DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 108 - Granje i kora je kao i u prostoga briesta, te se od ovoga razlikuje granjem tankim, na komu imade plutu naličnu kori. c) Briest dugopetlji, (U. effusa). Puplje mu je čunjasto, smedje i golo, sitnije i šiljastije, nego u prostoga briesta. Vršni pup je samac, postrani odvrnut od stablike. Pupne Ijuštice su rubom tamno-smedje i razdvojene na vrhu. Ostalo kao u plutka. Jalše, (Alnus). a) Crna jalša, (A. glutinosa). Pup razpoznaje joj se po tom, što je obavit od tri ljuske, od kojih gornja, podpuno obavija obje doinje. -^ Puplje je veličinom pojednako, oblikom nejednako, (jajasto, okrenuto jajastooblo, tupo-trouglo), masti je tamno-smeđje, uđarajuć malo ljubičasto i ima raodrasti rub, (osobito na mlazovih), izlučujnć smolasti sok, radi česa je i Ijepivo. Vršni pup je samac postrani, odvrnut od stablike. Kod jalše značajno je to, da joj je puplje na posebnoj, ko grančica izgledajućoj petlji, koja je podosta dugačka; na mlazovih petlja ova kraća je, nego li na grančicah krošnje. Granje mnogobrojno, većinom slabo, jako razgranate bez reda, tvoreć šupljikastu, đugoljasto-jajastu krošnju. Kora na mlađom granju je gladka, crveno-smedja, s bielimi piknjami; na starom stablu tamna i razpucana. b) Biela jalša, (A. incana). Pup joj je kao u prve, samo je često manji, tanji, tuplji, svjetlije masti, modrasti rub je neznatan, često ga ni nema. Razlikuje se od prve najviše petljom, na kojoj pup sjedi, jer nije onako velika, kao u prve. Puplje je bielkasto rutavo. . Granje i krošnja kao u prve. Kora je gladka, te svjetla i u starosti. Breza, (Betula alba). Akoprem ju je lahko razpoznati, budi i ona nave dena, jer je obična u naših šuma, osobito po bukovih mladicih. Puplje joj je jajasto, đugoljasto-jajasto, malo šiljasto, sivo-smedje, često crvenkasto-smedje, liepivo je od izlučujućeg se voska i ponješto rutavo. Vršni pup je odvrnut od stablike^ pravi s njom kut. Postrani pupovi veoma su slabo odvrnut! od stablike. Granje je slabo i tvori sa stablom oštri kut. U mladosti je krošnja dosta šiljasta. U starijoj dobi granje ođulji, ali neodeblja, s toga visi. Mlazovi su rutavi. Kora je na mladom stablu i mladom granju crveno-zelena, ili smedjo crvena s bielimi piknjami. Kasnije joj kora pobieli i ima po sebi vodoravne, dugoljaste, smedje ili žute pjege. U starijoj dobi lupi joj se kora u tanke pločice. Lipa, (Filia parvifolija). U lipe obavito je puplje sa dvie ljuske, od kojih je jedna malena, a druga velika i dvokrilna. Pup je oblika jajastog, tubastog, ponješto stisnutog. Na postranih grančicah puplje je nejednake veličine. Boje je zeleno- ili crvenkasto-smedje i svjetlucavo. Vršni pup je samac i odvrnut od stablike. Granje je sivo-smedje, vitkog struka, mnogobrojno, skupljajuć se u gustu, jajastu krošnju. |