DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 101 — . Na šumska zemljišta, na koja se pravo vlastnictva prizna, izdaju se tapije. Nazoćnom postupku podpadaju ona šumska zemljišta, kojih površina iznaša više od 50 katastralnih dunuma = 5 ha, te se samo prijave pojedinih, dočim će se razprave glede prava vlastnictva cijelih obćina posebno voditi. Zajedno sa uredjenjem šumskoga posjeda ide i ograničenje državnih šuma, te se prama dohodcima zemlje i šumsko osoblje umnožava. Ovo posljednje omogućuje, da unovčenje šuma tele pravilnim putem, naime doznakom u šumi, a tim načinom nestaje već spomenute vrlo pogubne desetine, te s njom umire i tržištna kontrola, a na njezino mjesto stupa čuvanje, odgoj i njega žalibože jako zanemarenih šuma. Samo s veseljem možemo ovaj napredak pozdraviti, jer tim se stavlja šuma u ruke šumara, a čitavo šumarstvo postavlja se na zdravi i racijonalni temelj. Toliko za sada, a dogodice ću obširnije progovoriti o pojedinih ovdje istaknutih momenatah i o njihovom daljnjem razvoju. Padežanin . Lovački popriečni prosjeci. Lov na zvierad i divljač obavlja se kod nas obično sa hajkači ili sa ogari. U tu svrhu, kako je poznato, zasjednu lovci prosjek ili šumski kolnik, a hajkači zadju oko šume i gone prama zasjedi ili busiji. Ako lovci na busiji (zasjedi) nisu valjano postavljeni, a uz to i lovu nevjesti onda neima nade, da će lov za rukom poći, buduć će zvierad i divljač, koja se u hajkanju krene, lahko izmedju lovaca provaliti ili se od njih odvratiti. Ovo me ponuka u pogledu naših hajka, da sara na novu misao došao, naime da kažem, kako bi znali udesiti, da se hajke uspješno obave. Taj način hajkanja (kako nacrt pokazuje) bio bi taj, daseponačine četverokutni popriečni prosjeci tako, da svaka pruga četverokutnog prosjeka ima duljinu Mjerilo l^^=r40^ |
ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 102 — ođ 40 hvatih i 2 hvata širine, a svaki takav četverokut treba da ima površinu od 1 rali ili 1600 četv. hvatih. Slični poprieSni prosjeci dali bi se izvesti valjano u mrčavah, u mlađih branjevinah, u kolosjecih te u obće ondje, gdje god su veće površine, bez da bi to za šume škodljivo bilo, dapače ovo bi bilo u pogledu elementarnih nepogoda koristno, a osobito za one predjele šuma, u kojih se često hajka. Ovakav način hajkanja doći će dobro i vlastelinom šuma, koji divljač goje i lovišta u vlastitom podhvatu imadu, a biti će i lovcem na uhar, koji iz zabave love, te će više postrieljati divljači na taj način, nego na običnih prosjecih ili na šumskih kolnicih, jer lovac može na popriečnom prosjeku primjerice na busiju kod.broja 2 uz malu opreznost i na lievu i na desnu stranu prosjeka (a i b) došuljanu zvier ili divljač lahko nazrioti i na oko uzeti, te u slučaju, da ju promaši, može ju opet odzad na prosjeku (c i d) dočekati. Prednost ovakovih popriečnih prosjeka kod hajkanja bila bi ta, da je kod namještanja busije mnogo manje lovaca potrebito, nego li kod jednog pravcatog prosjeka ili kod šumskog kolnika od jedne dužine. Uzmimo primjerice, da bi imali kroz njeku šumu prosjek ili kolnik od 800 hvatih duljine sa lovci posjesti tako, da se lovac u i^azmaku do drugog na 20 hvatih na busiji smjesti: to bi trebali na toj duljini prosjeka bar 40 lovaca, dočim nebi potrebito bilo više, nego samo 14 lovaca, kad bi kod iste dužine na popriečnih prosjecih stojati imali, jer na četverokutu od jedne rali površine stoji lovac od busije br. 2. u priečke do lovaca na busiji br. 3., udaljen 56 hvatih, a osim toga imaju popriečni prosjeci i tu prednost, što je moguće sa manjim brojem busije laglje dobrih lovaca izabrati, i tako lov većim uspjehom obaviti, nego li s većim brojem nevještih lovaca, hoji su samo na uštrb lova. Dalnje prednosti takovih popriečnih pro.sjeka bile bi u ostalom i te, da će lovac sa busije na takovom prosjeku zvier došuljanu prije smotriti, nego što će ona lovca, dočim se na običnom prosjeku od jedne dužine često protivno dogodi. Da je lovcu na popriečnom prosjeku naručnije streljali na zvier ili divljač, ako namjerava prugu prosjeka preći, razumjeva sete će biti manje zabrinut, da susjednoglovca nerani ili da nebude od njega nastrieljan, što se obično kod uzpravnih prosjeka ili kod upotrebljenih šumskih kolnika po nepraktičnih lovcih više put dogodi, a to osobito onda, ako lovac na zasjedi voli imati put spreda, a njegov susjed put odzad, te ovako jedan lovac drugoga kod ovakova namještaja smeta Eecimo primjerice, da je lovac sa busije broj 2. na prosjeku a zvier promašio. U tom slučaju ima lovac još nadu, da mu može zvier opet na prosjeku c na nišan doći, ako nebi udarila na susjednog lovca na busiji br. 3, prosjeka e ili f. Odje se zvier svakako u stisci nalazi, buduć je zašla na četverokutnu plohu, iz koje kod opreznosti lovca na busiji 2 i 3 čitavom kožom izbjeći nemoše, dočim kod običnog prosjeka ili puta neima lovac nade, da će mu zvier a nišan više doći, ako je obični prosjek ih kolnik prekoračila. |
ŠUMARSKI LIST 3/1888 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 103 »- Može biti i taj slučaj, da je zvier od lovca sa busije br. 2. na prosjeku a nastreljena, te da. će na četverokutnu plohu izmedju lovca 2 i 3 unišla, iz koje nije više opažena izašla, i možebit ondje poginula, tad ju se može ipak laglje naći, nego kod običnih prosjeka, jer ako nastrieljena zvier ovakav običan prosjek predje, nemože lovac znati, kako se je daleko i gdje u šumu udaljila i zavukla, a tražiti ju ne samo da je nesigurno, nego se kod toga i mnogo vremena potrati. Posije obavljenog gona s prvog pročelja, nastave hajkači gon s protivne strane šume, te gone prama lovcem, koji su ostali na istom mjestu prama hajkačem okrenuti, te tako opet čekaju na zvier ili divljač, na koju je gon namjenjen! Tim načinom u šumi izvedeni popriečni prosjeci pružaju sgodu, da se dodijana zvierad sa malim brojem dobrih lovaca posve iztriebiti može, i da se izbjegne mnogoj nesreći, koja se prigodom hajkanja često dogadja. Iv. Ettinger. Zimsko ruho listača. u zimsko doba, kada šumar imade najviše posla u šumi, listače mu se promiene; — najljepši jim ures, list, opadne još u jeseni, najsjegurnijega razpoznavala neima u ovo doba. I malo vješto oko razpoznaje listače po listu još izdaleka. Po čemu da je razpoznaje u zimi, kada jim toga ruha ponestane? Kada nam sama narav nebi bila dala u ruke toga razpoznavala, mi bi u mješovitih šumah listača lutali u tmini, i nebi nikako mogli podpuno zadovoljiti službenoj dužnosti. U čistih šumah nam je lahko, jer već unapređ znamo, kakovo drveće tamo imamo, — akoprem se i u ovih znade naći gostova, i to dobro udebljenih i usjedjenih, na koje niti mislili niesmo. I ovdje nam je dakle od potrebe znati razpoznavalo listača u zimi- To sjegurno rnzpoznavalo je p up, krošnja i kora. Najsjegurnije razpoznavalo svakako je pup. On raste za svaku vrst drva po stalnom pravilu, koje se nemienja. Prije, nego li obilježimo svaku vrst šumskoga drveća po navedenih razpoznavalih, neće biti suvišno, ako pobližje pogledamo, što je pup. Pup je bilinsko plodilo, kojim se biline nerazplodjuju, već samo množe. Pup je čvor sitnih Ijuštica, te je u njemu i cviet i lišće. Pup nalazimo na vrhu, ili postrance na Ijetorastih, poraslih prošloga proleća, ili ljeta. Razlikujemo ga u „vršni" i „postrani" pup, prema tomu, da li je porasao na vrhu mlade stablike, ili sa strane. Imamo još i „adventivni pup" (Adventivknospe), koj naraste na stablu, ili grani, budi uslied kakove ozleđe, budi inog česa. Neki tvrde, da ovaj pup postaje u „cambijumu" i put si napravi kroz koru. Adventivni pup nalazi se i na najgornjih, vodoravnih žilah, iz kojih tjeraju mlazovi (Wurzelausschlag), na pr. topole. |