DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 139 —


Znademo, na kom se načelu temelje bavarske skrižaljke. One su srednji
rezultat izmedju više hiljada stabala. I za to se mogu baš samo upotrebiti za
procjenu cielih sastojina ili sekcija. Valja nam samo prema dimenziji stabla
upisati odgovarajuću visinu i promjer, a kubični sadržaj nam same tabele kazuje.


Za pojedina stabla u obće bavarske skrižaljke n´su; mogu se doduše
prema okolnostim dobiti sasvim povoljni rezultati, ali mogu se i velike razlike
pokazati, — nu nije im ni svrha, da njimi pojedina stabla procjenjujemo. Osnovnom
načelu bav. skrižaljka ne može zaista nitko prigovoriti, valja samo, da ih
praktično prokušamo.


Mi ćemo ovdje evo da predočimo razultat koji smo dobili pomoćju tih
skrižaljka, i sravnit ćemo ga sa rezultatom, koji smo dobili izmjerom i procjenom,
pa ćemo niže dole i o razlici progovoriti. Ovdje ćemo još samo napomenuti,
da smo iz svake naše šumarije uzeli po koji gospodarstveni razred
nebirajući.


Vrst drva je hrast, pojedini jaseni i briestovi iste starosti i jednakoga
uzrasta uzeti su takodjer u račun. U smjesah sa barem O´l jasena i briesta
i graba i t. d. preduzeta je procjena posebice, i ti rezultati izpušteni su ovdje
iz računa.


Još ćemo napomenuti, da se procjena odnosi na hrastove do 116 cmt.
debljine, kako su u Schnidlerovom priručniku za šumare naštampani; svi deblji
hrastovi od 117—130 i više centm. proračunani su posebice pomoćju oblikovnih
brojeva i ne dolaze ovdje u računu.


Gospod, razredi Migalovci, Mašanj i Krivsko Ostrovo (tek. br. 5. 8. i 9.)
izvrženi su poplavi. Stojbena dobrota u gosp. razredu Migalovci odgovara II.,
a ostale I. st. d. Danhelovskjjevih skrižaljka.


U gosp. razr. Ripača i Ada prekinut je znatno sklop tečajem 2—3 decenija,
pa je od upliva na vrstnoću debala a osobito na vršike. U ostalih gosp.
razredih vladaju jednake okolnosti. Tlo je plodonosna ilovača sa naslagom
crnice; položaj je ravan.


Iz toga vidimo, da smo procjenjujući znatni broj hrastovih stabala, dobili
na temelju bavarskih skrižaljka razne diferencije kod pojedinih gospodarstvenih
razreda.


Najveća se razlika pokazuje kod gospod. razreda Jošava (tek. br. 3.) sa
el^/o i Zapadna Kusara (tek.br. 11) sa 6-3"/o. Ukupno pako kod 3692 stabla
iznosi razlika za l"/(, ili 395 k. m., a taj rezultat mora i najtočnijega šumara
da zadovolji pogledom na lahki način procjene prema procjeni proračunavanjem.
Još posebno iztičemo, da nas je konačni rezultat baš tim zadovoljio, što smo
polag bavarskih skrižaljka višak dobiU. Taj smo pak višak i očekivali s razloga,
što nismo kod svake procjene po više razreda debljine uzimali, nego obično po
jedan ili dva razreda, a znamo, da tim točniju (veću) drvnu zalihu dobijemo,
čim više razreda debljine ustanovimo. Jer na taj način približimo se u istini
faktičnom srednjem stablu, dočim inače dobijemo idealno ili matematički srednje
stablo, koga često na poku noj površini ni nemamo. Kod bavarskih skrižaljka