DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 113 — visoki n tanki, i jer im pri zemlji manjka i svjetla i zraka. — Drugi naftin preporučuje se ondje, gdje s\x hrastići i jasenići jednako visoki i gdje je opravdana bojazan, da će brži jasen z& koju godinu hrastiće prestići i nadvisiti. I takovi nasječeni i privinuti jasenići izbiju novu mladicu, nu ista ne raste onako energično, kao ona iz korjena; te mladice, čini se, da će se uzdržati i nadomjestiti prvašnju krošnju; pa pošto i ta prvobitna nu previm/ta krošnja još uviek u sebe sok prima, to se nije bojati, da bi mladice nadvisile hrastiće. To čišćenje izvedeno je u lipnju i srpnju, te stoji po jutru 1*80 —2*50 fr.; mzumieva se, da nije svakolika biela šuma izsječena, nego samo u okolo prigušenih hrastića, tako da je po jutru circa 500-700 hrastića oslobodjeno od jasenova pritiska. Kako se vidi, troškovi nisu tako veliki naprama gubitku, koji nas čeka, ako porastline ostavimo bogu i prirodi, kao što su bile A i B. Predbčiv tako uzgojnu vriednost pravodobnog proredjivanja, dodirnuti ćemo se u kratko i upliva, kojim ono na prirast drvlja djeluje> Kako već spomenusmo, izvadjeno je iz porastline B pred dvie godine 20m^ po jutru; sadašnja procjena (uprav 2 god. nakon proredjivanja) pokazuje nam po tabeli drvnu gromadu od 68.68m^, a sa onih 20m^ ukupno 88.68ra^; neproriedjena porastlina A. ima drvnu gromadu od 78.90m^ t. j . za lOm^ manje nego li proriedjena. Popriečni prirast kod A. jest = 1.58m^ a kod B. =rl.77m´ po jutru, t. j . proriedjena porastlina"^ ima za 0.19m^ više popriečnog prirasta. Nu to prvenstvo proriedjene porastline nesastoji se samo u većoj drvnoj kolikoći, nego što je važnije takodjer i u kakvoći, jer ima naime porastlina A. B. I. 1> 0.67o II. 26> 13.50/0 IIL 73Vo 86«/o t, j . proriedjena porastlina ima za 13^/o više stabala od najdebljeg (III) razreda nego li neproriedjena. Mi smo na tu činjenicu samo za to upozorili, jer je član švicarskoga pokušališta, nadšumar H. Rinicker došao do istog rezultata, dokazao je naime, da se malo ne sav prirast naslaže. na najdebljih drvnih individuih, tako da su ostali drvni razredi (ovdje dakle I. i II.) za prirast posve irelevantni, t. j . oni vegetiraju ali ne prirašćuju. Ja bih ovdje još jednu činjenicu iztaknuo, nu neću da joj vindiciram osobitu važnost, jer je možebiti slučajna, nu taj slučaj je za čudo suglasan sa ostalima činjenicama: pomnožimo li naime drvnu gromadu 78.90m^ neprorieđjene porastline A. sa onih 13^0 koje ima B. više nego A. u najdebljem (III) razredu, onda dobijemo: 78.90X lH7«=l0.26m^ L j . upravo onu drvnu kolikoću, koja čini diferenciju izmedju gromade proriedjene i neprorieđjene porastline, naime 88m^—78iu´´. Ako taj račun nebi bio slučajan, onda bi i to bio nov dokaz, da se prirast lih na najdebljem drvnom razredu naslaže. Gornji navodi dobiveni su sravnjivanjem samo dvijub porastlina, zato možda ni neće sve tako točno biti, jer do stalnih resultata treba više nego |