bilježnik
obć. Crkvenice; gosp. Skomerza, načelnik iste obćine; gosp. Kombol, načelnik
obć. Bribir, te gosp. Kasaj, bilježnik obć. Kraljevice, kojoj se gospodi najsrdačnije
zahvaljujem u nadi, da će i u buduće ovu oblast kriepko podupirati.


Želim pako, da njihov liep i plemeniti primjer obodri i druge na slično
pohvalno pregnuće.


Buduć se kod pošumljenja najdolnjeg pojasa primorskog krasa, osobito
ondje, gdje iraade ponješto više zemlje uspješno rabiti dade maslinovo drvo
(Olla europaea), to se je obzirom na narodno-gospodarstvenu važnost toga stabla
brižljivo nastojalo oko racionalnog gojenja istoga stabla.


U tom pogledu došao je bio pred dvie godine odbor gospodarstvene podružnice
za hrvatsko primorje na hvalevriednu zamisao, te je pozvao iz Stefelića
(Dalmacija) izučenog vještaka u gojenju i klaštrenju masline nekog seljaka
Ivana Burmaza, koji je pokazao narodu praktičnim predavanjem i klaštrenjeni,
kako će unapriediti gojenje masline.


Uspjesi tog njegovog poučavanja vide se jasno već danas, jer su mnogi,
osobito bolji gospodari, poprimili tu metodu gojenja; nu ipak veći dio žiteljstva,
kako je u svemu sporo, trebalo je u tom pogledu daljne upute.


Obzirom na rečeno obratila se je ova kr. žup. oblast s molbom na vis.
kr. zemaljsku vladu, neka bi odredila, da se rečeni vje^tak na trošak zaklade
za pošumljenje krasa jošte jedanput u Primorje pozove, te tako pruži žiteljstvu
prilika, da se u toli važnoj gospodarstvenoj grani podpuno usavrši.


Vis kr. zem. vlada izjavila se je pripravna podupirati taj podhvat, te je
za pokriće dotičnih troškova odpisom od 14. ožujka 1887. br. 9175 blagohotno