DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 30     <-- 30 -->        PDF

114 —


jedan pokus; zato bih ja ovim bio tako slobodan potaknuti one naše imovinske
šumare, koji daju gratis-drva iz 30-60 godišnjih porastlina putem proredjivanja,
da bi si-odsjekli stalne pokusne plohe, na kojima bi se na lahak i jeftin
način´mogao ustanovljivati upliv proredjivanja, koji bi se mogao opažati svakih
5—6 godina t. j - u onomu razdobju, u kojemu se proriedna sječa u dotičnu
porastlinu vraća, posao taj bio bi sigurno vriedan truda.


Z a g a j i m 0*


Žaobe za propadanjem naših šuma, što su se u nas od nazad toliko godina
slušale, nijesu ostale glas vapijućeg u pustinji. U mnogim mjestima već
se počelo nešto krećati; branjevinam, zagajivanjem i drugim mjerama već se
je postiglo nešto, a tamo amo počeli se gaji zeleniti. To je dobro znamenje
za budućnost našeg šumarstva-


Ali biii smo spali toliko, da čuvati šume, koje nam još ostaju, i pomoći
razvijanju onijeh, što su okržljavile, nije još dosta, ako se ne priječimo iz petnijeh
žila da zagajimo ono, što je divljaštvo sjekire i mašklina, bjesnoća vode,
i koziji zub ogolio. A to se mora učiniti s privrednih uzroka, s klimatičnih
obzira, i u svrhu da se pomogne uredjenju naših voda.


S privrednog uzroka: jer je naša pokrajina većinom brdovita; ako dakle
mi naša gola brda ne zagajimo, nećemo nigda imati od zemlje dohodak surazmjeran
prostranosti naše pokrajine. A ko će ih zagajiti? Neki odgovaraju; što
treba da se vlada tu upliće: u privatnim interesima niko ne može da sudi
bolje od samih privatnika. Bude li privatni interes zahtjevao da se bregovi u
Dalmaciji pošume, to će se posebnom inicijativom postignuti bolje, nego sredstvom
zakona i zabrana. To bi se moglo donekle priznati: ali mal da ne uvijek
javni interes nalazi se u protivnosti s privatnim interesom, jer prvi valja da
radi žrtvujuć drugoga.


Tako vlada, koja zastupa javni interes, valja da tu ulazi u svrhu da zaštiti
javne interese uplivom i razboritošću vještih šumara. Mi imamo u pokrajini
jedva 381.762 hektara šuma; dok imamo neplodne zemlje 27.606 hektara,
a 093-899 hektara pašnjaka kad bi se samo polovica one neplodne zemlje i
pašnjaka mogla zagajiti, promislite koliko bi koristi mogla otud zemlja dobiti?


S klimatičnog gledišU dosta da gledamo na okolo u nekim krajevima
Dalmacije, gdje smo baš kao u pustinji: brda i bregovi goli, livade suhe i
neplodne, vode mutne i močvarne, grozničave po dolinama; a kad ljeti udari
plamenjača, zemlja, osobito ako je krečna ili pjeskovita, odvraća vrućinu što


* Ovaj članak vadimo iz lista „Smotra Dalmatinska", koji izlazi srijedom
1 subotom kao dodatak k službenom listu „Objavitelj Dalmatinski" u Zadru,
a kog dobismo od našega vriednoga člana i suradnika g. F. Z. Uredništvo.