DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 47 — su uzrokom stranom posjedovni odnošaji, stranom pako sam terain i tlo, nu najglavniji će uzrok biti taj, što su sve pomanje pruge šumske obraćene na drugu kulturu, ako je tlo za to sposobno bilo. Brojke o glavnih vrstih porastlina šumskih daju nam dobar uvid u šumarske odnošaje u zemlji. Pogledom na podnebje i na tlo već je sama narav opredielila Češkoj crnogoricu kao glavnu vrst, ali ipak tako velik postotak čistih crnogoričnih šuma (817), nije samo od naravi. Uzrokom je tomu ponešto prijašnji princip gospodarenja, po kojem su uzgajali samo čiste jelove i omorikove poraste, što je takodjer i mnogo nezgoda po šume prouzročilo. Mješovitih šuma, koje bi se morale najviše uvažiti, imade samo 12-2 postotka, a čistih bjelogoričnih porasta imade još manje, naime samo 6´1 postotka od cielokupne šumske površine. Dr pl. Koiristka računa množinu crnogoričnog drveća na 90"9 postotka, a množinu listača na 9"l postotka. Najviše imade bjelogorice u nizini (25´8 postotka) u đolnjem Egerlandu (14-5 postotka); crnogoriea najjače je zastupana u gornjem Egerlandu (93´5 postotka), u Budjejovskom predjelu (93"2 postotka) i u rudogorju (9l´l postotak), dočim mješoviti porasti dolaze najviše na česko-moravskoj visočini. Vladajuće vrsti drveća su prema tomu jela, omorika, bor i ariž. Od bjelogorice imade najviše bukvika (39 postotaka od ukupne bjelogorice), onda hrastika (28 7 -postotaka), brezika (19´8 postotaka), jasika, topolika i vrbika (7´3 postotka). Vrlo poučna i zanimiva je skrižaljka, u kojoj se vidi, kada koja vrst cvate, i kada sjemenje dozrieva, stoga ju evo ovdje priobćujemo.* Sastavljena je za tri predjela: češku nizinu (I.) beraunski predjel (V.) i za sudetsko gorje (IX.). Vrst drveća i Početak veDoba Dozrievanje Razdobjeplodjredjel getacije cvatnje sjemena nih godina I. ^/Z4: P 5 P 10 6-8 G. Hrast V. P 5 K 5 S 10 6-7 „ IX. 5 K 5 K 10 7-8 „ I. %4= K 4 S 10 5-6 „ Bukva V. IX. P 5 5 SK 5 5 sK 10 10 6—8 „ 8—10„ I. 4 K 4 S 10 2-3 , Grab V. IX. I. K 4 K 4 K 9 1—1 G. Breza V. P 5 P 5 P 10 1-2 „ IX. S 5 S 5 P 10 2—3 „ *) Mjeseci označeni au brojevi, kako po redu slieđe: Za poCetkom mjeseca je znak = P., sredinom = S., koncem = K., u drugoj polovici mjeseca = */,2) ^* godinu = G. Rimski brojevi označuju nam predjele, kako smo ih na početku označili. |