DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 112 — samo 167o hrastovih stabala; prije dvie godine proriedjena porastima B. ima pako 7770 jasenova i briestova a 23^0 hrastića, — ili da u drvnoj gromadi izkažeiBo — 89% jasen-briestovine, a ll7o hrastovine, kako u jednoj tako i u drugoj porastlini. Već sam taj razmjer veoma je loš po hrastovinu, nu on je još kud i kamo lošiji, kad promotrimo u razrede debljine, koji nas uče, da će od onih 61 odnosno 60 hrastića jedva 12 odnosno 6 — popriečno 9 — biti kadro dostići na pr. 120-godišnju obhodnju, i to s tog razloga, jer su sva stabla I. razreda debljine (do 10 cnmt) već malo ne posve izginula i posušena; stabla II. razreda debljine (10-20 cnmt.) tako su utisnuta i nadvišena, da im se krošnje počimlju dole savijati, — tako da jedino III. razred preostaje, koji nam representira buduću porastlinu. Pomisli li se sada, da će ta porastlina u 120 god. obhodnji osim onih devet hrastova (i to u najboljem slučaju) sastojati se od same jasenovine i briestovine, i da od te vrsti drvlja, kako sada stvari stoje, možemo jedva 30% na lies (m^ po 4 fr.) a 70**/0 na gorivo (m^ po 80 nč.) računati, dočim hrastovina pokazuje baš obratan omjer t. j , 707o liesa sa 10 fr. po m^ tada će svakomu biti jasno, kolika je pogrieška počinjena, što se je propustilo te porastline pravodobno prorediti. Da su te porastline bar u 30. godini ponešto proriedjene, to bi sigurno svih onih 60 hrastića po jutru ostalo u životu, — i hrastova šuma bila bi spašena. Ovako je svrha šum. gospodarstvene osnove na veliku štetu vlastnika promašena; taj gubitak mogao bi se jedino pretvorbom sadanje šume u hrastovu donjekle umanjiti, kad bi se u deset godina dvakratnom sječom jasenovina i briestovina uklonila, i to tako, da se odmah sada izsječe 607o najjačih (najvriednijih) stabala, a preostavša porastlina, da se pođsije sa žirom; nakon 6—8 godina imalo bi se đaljnih 307o stabala izsjeći, dočim bi se preostavših l07o stabala (t. j . circa 30 stabala — medju tima dakako i onih deset hrastova) ostavilo, te bi se ista vremenom sukcesivno prema tražbi unovčiti mogla. Tim postupkom imali bi nakon 50 g. novu 50-godišnju hrastovu šumu, koja bi sigurno puno vriednija bila, nego li sadašnja u ono vrieme 100 godina stara jaseno-briestova porastlina. U rečenomu jasno je predočena opasnost i gubitak, koji nam u mješovitih šumah prieti, ako pravodobno ne uklonimo nopoželjenu vrst drvlja. Da se ta^ kovu gubitku u buduće izbjegne, uvedeno je u državnoj šum. upravi, da se mlade 10—^20-godišnje posavske porastline imaju pročistiti (auslautern) od jasenovine i ine biele šume, te je tim poslom započeto godine 1887. Resultat te kulturne mjere moći će se tek posije 3—5 godina ocieniti, a ja ću ovdje samo u kratko napomenuti način, kako se je to čišćenje izvelo. Izradjalo se je naime na 2 načina: 1. da se je jasenić, briestić itd. nizko pri zemlji odsjekao, 2. da su se u visini, koja je za 20—30 cnmt. niža nego dotični hrastić, oko kojeg se je čistilo, jasenići i t. d. samo na sjekli, te im se gornji nasječeni dio sa krošnjom k zemlji privinuo. Prvi način čini se, da je shodniji ondje, gdje su jasenići već posve nadvršili hrastiće, te bi ga vremenom i zagušili; takovi nizko odsječeni jasenići potjerali su naravski odmah i to 2—3 izboja, nu ne ima nade, da će ikoji ostat na životu, jer su preveć |