DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 136 — Prem su drveni krovovi nesigurni proti vatri, te se iz redarstvenih razloga još samo za osamljene sgrade dopušćaju, ipak je i danas ta vrst robe osobito u krajevih, gdje drva dosta ima, još uvjek od velike potrebe. Kolarska grad ja (Bois de charronnage. — Legno da carrajo. — Cartorighs tiraber. — Wagnerholz). — Ova vrst gradje obuhvaća: naplatke, glavčine, žbice i rude. — Naplatci (gobelje. — Jantes. — Quarti. — Quarts. — Radfelgen) ciepaju se od bukovine, jasenovine ili hrastovine tako, da se spoljna krivotina od strane kore izradjuje, a srce odpada. Glavčine (Mojens. — Mozzi. — Naves. — Naben) prave se od odrezaka iz mladih brestića, hrastića i drugog žilavog drveća. — Žbice (Rajons. — Razze. — Rays. — Speichen) su obično 1 m. dugačke a 50—80 mm. u četvrt, a ciepaju se od mladih, žilavih, izpravno ciepkih hrastića i jasenića. — Rude (oje. Timoni. — Timons. — Pols. — Wagendeichsel) ciepaju se obično na dužinu od 3´5—4 m. od mlade brezovine, johovine, jasenovine i hrastovine. Drvo za jektalice (Resonanzbodenholz. — Bois de resonnance. — Legno di risonanza. — Sound board). Ova se roba pravi od posve suhe omorikovine; nu ova mora biti od vanredno uzkih godova i bez ikakove i najmanje mane, buduć i najneznatnija grieška glas glasbila kvari. — Najvrstnije takovo drvo nalazi se u Šumavi (češka) na plitkom i dosta mršavom granitskom tlu, koje je pokriveno množtvom prašumske crnice. Osobito nalazi se na sjevernih obroncih u visini od 600—1300 m. — Dobiva se od 200—300 matorih omorika, te se odlikuje velikom jednoličnošću i gustoćom godova, velikom pruživosti, a malom specifičnom težinom. Osobito se cieni za tu svrhu drvo od tako zvane Haselfichte. — Ova vrst čamovine nalazi se često u Tirolskoj (drž. šuma Paneveggio). — Drvo je izvanredno fino, a godovi se jedva brojiti mogu. Sitnija ciepana roba kao ona za kutije, sita i rešeta itd. pravi se obično od bukovine ili čamovine. — Od bukovine se pravi i namještaj od zavijenih sastavaka, stolice i dr. — Za taj posao mora drvo biti posve čisto bez i jednog čvora, izpravnim vlaknom, nesraije biti zavijeno, niti imati veliko srce, jer ovo nepodnosi savijanje. Najbolja su za to stabla od osrednje debljine. — U ostalom dade se dobro savijati i mlada hrastovina i jasenovina, nu ipak sbog velikih bukovih zaliha rabi se za te svrhe ponajviše bukovo drvo.* P. B. * Mi smo pojedino u rukopisu izpušteno stručno nazivlje popunili i pridodali. Uređničtvo. |