DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 109 — Kora je na mladom stablu gladka, žuto-zelena; na mlađjem granju više je žutkasta. Na starom drvetu razpucana je duljinom, tamna, ~ nalična na hrastovu. Vrbe i topole, (Salicineen). U naših šumah nalaze se vrbe i topole (osobito ove) počesto, ali one su šumaru pravi trn u peti, s toga je triebi gdje god može. Nadalje, one su neznatne vriednosti, (P. tremula traži se radi dobra ugljena!), pa kada nebi bilo naših cigana — kopanjara, koji, za nebroj ukradenih,, sjete se kupiti kađkada koju, one bi bile bez vriednosti. K tomu, one se vrstaju u mnogo suvi´stih, te jih je razpoznati najlakše po obliku pera (lista). Radi neznatne vriednosti ostaje baš svejedno, sječe li se ova ili ona vrst, ~ u šumskih cjenicih stavljaju se i onako u jedan stupanj. Evo jim glavnog obilježja: a) Vrbe, (Salix). Puplje jim je obavito jednom ljuskom, veličine je pojednake, oblika jajastoga, sgnjeteno, — u nekih je golo, u nekih rutavo, masti je raznovrstne, obično svjetle, crveno-smedje. Na mlazovih od panja pup je krupniji, nego li na granju odraslog stabla, često dvostruko veći. Vršni pup je kod svijuh samac, a postrani ili je k stabliki privit, ili je od nje odvrnut. Granje jim je slabo, krhko, nepraveć nikada pravilne krošnje. Kora je na mladih granah žuto-zelena, ili crveno-zelena, na starom stablu je svjetlo-siva, ili smedja, razpucana je duljinom stabla. b) Topole, (Populus). Puplje u topolah obavito je sa više Ijuštica, ponamještenih u spirali. Čestoputa su ove Ijuštice smolaste. Vršni pup uvjek veći od postranoga. Puplje je jajastoga oblika^ većinom svjetlo-smedje, ili svjetlo. Granje jako i krhko, netvoreć pravilne krošnje- Kora je u mladosti svjetlo-žuta, smedja, gladka i sjajna, na starom drvu tamna i razpucana. Skupio D. N. Važnost proredjivanja. Piše J. Kozarac. Zadaća i svrha proredjivanja jeste dvojaka: 1. uzgojna, 2. financijalna. Dok se još nije digla nauka o čistom prihodu, bilo je proredjivanje pretežito uzgojna mjera, kojom se je htjelo izbjeći pregustomu sklopu i ugušivanju sta balaca jednoga po drugomu. Od novijeg vremena dobilo je proredjivanje finaucijalan značaj, u koliko se naime s njime nastoji unapređiti poimence debljinorast drveća t. j . kraćom obhodnjom postići onu kvantitetu liesa, koja bi se u gustomu sklopu tek iza 10—15 godina postignuti dala; tim obaljivanjem obhodnje diže se renta šum. tla, t. j . šuma je financijalno unosnija. Proredjivanje t j . upliv proredjivanja na rast drvlja jeste jedna od najvažnijih točaka šum. pokušališta (forstl. Versuchswesen), njime se hoće da |