DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 146 — bar još promjer od 35 cm. imade, ter iz koje se jošte običajna (ugangemassige) roba izradjivati dade. Komu je poznat dosadanji upravo ekstensivni i neracionalni način izradjivanja — a po tome i unovčenja — drva u tih stranah, taj će sigurno, uvaživ gori rečeno, kao i danas u našem primorju postojeće šumsko trgovačke odnošaje, morati priznati, da je rečena prodaja povoljna po državni erar, a žalimo jedino, što si domaći naši producenti taj posao neumješe osjegurati. Kako već posliednji puta iztaknusmo, sagraditi će tvrdka i dvie oveće pilane, od kojih će jedna, kako nam javljaju biti smještena u Novom, druga pako na Rieci, ne pako kako se to iz prva mislilo u Jasenaku. U koliko će pako tom prodajom našim domaćim producentom i pilanam nastati doista konkurencija, to sigurno u mnogom obziru glavna krivnja do njih leži, jer napokon ipak dosadanji odnošaji nemogoše dugo potrajati. — 0 tom pako nećemo za sad razpravljati. III. Od kada je usljed nastavšeg carinskog rata izvoz mehke gradje i laktovine iz sjeverne Ugarske, kao i sjevernih austrijskih zemalja — u Njemačku odnosno Rumunjsku — na minimum reduciran, preoteše ti proizvodi sve to više mah — na tržištih Rieke i Trsta — dašto ne na malu štetu naše domaće hrvatske proizvodnje — iz šuma po gornjoj Krajini i gorskom kotaru — te nam danas već nepreostaje ino van ozbiljno s tom obstojnosti računati. Okolnost ta pako povod bi medju inim, da se je počela naročito u Austriji osobita pozornost posvećivati proizvodnji drvenine (Holzstofffabrikation), kojom se proizvodnjom mehka gradja kani novoj uporabi privesti. Naši susjedi već se ozbiljno laćaju tih podhvata, kako nam to medju inim dokazuju i novo nastavše tvornice za fabrikaciju drvenine, tvrdke Mayer u sjevernoj Štajerskoj, te tvornice u Hermagoru i Seebachu u Koruškoj, (posliednja spadajuća tvrdkl Seutter et. comp.) kao i viest, da se netom o tome radi, da se takova tvornica i u blizini Zenice u Bosnoj uredi. Što se ciena jelove, smrekove i arižove laktovine riečkog tržišta tiče, to bilježismo koncem veljače : Za daske 3´90 met. (12 stopa) duge, po 100 komada; ´/a palca debelih, 6 palaca širokih 10 for. — 7 palaca širokih 13 for. — za ^/t palca debele, 8 palaca široke daske 14 foi-. — za 1 palac debele, 9—10 palca široke po 25 for. — za 11—12 paka široke 35 for. — za ´´I* palca debele, 11´5 —12 palca široke pako 47—48 for. — za 7* palca debele, IIS—12 palca široke, 57—58 for. — i to za Kranjsku, Štajersku i Korušku robu. Kao što se jelovini i smrekovini sveudilj nove uporabe iztražuju, tako se kod bukovine nastoji uporabivost sve to više širiti, pa se je baš u tom pogledu kod nas u novije doba posvetila osobita pozornost proizvodnji t. z. zavijenog pokućtva. Takovih tvornica imademo danas već dvije, i to onu bečko-peštanskog dioničarskog družtva u Vratih nedaleko Fužina, koja ne samo da već danas do |