DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 6 <-- 6 --> PDF |
44 V. Goroviti predjel Berau nski i Brd ijske šume južno od Egera i nizine ima 14 kotara i 4362 km.* povrMne. To je valovita i brežuljkasta visočina, te diže se do 800 m., imade velikih saveznih šuma. Zdravica ponajviše drobnjak i vapno, a mehkota pjeskovita ilovača ili čisti pješčenik. Opaža se i tu pomanjkanje vrela. Srednja godišnja toplota u Pilrghcu (285 m.) 7-5" C. a množina oborina u Pribramu i Rakonicu (538 i 322 m.) 501 mm. VI. Plzenjska kotlina iztočno od Češke šumave ima 11 kotara i 3260 km.^ površiue. Tu se sastaju četiri široke doline (Mies, Radbuza, Angel i Uslava) diže se do 700 m. Vladajuće vrsti kamenja su drobnjački škriljavac, sjeverno i zapadno od Plzenja imade kameno-ugljene formacije. Šumišta malo različna od V. predjela, samo je u njekih kotarih više vlage i vrela. Srednja godišnja toplota u Plzenju (305 m.) 8´5" C. a množina oborina u istom 555 mm. Iza kako su njekoji ribnjaci osušeni, opaža se veća suša. VII. Kotlina Budjeovice južno od Češke šumave imade li kotara sa površinom od 3992 km.- Kotlina je srednje visine do 400 m., tlo je ilovasto i pjeskovito, u nižih položajih ima treseta, na obroncih češke šume je vladajući granit i rulja sa pjeskovitom ilovačom, a na iztoku je pretežno pješčenik. Šumišta su na ograncih gora svježa i duboka tla, dočim su u nutrašnjosti zemlje suha i bez vode. Srednja godišnja toplota u Budjejovica (383 m.) 8 6" C. a množina oborina 656 mm. VIII. Ćesk o-mora vska visočina ima 35 kotara površinom od 10.039 km.^ popriečnom nadmorskom visinom od 550 m., a diže se po malo i preko 700 m. Zdravicu tvori poglavito rulja, granit i crveni pješčenik. Sumište pjeskovita ilovača i glina, gdješto i čisto pješčano tlo Srednja godišnja toplota u Deutschbrodu (425 m.) 7-2" C, a množina oiiorina na istoj postaji 666 mm. IX. Gorje Sude ta sjeverno i sjeverno-iztočno medjašno gorje Češke ima 28 kotara površinom od 4325 km.^ Imade velikih saveznih šumskih porasta. Glavnu trupinu tvori rulja sa tinjčevim škriljavcem, u Krkonoša je granit sa ruljom i crvenim pješćenikom, na južnom podnožju imade mnogo raočvarina; u jeskenovu gorju glineni škriljavac. Šumišta su većim dielom na pjeskovitoj ilovači, a ima takodjer i čistih pješčenih tla. U Krkonoša šumišta su svježa i vlažna, dočim su u drugih dosta suha. Na ravnih visočinah imade mnogo omočvarenih zemljišta, dočim su obronci često kiševiti i plitka tla. U Krkonoša dopire drveće do 1200 m., preko te visine raste samo krivaca. Nepošumljenih visočina imade 6009 ha. Srednja godišnja toplota u Hohenelbe (484) 6" u sv. Petru (765 m.) 5-1" 0. Množina oborina u Trautenau (427 m) 620 mm. a u sv. Petru 1200 mm. X. Rudogorje ima 9 kotara sa 1185 km.^ površine, (jlavno sedlo (700 do 1000 m) toga gorja pada lagano prama Saskoj, a prama Češkoj strmo. Vrhunci sižu preko 1200 m. Zdravicu tvori rulja i tinjčev škriljavac, zapadno imade glineni škriljevaca, a iztočno dolazi pločevae. Šumišta su većim dielom kamenita na pjeskovitoj ilovači, a treseta imade u velikom obsegu. Za srednju godišnju |