DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 131 -


Ugarska podunavska i j)0- Usk o tečne vicinalne pruge,


dravska pruga*


Priekladci imaju dužinu 2200 Priekladci imaju dužinu 1500—1800


širinu 200
širinu 180—200


debljinu 140
debljinu 120-130


Razmjer podvali prema priekladci veoma je različit (5 naprama 95 do
50 prania 50).


Većina austro - ugarskih pruga, zatim bavarske, pruske, srbske i turske
imadu podsjeke sa dimenzijama ugarskih državnih željeznica, samo je razlika u
omjeru priekladaka prama podvalam.


Željeznički podsjedci prodavaju se svagda po komadu. Najtrajniji su
hrastovi podsjedci. ako su samo zdravi i bez bjelike. Konačno valja nam primjetiii,
da se podsjedci imadu slagati u nakrst, da se bolje osuše i da se občuvaju
od gujiloće na mjestih doticanja.


C. Ciepana
gradja. (Bois de feute. — Legname spaccato. — Split timber. --
Spaltholz).
Ciepanom gradjom zovemo svu onu gradljiku koja se kalanjem trupaca
dobiva, a ovi se ciepaju točno smjerom vlakanaca ili žica.
Razstavljanje drvenih vlakanaca biva sjekirom i klinom, ili posebnimi noževi
za ciepanje.
Buduć se kod kalanja uzdužna vlakna drveta nepresjecaju, nego se svojim
pravim smjerom kalaju, to ima takovo drvo i veću žilavost, pruživost i čvrstoću,
nego rezano drvo, pa je s tog razloga manje izloženo vitoperenju nego ono,
koje se reže.


Ciepanje nije u svakom slučaju umjestno, jer nije svako drvo za to prikladno,
ma da ima izpravna vlakna. — Drva sa zavijenimi vlakni nisu za
ciepanje. — Pa i najcjepkija drva nedadu se kalati u ploče od znatnije širine,
niti u ravne plojke.


Za najvažnije ciepano drvo smatra se bačvarska gradja, onda vesla za
ladje, trudaci (Spillspacken) i motke za brodarske napreme, šindi´a za krovove,
razna kolarska gradja i drvo za jektalice (Resonanzbodenholz).


Duge (Douves. — Doghe. — Staves. — Fassdauben).


Na bačvarsku gradju spadaju imenito duge ili dužice. — To je gradivo
od kojega se, kao što je poznato, pravi burad, kace, kade itd.


Za burad, u kojih se duže vremena ima držati vino, pivo i t. d. uzima
se izključivo hrastovo drvo, jer je ono jedino, koje ima za tu svrhu nuždna
svojstva. — Samo za omanje posude za kućevnu potrebu, kao za kade, čabrove
i dr. uzima se drvo od omorike i jele. — Burad za suhu robu pravi se u
obće od bukovine.


Hrastove duge su u mnogih zemljah, a osobito kod nas u Slavoniji i
Hrvatskoj, jedan od najvažnijih i najomašnijih trgovinskih predmeta.


* Neimaju podvale.