DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 45 -, toplotu nema sigurnih podataka, podnebje je u obće sjevernog karaktera. Množina oborina u Kupferbergu (812 m.) jest 777 mm. XI ("eska šumava na bavarskoj granici ima 20 kotara površinom od 5582 km.^ Sjevero-zapadni dio uzdiže se od 700 rat. do 1000 mt. i tvori do 1310 mt. visoke vrhunce. Tu izvire Mies, Radbuza i Angel. .Južni dio je više divlji sa mnogo gudura, poprečna mu je visina 900—1000 m., te tvori vrhunce preko 1300 mt. visoke. Šumišta su velika i u spoju, imade velikih tresetišta. Moldava i Otava izviru u tom dielu. Zdravica je pretežno rulja, onda granit, glineni i tinjčev škriljavac. Tlo je većim dielom svježa i duboka pjeskovita ilovača, te izvire dosta vrela. Srednja godišnja toplota je na postaji Vinterberg (696 m.) Q-9° a u Stubenbachu (883 m.) 5-8" C. Množina oborina na sjevernoj strani 766 mm. a na južnoj 1328 mm. Štete od vihora i poloma od sniega vrlo su česte. Razgledat ćemo si sada malo površine šumišta, pa ćemo sravniti zemljištno porezni provizorij (1792—1846) sa stabilnim katastrom (stanje god. 1850.) oranice, livade, pašnici produktivno neproduktivno ribnjaci, vrtovi grmje šuma ha. A. Provizorij 2.790.938 350.88S 1,329.360 4,471.186 724.240 „ B. Stabil. katastar 3,077.65.3 382.303 1..507.730 4,967.686 227.740 „ Brojke ove pokazuju nam netočnost provizorija, jer od god. 1792. nije se šiimište nikako moglo povećati. Zadaća je bila dakle spomenutog povjerenstva, da iz]»ita, u koliko se je šumska površina od god. 1850. do 1875. krčenjem umanjila, a za koliko pošumljenjem prirasla Prema tomu izkazalo se je: 1) Ukupni gubitak šumišta u Češkoj od 1850.—1875. iznaša 33.212 ha. ili 5-2 postotka ukupne šumske površine. 2) Opaža se obzirom na posjednike, da veleposjed ne samo da nije izgubio ništa krčenjem šuma, nego da je dapače prirastao za 681 ha. ili 0.07%. Nasuprot tomu umanjila se je šumska površina kod korporacija i obćina za 7.046 ha. ili za 2-48"/„, dočim kod maloposjednika za 26.797 ha. ili za 8.74´´/o. Dakle skoro cielo umanjenje šumišta može se staviti na račun maloposjednika. Pogledom na kratko razdobje, doista je to velik broj umanjenja. Ukupna površina (Ješke iznaša 5,195.426 ha. Po katasteru od 1850. bilo bi stanje šumske površine 1,507.730 ha. a po sadašnjem stanju iznaša ta površina 1,474.518 ha., dakle se je umanjila za 22 postotka. Veleposjednici posjeduju 920.458 ha. ili 62-4 postotka; obćine i korporacije imadu 276.250 ili 18´7 postotaka, a maloposjednici 277.810 ha. ili 18-9 postotka od ukupne šumske površine. Šumište je umanjeno najviše u češkoj nizini (5´57ii) i u sudetskom gorju (4´2%). Uz intenzivno razvito gospodarstvo u češkoj nizini nije ni čudo, da se tamo dogadja najveći broj krčenja, a uzrokom krčenju u sudetskom gorju je tamošnja industrija i napučenost žiteljstva. Omjer šumskih površina obzirom na posjednike vrlo je povoljan razvitku šumarstva, jer 8r i postotka od ukupne šumske površine pripada veleposjedu, |