DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 8     <-- 8 -->        PDF

46


obćinam i korporacijam. Veleposjed najjače je zastupan u Beraunskom predjelu
(72-6 postotka), a najslabije u Plzenjskom (48-6 postotka). Od veleposjedničkih
šuma odpada po podatcih god. 1875. :


a) na fideikomisne šume 352.629 ha.
b) „ lenske „ 7.947 „
c) „ allodialne „ 559.827 „


Ali fideikomisne šume povećale su se do god. 1880. do 381.613 ha te


iznose tim više od 25 postotaka ukupne šumske površine.
Najveći šumoposjednici te pokrajine jesu po podatcima 1880.
Njegovo Veličanstvo kralj Franjo Josip I.


(privatna dobra) 16.664 ha
Ivan Adolf knez Švarcenberg 100.724
Josip knez Colloredo-Mansfeld 45.995
Maksimilian Egon knez Fiirstenber g 31.075
Eduard grof Clam-Gallas . . . 27.050
Ernst grof Valdstein-Vartenberg 25.336
Carlo grof Buquoy 20.725
Ivan knez Liechtenstein . . , 19.484


17.304


Jaromir grof Černin od Chudenica
Sto se tiče obćinskih šuma i šuma korporacija razdieljuju se iste polag
stabilnog katastra kako sliedi:


Šume obćinske 183-577 ha,
„ bisiiupija, crkva i samostana . . . 69.298 „
„ škola 1.148 „
„ zaklada . 29.273 „


Ukupno . 283.V9B ha.


Maloposjed zastupan je najjače u česko-moravskoj visočini (26´2 postotka),
u sudetskom gorju (25-9 postotaka), u rudogorju (222 postotka), a najmanje u
češkoj nizini (12-8 postotaka) i u Beraunskom predjelu (5´3 postotka).


Sumišta iznašaju 28-4 postotka od ukupne površine te krajine. Osim
Dalmacije (17 postotaka). Primorja (23 postotka), Moravske i Galicije (25 postotaka),
sve druge pokrajine u Austriji imadu veći postotak šuniišta. Ceska
bi dakle imala od prilike već normalan postotak šumske površine, koji se
nebi smio znatno sniziti. Najviše je šumom obrastao predjel Rudogorja (51
postotak) a za njim po redu češka šumava sa 383 postotka, beraunski
predjel sa 38´2 postotka i sudetsko gorje sa 37´8 postotaka. Najmanje šuma
imade češka nizina, naime samo 15´2 postotaka. Ovo su popriečni brojevi za
ciele predjele, dočim pojedini kotari pokazuju velike razlike u tom pogledu.
Tako n. pr. kotar Hartmani u sjevero-zapadnoj češkoj šumavi imade šuma
694 postotka, dočim Postelberg u dolnjem Egerlandu imade samo 0 8 post. šuma.


Omjer izmedju saveznih šuma i izmedju osamljenih parcela vrlo je povoljan,
te pokazuje, da je Češka pristanište samo velikih saveznih šuma. Tomu