DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 141 — Šume zagorske. Pod ovim naslovom doniele su „Narodne Novine" u broju 26. od 1. veljače t. g. viest 0 stanju šuma u Zagorju, kojom pisac objavljuje, da su iste u zadnje doba devastirane, i za čudo mu je, kako se to moglo uz postojeći šumski zakon i postojeće odredbe političke oblasti dogoditi, da je utamanjeno toliko šume u Zagorju, da sada prieti pogibelj produktivnosti tla, međju ostalim, da su mnoge šumske Čestice u drugu kulturu preobraćene, te tim šumsko tlo znatno umanjeno, a od uzgoja šuma ni traga, već prepušteno prirodi. Da su navodi pisca vjerojatni nedvojbeno jest, nu o tom nije nam iztraživati, komu bi se ta krivnja u grieh upisati imala, što je do toga došlo; već bi u toliko primjetiti mogli, da to batalenje šuma u Zagorju nepotiče iz zadnje dobe, već od više decenija, koje posliedice sve više i više motriocu u oči padaju, što se u prvi mah kod šuma ne opaža, a k tomu može i šumar nevješt mnogo doprinieti i uništenje pospiešiti, niti bi rekao da potiče uništenje šuma, kako mi je poznato, baš od same sjekire, već da više đoprinaša k tomu naviknuto gospodarstvo pučanstva, a to je stočarstvo, ova podloga gospodarstva kao najobilnije vrelo blagostanja naroda, te bilo je već u primitivnom stanju naroda, kad no se još patrijarhalno živilo u komunalnoj svezi, a danas je uslied razširenja kućnih zadruga prouzročilo razkomadanje posjeda seoskih gospodara na tako mnoge i premalene čestice, na kojih se stočarstvo više neđa tjerati; kod te oskudice na posjedu teži ipak seljak ma kako za stočarstvom, jer zna da je to za njega najobilnije vrelo gospodarstva, koje on uzdržaje, akoprem nema dovoljna posjeda na račun drugoga, a to su šume. Kod te okolnosti nije se niti čuditi, što seljak na šumu navaljuje, koja mu je sa svih strana otvorena, a to su obično obćinske, koje najviše stradaju, koje seljak još uviek drži, da su mu proste, gdje može po volji baratati. Iz šume hoće da si namiri kućne potrebe, a to je gradjevno i gorivno drvo, zatim motke (kolje) za vinograd, različito prutje za ogi´ade, uživanje žirovine i pašarine, ugon stoke u šumu u svako doba godine, osobito u proljeće, kad oskudica na krmi nastane što mu obično fali, napokon stelja, koju i prekomjerno rabi, nemože šuma u rastnji napredovati, jer ne samo tlo da pogorša, već panjevi u sitnih šumah (kao što su većinom Zagorske) iznemognu iz korenja snažne izdanke tjerati, te tim i šume redje postaju, ili jim šiprak mah preotimlje, iz kojeg mala korist; a kod tog svega, što se iz šume zahtjeva, o gojenju ni traga. Slično haranje i nazadak šuma ne samo da je mah uzelo u Zagorju, već je moći vidjeti i u drugih županijah, kano u zagrebačkoj, varaždinskoj i u jednom djelu belovarske županije staroga provinciala (od Primorja neću sada ni spominjati), osobito opaža se zapušteno šumsko gospodarstvo u tih županijah, više u onih obćinah, gdje se vinogradarstvo goji, jer se tuj mnogo motaka (kolja) iz šuma vadi, negledajuć kakove vrsti drva da se sjeku, već se uzima bez razlike 12 |
ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 142 najbolje, dapače od odrasle stablice nije izlučen ni vrh, iz kojeg bi se s vremenom veća korist postići mogla. Akoprem mnogi uživanje motaka za šumsko gospodarstvo za malenkost drže, navesti mogu činjenice, koliko isto na šumsko gospodarstvo štetonosno uplivati može; uzmimo za ilustraciju županiju varaždinsku, gdje se vinogradarstvo goji, kojoj veći predjel Zagorja u obseg pripada. Po procjenbenom katastru zauzimlje županija varaždinska ukupnu površinu vinograda od 17.857 rali. Kako se vinogradarstvo kod nas običajno goji, ima svaki čokot svoju motku, uz koju je privezan. Uzmimo da popriečno na jednoj rali stoji 4000 čokota, to bi trebali za svaki čokot na jednoj rali isto toliko motaka. Po učinjenom pokusu uzete različite vrsti drveća od johe, ive, topole graba, hrasta itd., od kojih se motke za čokotje uz dimensiju od 230—2oO cm duljine, 5 — 7 cm. debljine obično sjeku, iznosi 4000 komada motaka 5´5 km drvne gromade, ili ako bi motke u metar, hvate izrezali, dobili bi 3"5 metar hvati drva, koja se na jednoj rali vinograda uz čokotje nalazi; dakle na ukupnoj površini od 17.428 rali vinograda stajalo bi 71,428.000 komada motaka ili 62.500 metar, hvat., koja drvna gromada po vinogradih stalno se uzdržavati ima, da se uzgoj vinogradarstva po običaju obradjivati može. Kako vinogradari s izkustva dokazuju, traje jedna motka obično 3 god., i nakon treće izmjeni se, to bi odpalo kod trogodišnjeg turnusa na godinu 23,809.666 komada motaka ili 20.833 mecar. hvati drva, koja se godimice iz šuma županije varaždinske u svrhu obradjivanja vinograda nabavlja. Uzmimo nadalje površje šuma pomenute županije, koje po katastru iznaša 159.816 rali, to dodje godimice na jednu ral šume 14J komada motaka. Istim načinom obradjuju se vinogradi u županiji zagrebačkoj i belovarskoj, a cielo površje pomenutih trijuh županija, izuzam one upravne kotare, koji su od bivše vojne krajine županiji zagrebačkoj dodieljeni i to: Vrginmost, Glina, Petrinja i Kostajnica ukupno 59.300 rali vinograda; uzmimo i tu u račun na ral popriečno 4000 čokotja, to bi trebali za cielu površinu 237,200 000 komada motaka, ili ako bi u metar, hvate motke složili, iznašalo bi 207.550 metar, hvati drva. koja drvna gromada za uzdržavanje vinogradarstva >talno nalaziti se ima; uzmimo i tu trogodišnji turnus, nakon kojega vremena motka nesposobna postane, to dodje na godinu 79 066.666 komada motaka ili 69.183 metar, hvati drva, koji se za obradjivanje vinograda iz šuma godimice namaknuti imaju. Iz tih dokaza, koji nisu pretjerani, razabrati je, koliko samo vinogradarstvo od godišnjega prirasta drva troši, što biva kod običajnog gospodarstva, koje je u mnogih predjelih Hrvatske najvažnija privrieda pučanstva; toga radi posjednik vinograda teži potrebite motke iz oka boka pribaviti, bez kojih nemože biti, ako želi, da iz vinograda korist crpi. Kod tih okolnosti nije nam tu matematično iztraživati godišnji prirast drva, koliko da mora biti i koliko ćemo godimice sjeći, već praktično iztraživati, kako ćemo šumsko gospodarstvo sa seljačkim u sklad dovesti, i na ruku ići. |
ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 143 — da kod današnjih odnošaji njegovo gospodarstvo sasma nepropadne; jer kako je poznato, dogodi se često u proljeće kad krme nestane, da obćine traže ugon niarve u šumu, da jim se dozvoli drveće klaštriti, da jim marva samo preživi, što jim naravno uzki´atiti nemožemo, jer pučanstvo nije radi šume tuj, već šuma radi pučanstva, da ju može u skrajnjoj nevolji uživati; nedozvoli jim se zahtievu, to će isto činiti što i vodja vojne čete u ratu, gdje mu pogibelj od neprijatelja prieti nepitati; da li šumsko-gospodarska osnova krati prekoredno drveće sjeći u namjenjenoj mu šumi, već da bez brige dati obarati najljepše šume, a niti štediti krasne drvorede oko gradova, samo da neprijatelju zakrči put, da se spasi, što je činio u interesu države. S takovimi neprilikami ima se šumar često boriti i pripravan biti pučanstvu na ruku ići u koliko mu je šuma kadra pomoć pružiti; što se sve dade svladati, ako bude vještih praktičnih šumara, kojim se šumsko gospodarstvo povjeriti može. Da će te posljedice šuma zagorskog gospodarstva visoku kralj, zemaljsku vladu tim više upozoriti, jer pučanstvo država podupirati mora. Jos. Ettinger. Na opravd an j e! u članku ,Naši šumarski državni izpiti" prigovorilo se je istina pravednim načinom od velecienjenog g. pisca tog članka, da šum. kandidati samo po opisu i memoriranju šum. strojeve poznadu. Istina žalostan pojav, ali ako se velecienjeni gosp. pisac sjeti, kao bivši profesor, koliko se malo vremena na zavodu troši za praktične demonstracije, to će lahko znati, zašto se nisu mogli šum. kandidati sa šum. strojevima praktično onoliko upoznati, koliko bi jim kašnje i za uporabu trebalo. Ako li je pako tako u školi — ono je još žalostnije kasnije u praksi, jer došav šum. kandidat u praksu, nenadje ni jednog šum. stroja, kojim bi se mogao u dokolno vrieme i prilikom obilaženja šuma poslužiti. On ih bo prosto rečeno neima, što je donjekle nepojmljivo, a napose kod imovnih obćina, koje i najveći kontigenat šum. kandidata stavljaju, razdieljeni su šum. tehnički poslovi medju mjernika i procenitelja, koji su za ote radnje postavljeni, te koji nemaju prilike, da kandidata poučavaju u uporabi šumskih i geodetičkih strojeva i pomoćnih skrižaljka, jer im nisu vježbenici dodieljeni, dočim sam kandidat nedobije nikada takovih radnja, gdje bi bio u stanju pobliže praktičnu uporabu šum. strojeva upoznati. Budimo dakle pravedni, te razmatrajmo stvar objektivno, kako jeste i dajmo prilike, da se ta nestašica odstrani. Neka se nabave šum. strojevi, koji se u šum. praksi rabe, te neka se na šumarije svake imovne obćine porazdjele — a šumarski kandidati, neka se |