DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 4S — posjedu i vrsti drveća, nadalje po spoju i po pojedinih osamljenih parcela; u drugoj: vrst uzgoja i gospodarenja sa naznakom popriećnog godišnjeg prirasta i napokon u trećoj : proizvodnja drva sa tržnima cienama. Knjizi je priklopljeno šest tlovida, u kojih se može viditi porast šume u Češkoj, odnošaji visine, granice vegetacije, postotak pošumljenja, množina šuma listača, crnogorica i mješovitih šuma, sve troje izraženo u postotnom iznosu prema cielokupnom porastu. Profesor dr. C. vitez Kofistka, predstojnik gospodarsko-šumarskog statističkog ureda, izradio je u prvom dielu poglavja I. do uključivo III., dočim je izradio tajnik istog ureda ostalih 7 poglavja. Grafične radnje složio je urednik cielog djela dr. pl. Koi-istka. Za naravno razdielenje zemlje uzet je sustav na temelju orografskih, geoložkih i agronomskih odnošaja tla i po razlici podnebja, te po tom sustavu razdieljena je ciela ta krunovina u jedanajest predjela, koje ćemo u kratko orisati. I. Češka nizina, 32 kotara površinom od 8248 km.*, poglavito kotlina Labe i Vltave ravna ili samo malo brežuljkasta sa malom iznimkom ne uzdiže se preko 350 m. U dolinah Labe aluvialno tlo, lapor i vapno, pješčenik sa bazaltom u sjevero-zapadu. Šuma je potisnuta sa svog staništa, njezino mjesto zaprema intenzivno gospodarstvo, s toga pomanjkanje vrela. Sumišta su ravna i suha pristaništa, negdje na pješčeniku, a negdje na ilovači. Popriečna godišnja toplota je na postaji Lobosic (145 m.) 8-9, časlavi (259) 8´4´´ C. Množina vodenih oborina Hraholusk (180 m.) 514 mm., Pardubici (212 m.) 700 mm. u kotarima Lobosic, Libohovic, Raudnic, Velvaru imade najmanje oborina u cieloj zemlji, naime samo 400 mm. II. Južn o predgorj e SudetS, izmedju nizine i glavne trupine sudetskog gorja, sa 21 kotarom 14625 km.* površine. U dolinah poglavito aluvij i diluvij, inače kreda, škriljavac i rulja. Šumišta obično m\ suhom pješćeniku bez dostatnih vrela. Srednja godišnja toplota u češkoj Leipi (253 m.) 7.7, u Weissvvasseru (304 m) 7-0 C. Množina oborina u Jičinu (280 m.) 719 a u Weisswasseru 773 mm. in. Dolnji predjel Egerlanda s a S r e d o g o r j e m, 13 kotara sa 3049 kim.^ površine. Tvore ga dvie velike paralelne doline, terain uzdiže se do 1000 mt. Najglavnije sastavine su rulja, tinjac i portir, onda diluvialni piesak i šljunak a posvuda probija eruptivni bazalt i phonolit. Težatna zemlja obično suha pjeskuvita ilovača ili glina. Srednja godišnja toplota u Kaadenu (297 m.) 8"2 C. a popriečna množina oborina u Launu (170 m.) 470 m. IV. Gornji Egerland sa te pličkim gorjem jugozapadno od dolnjeg ima 13 kotara i 3289 km.^ površine. Visočina diže se od 600 do 800 mt., ponajglavnije sastavine su granit, bazalt i rulja. Šumsko tlo dosta vlažno, imade mnogo vrela ponajviše na pješćeniku. Treseta imade mnogo oko Konigsvvarta. Srednja godišnja toplota u Egeru (448 m.) 7´3´´ C. množina oborina u istom 625 mm. |