DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 110 — proiiadje, u kojem sklopa šuma najvećom prirašćuje, — jer da zraku i svjetlu otvorena porastlina većnia prirašćuje, to je bjelodano dokazano, samo treba još ustanoviti, koja je mjera sklopa odnosno progale najprobitačnija, i to: koja mjera za 20—30—40—50 . . . godina staru porastlinu, zatim, koja za ovu i onu vrst drvlja, napokon, koja za ovo — i onovrstno tlo. Kako se vidi, zadaća je to velika i spora, te će proći još koji decenij, dok bude posve riešena. Nu kad je već dokazano, da su prirodne sile, zrak i svjetlo, od velikog upliva na drvni prirast, to će biti svakomu jasno, da ono šumsko gospodarstvo, koje neuporabljuje te prirodne sile u mjeri po se najprobitačnijoj, mora biti u, stanovitom gubitku. To što rekosmo vriedi ponajpače za čiste porastline u kojih zanemarenjem pravodobnog proredjivanja gubimo lih veći drvni prirast; nu gdje imamo mješovitu porastlinu, u kojoj je osim toga glavna vrst drveća u manjem broju i k tomu ugrožena bržim rastom ostalih nepoželjenih vrsti drvlja, tu je zadaća proredjivanja još važnija, jer osim toga, da ima unaprediti prirast, ima još i tu svrhu, da spasi i uzgoji bolju vrst drvlja pred onom raalovriednijom. Mislimo tu naime nekoje naše posavske mlade porastline, koje su ugrožene jesenovinonom i briestovinom; jer da su te dvie vrsti sbilja kadre uništiti hrastovinu uči nas priložena štica. Poznato je, — da mlađa — recimo 30-godišnja porastlina — sastoji iz tri glavna razreda stabala: 1. od ugušenih, 2. nađvišenih t. j. medju sklopom viMh, i 3. vladajućih t j . najviših stabala; ta je klasifikacija generalna, jer zadnja dva razreda dadu se opet u 2—3 podrazreda razstaviti. Pita se sada, koji će se kvantum drvlja kod proredjivanja izvaditi? To je pitanje poraznih autorih razno odgovoreno, a kako već napomenusmo, posve riešeno biti će istom, kad pokušahšta svoj posao dovrše. Svrha ovih redaka nije to pitanje razglabati, nego smo nakani iztaknuti neke važne činjenice, na koje smo u praksi naišli, kad smo sporedili dvie porastline, od kojih je jedna bila proredjena a´^.druga ne, te ujedno upozoriti na konsekvencije, koje su se na temelju te analize same od sebe pokazale. Priložena štica predočuje nam resultat stablimične izmjere dvajuh sre zova ležećih nedaleko Save; od svakoga tog sreza izmjerena je po jedna ral==lGOO[I-. Obe te porastline imaju jednaku stojbinu, tvore naime jedan šumski kompleks, naplavljene su godišnje circa po 3 mjeseca Savskom poplavom, stare su popriečno 50 godina, a pomladjene su priebornom sječom (urazdobju od kojih 10 godina). Nakon toga ostavljene su sve dosada samim sebi t. j . u nikojem pogledu nije u njih dirano, nego kako su izrasle u gustom sklopu, takove su guste do danas ostale, dosegnuv pri tom visinu do 20 metara. Prije dvie godine (dakle u 48. god dobi) prorieđjena je porastlina B. i to tako, da je po jutru popriečno 20´´*m jasenovih i briestovih drva izvadjeno. Gospodarska osnovca tiirsrezova ide naravski za tim, da odgoji hrastovu šumu; u kojoj je pako jnjeri ta svrha polučena, poučiti će nas jedan jedini pogled na priloženu tabelu: neproriedjena porastlina A. ima naime 84 > briestovih i jasenovih, a |