DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 137 —


Bavarske skrižaljke drvne zalihe kod procjene hrastovih
šuma u brodskoj imovnoj obćini.


Piše Gj. Koča, nadšumar i šumski procjenitelj.


Radeći na procjenbenom elaboratu imao sam tečajem prošlih godina prilike
promjeriti i procieniti na hiljade stabala, pa neke podatke iz izkustva kanim
evo ovdje priobćiti. No moram najprije izjaviti, da radeći u šumi, nisam mislio
tih podataka objelodaniti, pa s toga nisam u pravo doba oko njih onom pomnjom
radio, koja se traži kod naučnih sravnjenja i bilježaka. Tek kašnje zanimao
sam se većma za taj predmet, kad me je ukupni rezultat zadovoljio. Razlog
tomu ne trebam ovdje navadjati, jer svaki znade, kako je to ogroman posao
stvoriti novi gospodarstveni sustav na tako velikoj šumskoj površini, kakovu
ova imovna obćina imade. Tu se dadu samo data pokupiti bez one točnosti,
koja se za naučne svrhe zahtjeva. No neka mi bude dopušteno ovdje još nešto
napomenuti.


Svaki, koji se procjenom bavi, nemože dosta ocieniti vriednost valjanih i
praktičnih skrižaljka. Te su skrižaljke prihoda i kubične sadržine. One su
upravo blagodat za procjenitelja, kad posUe više sati hoda i premjerivanja
počme da proračunava drvnu gromadu šume.


Pravo govoreći, mi ni nemamo skrižaljka prihoda. Zuademo, da u našoj
domovini imade šuma hrastovih, bukovih, jelovih, oraorikovih i t. d., ali da li
imademo i odnosne točne skrižaljke prihoda, mi neznamo; u javnosti barem
nije ništa objelodanjeno. Za bukove šume preporučivane su Feistmantlove i
Grebeove skrižaljke, a kašnje Baurove, za koje se veh, da su bolje. Moguće,
da su bolje za okolnosti, gdje su sastavljene, ali valjalo bi najprije iztražiti u
koliko odgovaraju našim odnošajim. Za hrastove visoke šume imamo Danhelovskyjeve
skrižaljke. Mi ćemo drage volje priznati, da su one točno sastavljene
i da odgovaraju mjestnim okolnostim, ali za sve okolnosti nisu; mi smo se
bar mogli osvjedočiti, da ne odgovaraju u svemu stojbinskim prilikam u ovoj
imovnoj obćini. No još su te skrižaljke sastavljene za jedinicu od UOOn", a
nema u njih ni periodičnog tekućeg, a niti poprječnog prirasta, niti ima normalne
drvne zalihe, a niti užitnog postotka. Istina je, da si može svaki procjenitelj
iz poznatih data sam te stavke izračunati, ali baš u tom leži vriednost
skrižaljke, što no prvi pogled na svako pitanje odgovor daju. Mi mislimo ovdje
na skrižaljke, koje su u našem šum. kalendaru naštampane. -— Valjalo bi svakako,
da se u tom pogledu već jednom dogovorimo i da stvorimo temelj za
dalnji razvitak uredjenja šumskog gospodarstva.


Kako je tegotan posao posije premjere stabala iztražiti jedno ili više
srednjih debala, i kako je dangubno kod ovećih procjena stablo rušiti i proračunavati
oblikovni broj (činbenik drvne punoće), za tim opet otuda zaključivati




ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 16     <-- 16 -->        PDF

´— 138 —


na svaki razred debljine i ciele sastojine — bit će svakomu poznato. Ne možemo
poreći, da i taj postupak ima svoju eminentno vriednu stranu, ali za
onoga, koji je tu školu prošao i koji ima na hiljade i hiljade jutara procieniti
u svrhu ur.´djeiija šumskog gospodarstva, sgodnije i praktičnije udešene »križaljke
od neproeienjene su vriednosti. Takove pako skrižaljke jesu bavarske
skrižaljke drvne zalihe. Još jednom velimo, da imamo pred očima
procjenu drvne zalihe u svrhu uredjenja šumskog gospodarstva; kod prodaja
naravno postupa se sasvim drugčije.


Drvna zaliha


Polag bavars
polag


03 po
Gospodarstveni razred bavarskih


više manje


procjeni


skrižaljka


OJ


kub. raet. k. m I »/o k. m. 7o
1 246 2202 2230 — — 28 1-2
2 Orljak 137 1111 1115 ~ — 4 0-3
3 291 2330 219(; 134 6-1 — —
4 Izt. Kusara 168 1986 1980 6 0-3 -—
6 Migalovci .341 981 947 37 3 9 -—
G Eadjenovci 32 436 433 3 0-7 -—
7 Ada 73 682 660 22 3 3 — —
8 Mašanj na 1117 1084 33 3-0 -—
9 Krivsko Oštrovo . . .... 85 764 728 36 4-9 — — 10
681 4851 4745 106 2-2 — 11
Zapadna Kusara 237 2460 2314 146 6-3 — —
12 147 1116 1142 26 2-3
13 Dubovica li´8 1226 1231 — — 5 0-4
14 Eipača 240 1682 170G — — 24 1-4
l.´j Slavir 189 1997 2014 — — 17 0-8
16 Sveno-Paovo 127 1270 1266 4 — — 0-3
17 Kasto vo 183 16(;5 1676 — — 11 0-6
18 275 2328 2345 17 0-7
527 132 1 3692 1 30207 29812 395 1-0 —


395




ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 139 —


Znademo, na kom se načelu temelje bavarske skrižaljke. One su srednji
rezultat izmedju više hiljada stabala. I za to se mogu baš samo upotrebiti za
procjenu cielih sastojina ili sekcija. Valja nam samo prema dimenziji stabla
upisati odgovarajuću visinu i promjer, a kubični sadržaj nam same tabele kazuje.


Za pojedina stabla u obće bavarske skrižaljke n´su; mogu se doduše
prema okolnostim dobiti sasvim povoljni rezultati, ali mogu se i velike razlike
pokazati, — nu nije im ni svrha, da njimi pojedina stabla procjenjujemo. Osnovnom
načelu bav. skrižaljka ne može zaista nitko prigovoriti, valja samo, da ih
praktično prokušamo.


Mi ćemo ovdje evo da predočimo razultat koji smo dobili pomoćju tih
skrižaljka, i sravnit ćemo ga sa rezultatom, koji smo dobili izmjerom i procjenom,
pa ćemo niže dole i o razlici progovoriti. Ovdje ćemo još samo napomenuti,
da smo iz svake naše šumarije uzeli po koji gospodarstveni razred
nebirajući.


Vrst drva je hrast, pojedini jaseni i briestovi iste starosti i jednakoga
uzrasta uzeti su takodjer u račun. U smjesah sa barem O´l jasena i briesta
i graba i t. d. preduzeta je procjena posebice, i ti rezultati izpušteni su ovdje
iz računa.


Još ćemo napomenuti, da se procjena odnosi na hrastove do 116 cmt.
debljine, kako su u Schnidlerovom priručniku za šumare naštampani; svi deblji
hrastovi od 117—130 i više centm. proračunani su posebice pomoćju oblikovnih
brojeva i ne dolaze ovdje u računu.


Gospod, razredi Migalovci, Mašanj i Krivsko Ostrovo (tek. br. 5. 8. i 9.)
izvrženi su poplavi. Stojbena dobrota u gosp. razredu Migalovci odgovara II.,
a ostale I. st. d. Danhelovskjjevih skrižaljka.


U gosp. razr. Ripača i Ada prekinut je znatno sklop tečajem 2—3 decenija,
pa je od upliva na vrstnoću debala a osobito na vršike. U ostalih gosp.
razredih vladaju jednake okolnosti. Tlo je plodonosna ilovača sa naslagom
crnice; položaj je ravan.


Iz toga vidimo, da smo procjenjujući znatni broj hrastovih stabala, dobili
na temelju bavarskih skrižaljka razne diferencije kod pojedinih gospodarstvenih
razreda.


Najveća se razlika pokazuje kod gospod. razreda Jošava (tek. br. 3.) sa
el^/o i Zapadna Kusara (tek.br. 11) sa 6-3"/o. Ukupno pako kod 3692 stabla
iznosi razlika za l"/(, ili 395 k. m., a taj rezultat mora i najtočnijega šumara
da zadovolji pogledom na lahki način procjene prema procjeni proračunavanjem.
Još posebno iztičemo, da nas je konačni rezultat baš tim zadovoljio, što smo
polag bavarskih skrižaljka višak dobiU. Taj smo pak višak i očekivali s razloga,
što nismo kod svake procjene po više razreda debljine uzimali, nego obično po
jedan ili dva razreda, a znamo, da tim točniju (veću) drvnu zalihu dobijemo,
čim više razreda debljine ustanovimo. Jer na taj način približimo se u istini
faktičnom srednjem stablu, dočim inače dobijemo idealno ili matematički srednje
stablo, koga često na poku noj površini ni nemamo. Kod bavarskih skrižaljka




ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 140 —


povećava nam svako stablo drvnu gromadu, a kod procjene srednjim stablom
ako ne odredimo dosta i´azreda debljine, može nam jedno pa i dva i tri stabla
maloga promjera procjenu sniziti, ili bar osta´i bez upliva na rezultat, t. j . isti
rezultat dobijemo, ako ta stabla sasvim iz računa izpustimo.


Moramo još napomenuti, da smo procjenu preduzimali obično u prozračnih
i dovršenih sječah, gdje su nam u svrhu prodaje porušena srednja stabla služila
ujedno za sastavak oblikovnih brojeva.


iVIi priznajemo, da na takovih sječah nismo našli onoga skupa stabala, koji
izvan sječa dohizi, jer se kod progalne i prozračne sječe obično veći broj slabijih
stabala povadio.


Istini za volju moramo reći, da nismo sva stabla procjenjivali tečajem
jednoga ljeta, kako bi to radi sravnjenja vrlo nuždno bilo, nego tečajem dvije
i tri godine,


Mi ne mislimo ova razmatranja ovdje konačno zaključiti, a naročito s toga
razloga ne, što smo kod svake procjene proračunavanjem morali od drvne zalihe
odbiti neki procent radi gubitka drva, jer su stabla prestara i suhovrha, i što
nismo u svakom slučaju srednja stabla obarali, nego smo njihovu drvnu gromadu
polag oblikovnih brojeva proračunali. Da se razjasnimo: Dva stojeća
stabla, koja u matematičkom smislu imadu isti kubični sadržaj, daju nam kad
ih oborimo sasvim drugi obhkovni broj, t. j . imadu različitu zbiljnu drvnu gromadu
prema tomu, da li je zdrava vršika i ogranci ili je trula. Taj procenat
gubitka neda se formulom izraziti, jer je vrlo različit, a samo ga može procjenitelj
za svoju upotrebu tečajem više vremena pronaći.


Prema tomu neće nas takodjer iznenaditi, što smo pomoćju bavarskih
skrižaljka veći rezultat dobili, jer nema sumnje, da bi i procjena proračunom
izpala veća, kad bi sva stabla bila zdrava, i kad nebi procenta radi gubitka
odbijali.


Što se oblikovnih brojeva tiče reći ćemo, da oni iznose od 0´55 i više, a
kod pojedinih stabala i 060 i 066.
Ovoliko smo dužni bili spomenuti radi razjašnjenja, u kojih smo okolnostih
sravnjenja sa bavarskimi skrižaljkami preduzeli.


Završujući izjavljujemo, da smo o shodnosti bavarskih skrižaljka za naše
hrastove šume sasvim uvjereni, jer nam daju sasvim točne rezultate Mi ih
s toga preporučujemo našim šumarom pri procjeni etata, bilo na jednogodišnjih
čistih sječah (kao što su u ovoj imovini uvedene), bilo pako na oplodnih
5—6 godišnjih.


Prema gore rečenom bavarske su skrižaljke osobito prikladne pri segregacionalnom
izlučenju šuma.


Još bi za željeti bilo, kad bi visoka kr. zemaljska vlada odredila, da
se te procjene u svrhu službenog proglašenja kod svijuh imovnih obćina
preduzmu.