DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 115 — je upila, zrak postaje težko zadušljiv; zemlja popuca od velike suše, sve gine, sve propada. To svak u nas od davna osjeća; ali jeli se koji privatnik za to stavio da pošumi goleti? Osim rijetkih iznimaka, niko. A to je sasvim naravno. Jer kad bi privatnik mjesto da se tuži na raz^ajivaaje, započeo gajiti gola brda; kako bi on branio svoju sadnju od pastira i šumskih prekršitelja; a otku ili koja zadruga. Ugledajmo se u dr.uge zemlje. Ako se je gdje pretrpilo suše s nestašice šuma, to je bilo baš u Egiptu. Mehemed-Ali dao je nasaditi dvadeset miliuna stabala u Delti, a Ismaii-Paša, vicekralj Egipta, dao ih nasaditi drugi miliun duž prokopa Suesa. Prije u gornjem Egiptu nije bilo nigda nego pet, il najviše šest dana kiše na godinu; a sada, od kad su sva ova stabla ponarasla i uplivaju na klimu zemlje; sad imaju u Egiptu četrdeset i šest dana kiše na godinu. Tužimo se na naše vode, u toku neredne, koje nam uvijek prijete poplavama, i haraju nam polja. Ali ako mi ne zagajimo brda, zaludu da uredimo vode; jer će svake godine to više derati ogoljene bregove; korita rijeka i potoka sve će se više podizat, a bujice će doline poplaviti; te sva naša uredjenja voda biti će kratka vijeka. Vlada se medjutim svake godine većim pregnućem zauzimlje za zagajivanje naših goleti. I ovijeh je dana vlada naredila, da u državnom zavodu u Sinju, pod upravom državnog šumara, bude uzgojeno 10.000 stablića u loncima, vrsti Pinus halepensis, Pinus austriaca i Pinus Pinea. Dogovorno s obdnom spljetskom biti će tamo takodjer odgojeno pod pažnjom onog stručnjaka 20.000 stablića u loncima; a državni zavod u Kotoru, mjesto lOOO komada, kao do sad, odgojiti će ih 5000. Kako pak ratarsko družtvo u Dubrovniku odgaja za narajestničtvo svake godine 9000 stablića Pinus Halepensis, a 1000 Eucaljptus urnigera i resinifera ; tako počimljuć od 1889 godine, stajat će na razpoloženje narajestničtvu 45.000 stablića na godinu. Osim toga ratarsko družtvo u Dubrovniku za privatnike sgotavlja svake godine blizu 50.000 komada; ratarsko družtvo u Trogiru nešto 3000 komada na godinu, a obćina Riječka za obćinare do 2000 komada. U Trogiru i Rijeci pomoću države, a u Rijeci i pomoću pokrajinskog odbora, I druge su se obćine bavile gajenjem stabala u loncima; Makarska, Spljet, Vrlika sa blizu 500 komada na godinu svaka, tako da se može računati, da broj stablića u loncima dosiže do 04.000 komada na godinu, a odsele će do sizati do lOO.OOO. Medju stablima u loncima goje se i slijedeće vrsti: čemprese, cedre, i odgajaju se druge inostrane biljke tako, da ih ne treba uvesti iz zemaljah oku ženih filokserom. U okolici Dubrovačkoj i Trogirskoj, gdje je gojenje u loncima odavno uvedeno bilo, mogu se i vidjet lijepi uspjesi ove gojitbe; pa i u drugim kVa |