DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 30 <-- 30 --> PDF |
114 — jedan pokus; zato bih ja ovim bio tako slobodan potaknuti one naše imovinske šumare, koji daju gratis-drva iz 30-60 godišnjih porastlina putem proredjivanja, da bi si-odsjekli stalne pokusne plohe, na kojima bi se na lahak i jeftin način´mogao ustanovljivati upliv proredjivanja, koji bi se mogao opažati svakih 5—6 godina t. j - u onomu razdobju, u kojemu se proriedna sječa u dotičnu porastlinu vraća, posao taj bio bi sigurno vriedan truda. Z a g a j i m 0* Žaobe za propadanjem naših šuma, što su se u nas od nazad toliko godina slušale, nijesu ostale glas vapijućeg u pustinji. U mnogim mjestima već se počelo nešto krećati; branjevinam, zagajivanjem i drugim mjerama već se je postiglo nešto, a tamo amo počeli se gaji zeleniti. To je dobro znamenje za budućnost našeg šumarstva- Ali biii smo spali toliko, da čuvati šume, koje nam još ostaju, i pomoći razvijanju onijeh, što su okržljavile, nije još dosta, ako se ne priječimo iz petnijeh žila da zagajimo ono, što je divljaštvo sjekire i mašklina, bjesnoća vode, i koziji zub ogolio. A to se mora učiniti s privrednih uzroka, s klimatičnih obzira, i u svrhu da se pomogne uredjenju naših voda. S privrednog uzroka: jer je naša pokrajina većinom brdovita; ako dakle mi naša gola brda ne zagajimo, nećemo nigda imati od zemlje dohodak surazmjeran prostranosti naše pokrajine. A ko će ih zagajiti? Neki odgovaraju; što treba da se vlada tu upliće: u privatnim interesima niko ne može da sudi bolje od samih privatnika. Bude li privatni interes zahtjevao da se bregovi u Dalmaciji pošume, to će se posebnom inicijativom postignuti bolje, nego sredstvom zakona i zabrana. To bi se moglo donekle priznati: ali mal da ne uvijek javni interes nalazi se u protivnosti s privatnim interesom, jer prvi valja da radi žrtvujuć drugoga. Tako vlada, koja zastupa javni interes, valja da tu ulazi u svrhu da zaštiti javne interese uplivom i razboritošću vještih šumara. Mi imamo u pokrajini jedva 381.762 hektara šuma; dok imamo neplodne zemlje 27.606 hektara, a 093-899 hektara pašnjaka kad bi se samo polovica one neplodne zemlje i pašnjaka mogla zagajiti, promislite koliko bi koristi mogla otud zemlja dobiti? S klimatičnog gledišU dosta da gledamo na okolo u nekim krajevima Dalmacije, gdje smo baš kao u pustinji: brda i bregovi goli, livade suhe i neplodne, vode mutne i močvarne, grozničave po dolinama; a kad ljeti udari plamenjača, zemlja, osobito ako je krečna ili pjeskovita, odvraća vrućinu što * Ovaj članak vadimo iz lista „Smotra Dalmatinska", koji izlazi srijedom 1 subotom kao dodatak k službenom listu „Objavitelj Dalmatinski" u Zadru, a kog dobismo od našega vriednoga člana i suradnika g. F. Z. Uredništvo. |