DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 42 Šumarska statistika kraljevine Češke. Akoprem se je šumarska statistika u zadnje doba osobito razvila, ipak nije u tolikoj mjeri, da bi se mogao na temelju dovoljnih podataka sastaviti obširan statistićni oris šumarskih odnošaja u cielokupnoj našoj monarkiji. Barem zahtjevom, što ih stavlja u tom pogledu internacionalni statistički kongres od god. 1876. i austrijski šumarski kongres od god. 1883 , nebi se moglo podpuno udovoljiti. Za tu svrhu potrebito je prije svega specialnih statističkih podataka od pojedinih krunovina i zemalja, kako ih je podavao Wessely u svojoj knjizi „Alpenlander" i u svojim godišnjim statističkim brošurama, samo šteta, što ih nije nastavio. Pošto je naša monarkija takove veličine i toliko različna u šumarskih odnošajih, to se može cielokupna statistička slika monarkije napraviti samo na temelju dobro udešenih statističkih predradnja pojedinih zemalja. Kao takovu važnu predradnju možemo smatrati i „prinosk šumarskoj statistici Češke." Taj je izdao odbor za gospodarsku i šumarsku statistiku kraljevine Češke nakladom I. G. Calve (Otomar Beyer) u Pragu. Povodom elementarnih nezgoda god. 1871. i 1873. kao i nerodicom, umanjenjem vode u riekah i potocih, došlo je opet tom zgodom do razpravljanja pitanja 0 važnosti šuma u prirodi. To je bio uvidio i češki sabor, te je sastavio enquetno povjerenstvo, koje bi imalo iztražiti uzroke spomenutim prirodnim nepogođam. Sad se je istom oćutilo pomanjkanje svakog statističkog materiala, po kojem bi se moglo predočiti sve više mah otimajuće krčenje šuma, nadalje gojenje, uredjenje i vrst uzgoja istih itd. Pogledom na to zaključi zemaljski statistički odbor god. 1874 , da izradi šumarsku statistiku Češke. Ta radnja bje povjerena užem povjerenstvu, koje sporazumno sa češkim šumarskim družtvom ustanovi program radnje. Za svako okružje bi opredjeljen po jedan strukovnjak, koji je imao sakupiti podatke, odnosno odgovoriti na 28 pitanja posebno za tu svrhu sastavljene skrižaljke. Sakupljanje tih podataka bilo je skopčano sa raznimi potežkoćarai, te tako je to djelo istom god. 1880. dovršeno bilo. Nu do onda je već uvedena bila metrična mjera, s toga nije ni čudo, ako se je preračunavanjem zateglo izdanje djela do god. 1885 Cielo dielo luči se u dva odjela. U prvom opisnom dielu imade deset poglavja: I. naravski predjeli Češke njihovi podnebni i zemljištni odnošaji; II. šumski porast po posjedu i po vrsti drveća; III. vrst uzgoja, gojenje i gospodarenje šuma; IV. dohodak i prirast šuma; V. škodljivi uplivi; VI. postojeće šumske služnosti; VII. prometila i stanje tržišta za šumske proizvode; VIII. industrija s drvom; IX. šumski použitci; X. šumarska uprava i odnošaji drvarskih radnika. U drugom dielu predstavljaju se u trijuh glavnih skrižaljkah, i to u prvoj: šumske površine po stabilnom katastru i po sadašnjem stanju (1885.), po |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 4S — posjedu i vrsti drveća, nadalje po spoju i po pojedinih osamljenih parcela; u drugoj: vrst uzgoja i gospodarenja sa naznakom popriećnog godišnjeg prirasta i napokon u trećoj : proizvodnja drva sa tržnima cienama. Knjizi je priklopljeno šest tlovida, u kojih se može viditi porast šume u Češkoj, odnošaji visine, granice vegetacije, postotak pošumljenja, množina šuma listača, crnogorica i mješovitih šuma, sve troje izraženo u postotnom iznosu prema cielokupnom porastu. Profesor dr. C. vitez Kofistka, predstojnik gospodarsko-šumarskog statističkog ureda, izradio je u prvom dielu poglavja I. do uključivo III., dočim je izradio tajnik istog ureda ostalih 7 poglavja. Grafične radnje složio je urednik cielog djela dr. pl. Koi-istka. Za naravno razdielenje zemlje uzet je sustav na temelju orografskih, geoložkih i agronomskih odnošaja tla i po razlici podnebja, te po tom sustavu razdieljena je ciela ta krunovina u jedanajest predjela, koje ćemo u kratko orisati. I. Češka nizina, 32 kotara površinom od 8248 km.*, poglavito kotlina Labe i Vltave ravna ili samo malo brežuljkasta sa malom iznimkom ne uzdiže se preko 350 m. U dolinah Labe aluvialno tlo, lapor i vapno, pješčenik sa bazaltom u sjevero-zapadu. Šuma je potisnuta sa svog staništa, njezino mjesto zaprema intenzivno gospodarstvo, s toga pomanjkanje vrela. Sumišta su ravna i suha pristaništa, negdje na pješčeniku, a negdje na ilovači. Popriečna godišnja toplota je na postaji Lobosic (145 m.) 8-9, časlavi (259) 8´4´´ C. Množina vodenih oborina Hraholusk (180 m.) 514 mm., Pardubici (212 m.) 700 mm. u kotarima Lobosic, Libohovic, Raudnic, Velvaru imade najmanje oborina u cieloj zemlji, naime samo 400 mm. II. Južn o predgorj e SudetS, izmedju nizine i glavne trupine sudetskog gorja, sa 21 kotarom 14625 km.* površine. U dolinah poglavito aluvij i diluvij, inače kreda, škriljavac i rulja. Šumišta obično m\ suhom pješćeniku bez dostatnih vrela. Srednja godišnja toplota u češkoj Leipi (253 m.) 7.7, u Weissvvasseru (304 m) 7-0 C. Množina oborina u Jičinu (280 m.) 719 a u Weisswasseru 773 mm. in. Dolnji predjel Egerlanda s a S r e d o g o r j e m, 13 kotara sa 3049 kim.^ površine. Tvore ga dvie velike paralelne doline, terain uzdiže se do 1000 mt. Najglavnije sastavine su rulja, tinjac i portir, onda diluvialni piesak i šljunak a posvuda probija eruptivni bazalt i phonolit. Težatna zemlja obično suha pjeskuvita ilovača ili glina. Srednja godišnja toplota u Kaadenu (297 m.) 8"2 C. a popriečna množina oborina u Launu (170 m.) 470 m. IV. Gornji Egerland sa te pličkim gorjem jugozapadno od dolnjeg ima 13 kotara i 3289 km.^ površine. Visočina diže se od 600 do 800 mt., ponajglavnije sastavine su granit, bazalt i rulja. Šumsko tlo dosta vlažno, imade mnogo vrela ponajviše na pješćeniku. Treseta imade mnogo oko Konigsvvarta. Srednja godišnja toplota u Egeru (448 m.) 7´3´´ C. množina oborina u istom 625 mm. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 6 <-- 6 --> PDF |
44 V. Goroviti predjel Berau nski i Brd ijske šume južno od Egera i nizine ima 14 kotara i 4362 km.* povrMne. To je valovita i brežuljkasta visočina, te diže se do 800 m., imade velikih saveznih šuma. Zdravica ponajviše drobnjak i vapno, a mehkota pjeskovita ilovača ili čisti pješčenik. Opaža se i tu pomanjkanje vrela. Srednja godišnja toplota u Pilrghcu (285 m.) 7-5" C. a množina oborina u Pribramu i Rakonicu (538 i 322 m.) 501 mm. VI. Plzenjska kotlina iztočno od Češke šumave ima 11 kotara i 3260 km.^ površiue. Tu se sastaju četiri široke doline (Mies, Radbuza, Angel i Uslava) diže se do 700 m. Vladajuće vrsti kamenja su drobnjački škriljavac, sjeverno i zapadno od Plzenja imade kameno-ugljene formacije. Šumišta malo različna od V. predjela, samo je u njekih kotarih više vlage i vrela. Srednja godišnja toplota u Plzenju (305 m.) 8´5" C. a množina oborina u istom 555 mm. Iza kako su njekoji ribnjaci osušeni, opaža se veća suša. VII. Kotlina Budjeovice južno od Češke šumave imade li kotara sa površinom od 3992 km.- Kotlina je srednje visine do 400 m., tlo je ilovasto i pjeskovito, u nižih položajih ima treseta, na obroncih češke šume je vladajući granit i rulja sa pjeskovitom ilovačom, a na iztoku je pretežno pješčenik. Šumišta su na ograncih gora svježa i duboka tla, dočim su u nutrašnjosti zemlje suha i bez vode. Srednja godišnja toplota u Budjejovica (383 m.) 8 6" C. a množina oborina 656 mm. VIII. Ćesk o-mora vska visočina ima 35 kotara površinom od 10.039 km.^ popriečnom nadmorskom visinom od 550 m., a diže se po malo i preko 700 m. Zdravicu tvori poglavito rulja, granit i crveni pješčenik. Sumište pjeskovita ilovača i glina, gdješto i čisto pješčano tlo Srednja godišnja toplota u Deutschbrodu (425 m.) 7-2" C, a množina oiiorina na istoj postaji 666 mm. IX. Gorje Sude ta sjeverno i sjeverno-iztočno medjašno gorje Češke ima 28 kotara površinom od 4325 km.^ Imade velikih saveznih šumskih porasta. Glavnu trupinu tvori rulja sa tinjčevim škriljavcem, u Krkonoša je granit sa ruljom i crvenim pješćenikom, na južnom podnožju imade mnogo raočvarina; u jeskenovu gorju glineni škriljavac. Šumišta su većim dielom na pjeskovitoj ilovači, a ima takodjer i čistih pješčenih tla. U Krkonoša šumišta su svježa i vlažna, dočim su u drugih dosta suha. Na ravnih visočinah imade mnogo omočvarenih zemljišta, dočim su obronci često kiševiti i plitka tla. U Krkonoša dopire drveće do 1200 m., preko te visine raste samo krivaca. Nepošumljenih visočina imade 6009 ha. Srednja godišnja toplota u Hohenelbe (484) 6" u sv. Petru (765 m.) 5-1" 0. Množina oborina u Trautenau (427 m) 620 mm. a u sv. Petru 1200 mm. X. Rudogorje ima 9 kotara sa 1185 km.^ površine, (jlavno sedlo (700 do 1000 m) toga gorja pada lagano prama Saskoj, a prama Češkoj strmo. Vrhunci sižu preko 1200 m. Zdravicu tvori rulja i tinjčev škriljavac, zapadno imade glineni škriljevaca, a iztočno dolazi pločevae. Šumišta su većim dielom kamenita na pjeskovitoj ilovači, a treseta imade u velikom obsegu. Za srednju godišnju |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 45 -, toplotu nema sigurnih podataka, podnebje je u obće sjevernog karaktera. Množina oborina u Kupferbergu (812 m.) jest 777 mm. XI ("eska šumava na bavarskoj granici ima 20 kotara površinom od 5582 km.^ Sjevero-zapadni dio uzdiže se od 700 rat. do 1000 mt. i tvori do 1310 mt. visoke vrhunce. Tu izvire Mies, Radbuza i Angel. .Južni dio je više divlji sa mnogo gudura, poprečna mu je visina 900—1000 m., te tvori vrhunce preko 1300 mt. visoke. Šumišta su velika i u spoju, imade velikih tresetišta. Moldava i Otava izviru u tom dielu. Zdravica je pretežno rulja, onda granit, glineni i tinjčev škriljavac. Tlo je većim dielom svježa i duboka pjeskovita ilovača, te izvire dosta vrela. Srednja godišnja toplota je na postaji Vinterberg (696 m.) Q-9° a u Stubenbachu (883 m.) 5-8" C. Množina oborina na sjevernoj strani 766 mm. a na južnoj 1328 mm. Štete od vihora i poloma od sniega vrlo su česte. Razgledat ćemo si sada malo površine šumišta, pa ćemo sravniti zemljištno porezni provizorij (1792—1846) sa stabilnim katastrom (stanje god. 1850.) oranice, livade, pašnici produktivno neproduktivno ribnjaci, vrtovi grmje šuma ha. A. Provizorij 2.790.938 350.88S 1,329.360 4,471.186 724.240 „ B. Stabil. katastar 3,077.65.3 382.303 1..507.730 4,967.686 227.740 „ Brojke ove pokazuju nam netočnost provizorija, jer od god. 1792. nije se šiimište nikako moglo povećati. Zadaća je bila dakle spomenutog povjerenstva, da iz]»ita, u koliko se je šumska površina od god. 1850. do 1875. krčenjem umanjila, a za koliko pošumljenjem prirasla Prema tomu izkazalo se je: 1) Ukupni gubitak šumišta u Češkoj od 1850.—1875. iznaša 33.212 ha. ili 5-2 postotka ukupne šumske površine. 2) Opaža se obzirom na posjednike, da veleposjed ne samo da nije izgubio ništa krčenjem šuma, nego da je dapače prirastao za 681 ha. ili 0.07%. Nasuprot tomu umanjila se je šumska površina kod korporacija i obćina za 7.046 ha. ili za 2-48"/„, dočim kod maloposjednika za 26.797 ha. ili za 8.74´´/o. Dakle skoro cielo umanjenje šumišta može se staviti na račun maloposjednika. Pogledom na kratko razdobje, doista je to velik broj umanjenja. Ukupna površina (Ješke iznaša 5,195.426 ha. Po katasteru od 1850. bilo bi stanje šumske površine 1,507.730 ha. a po sadašnjem stanju iznaša ta površina 1,474.518 ha., dakle se je umanjila za 22 postotka. Veleposjednici posjeduju 920.458 ha. ili 62-4 postotka; obćine i korporacije imadu 276.250 ili 18´7 postotaka, a maloposjednici 277.810 ha. ili 18-9 postotka od ukupne šumske površine. Šumište je umanjeno najviše u češkoj nizini (5´57ii) i u sudetskom gorju (4´2%). Uz intenzivno razvito gospodarstvo u češkoj nizini nije ni čudo, da se tamo dogadja najveći broj krčenja, a uzrokom krčenju u sudetskom gorju je tamošnja industrija i napučenost žiteljstva. Omjer šumskih površina obzirom na posjednike vrlo je povoljan razvitku šumarstva, jer 8r i postotka od ukupne šumske površine pripada veleposjedu, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 8 <-- 8 --> PDF |
46 obćinam i korporacijam. Veleposjed najjače je zastupan u Beraunskom predjelu (72-6 postotka), a najslabije u Plzenjskom (48-6 postotka). Od veleposjedničkih šuma odpada po podatcih god. 1875. : a) na fideikomisne šume 352.629 ha. b) „ lenske „ 7.947 „ c) „ allodialne „ 559.827 „ Ali fideikomisne šume povećale su se do god. 1880. do 381.613 ha te iznose tim više od 25 postotaka ukupne šumske površine. Najveći šumoposjednici te pokrajine jesu po podatcima 1880. Njegovo Veličanstvo kralj Franjo Josip I. (privatna dobra) 16.664 ha Ivan Adolf knez Švarcenberg 100.724 Josip knez Colloredo-Mansfeld 45.995 Maksimilian Egon knez Fiirstenber g 31.075 Eduard grof Clam-Gallas . . . 27.050 Ernst grof Valdstein-Vartenberg 25.336 Carlo grof Buquoy 20.725 Ivan knez Liechtenstein . . , 19.484 17.304 Jaromir grof Černin od Chudenica Sto se tiče obćinskih šuma i šuma korporacija razdieljuju se iste polag stabilnog katastra kako sliedi: Šume obćinske 183-577 ha, „ bisiiupija, crkva i samostana . . . 69.298 „ „ škola 1.148 „ „ zaklada . 29.273 „ Ukupno . 283.V9B ha. Maloposjed zastupan je najjače u česko-moravskoj visočini (26´2 postotka), u sudetskom gorju (25-9 postotaka), u rudogorju (222 postotka), a najmanje u češkoj nizini (12-8 postotaka) i u Beraunskom predjelu (5´3 postotka). Sumišta iznašaju 28-4 postotka od ukupne površine te krajine. Osim Dalmacije (17 postotaka). Primorja (23 postotka), Moravske i Galicije (25 postotaka), sve druge pokrajine u Austriji imadu veći postotak šuniišta. Ceska bi dakle imala od prilike već normalan postotak šumske površine, koji se nebi smio znatno sniziti. Najviše je šumom obrastao predjel Rudogorja (51 postotak) a za njim po redu češka šumava sa 383 postotka, beraunski predjel sa 38´2 postotka i sudetsko gorje sa 37´8 postotaka. Najmanje šuma imade češka nizina, naime samo 15´2 postotaka. Ovo su popriečni brojevi za ciele predjele, dočim pojedini kotari pokazuju velike razlike u tom pogledu. Tako n. pr. kotar Hartmani u sjevero-zapadnoj češkoj šumavi imade šuma 694 postotka, dočim Postelberg u dolnjem Egerlandu imade samo 0 8 post. šuma. Omjer izmedju saveznih šuma i izmedju osamljenih parcela vrlo je povoljan, te pokazuje, da je Češka pristanište samo velikih saveznih šuma. Tomu |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 47 — su uzrokom stranom posjedovni odnošaji, stranom pako sam terain i tlo, nu najglavniji će uzrok biti taj, što su sve pomanje pruge šumske obraćene na drugu kulturu, ako je tlo za to sposobno bilo. Brojke o glavnih vrstih porastlina šumskih daju nam dobar uvid u šumarske odnošaje u zemlji. Pogledom na podnebje i na tlo već je sama narav opredielila Češkoj crnogoricu kao glavnu vrst, ali ipak tako velik postotak čistih crnogoričnih šuma (817), nije samo od naravi. Uzrokom je tomu ponešto prijašnji princip gospodarenja, po kojem su uzgajali samo čiste jelove i omorikove poraste, što je takodjer i mnogo nezgoda po šume prouzročilo. Mješovitih šuma, koje bi se morale najviše uvažiti, imade samo 12-2 postotka, a čistih bjelogoričnih porasta imade još manje, naime samo 6´1 postotka od cielokupne šumske površine. Dr pl. Koiristka računa množinu crnogoričnog drveća na 90"9 postotka, a množinu listača na 9"l postotka. Najviše imade bjelogorice u nizini (25´8 postotka) u đolnjem Egerlandu (14-5 postotka); crnogoriea najjače je zastupana u gornjem Egerlandu (93´5 postotka), u Budjejovskom predjelu (93"2 postotka) i u rudogorju (9l´l postotak), dočim mješoviti porasti dolaze najviše na česko-moravskoj visočini. Vladajuće vrsti drveća su prema tomu jela, omorika, bor i ariž. Od bjelogorice imade najviše bukvika (39 postotaka od ukupne bjelogorice), onda hrastika (28 7 -postotaka), brezika (19´8 postotaka), jasika, topolika i vrbika (7´3 postotka). Vrlo poučna i zanimiva je skrižaljka, u kojoj se vidi, kada koja vrst cvate, i kada sjemenje dozrieva, stoga ju evo ovdje priobćujemo.* Sastavljena je za tri predjela: češku nizinu (I.) beraunski predjel (V.) i za sudetsko gorje (IX.). Vrst drveća i Početak veDoba Dozrievanje Razdobjeplodjredjel getacije cvatnje sjemena nih godina I. ^/Z4: P 5 P 10 6-8 G. Hrast V. P 5 K 5 S 10 6-7 „ IX. 5 K 5 K 10 7-8 „ I. %4= K 4 S 10 5-6 „ Bukva V. IX. P 5 5 SK 5 5 sK 10 10 6—8 „ 8—10„ I. 4 K 4 S 10 2-3 , Grab V. IX. I. K 4 K 4 K 9 1—1 G. Breza V. P 5 P 5 P 10 1-2 „ IX. S 5 S 5 P 10 2—3 „ *) Mjeseci označeni au brojevi, kako po redu slieđe: Za poCetkom mjeseca je znak = P., sredinom = S., koncem = K., u drugoj polovici mjeseca = */,2) ^* godinu = G. Rimski brojevi označuju nam predjele, kako smo ih na početku označili. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 10 <-- 10 --> PDF |
4S Vrst drveća i Početak ve-Doba Dozrievanje Razdobje plodpredjel getacije cvatnje sjemena nih godina ) I. P 4 P 4 S 10 1-2 „ Jalša V. S 4 8 4 K 10 2-3 „ j IX. K 4 K 4 P II 2-3 „ ] I. K 4 K 6 S 10 2 „ Lipa i V. P 5 P 7 K 10 2 „ j IX. -, _ I I. K 4 S 5 S 10 4-5 , Omorika | V. P 5 K 5 P 11 4-6 „ I IX. S 5 P 6 P 11 6-7 „ ] I. K 4 S 5 P 10 3—5 „ Jela V. P 5 K 5 s 10 4-5 „ I IX. 8 5 P 6 p 11 6-7 „ I I. K 4 8 5 10 bud. 3-4 „ Bor V. P 5 K 5 10 „ 3-5 „ ) IX. P 5 P 6 10 , 4-5 „ ] I. K 4 K 4 S 10 2-3 „ Ariž V. K 4 P 5 P 11 3-4 „ I IX. K 4 S 5 S 11 3—4 „ , Razmjer nadmorske visine je za predjel I. 150 do 300 mt., za predjel V. od 300 do 600 mt., a za predjel IX. preko 600 mt. Vrst uzgoja i način gospodarenja izračunan je u postotnom iznosu ovako: Visokih šuma imade 95-4 postotka, a nizkih 4-6 postotka. Od tih visokih šuma imade ih 34-6 postotka, kojim je obhodnja iznad 80 god. a sa obhodnjora od 80 god., i manjom imade 47´9 postotka, đočim prebornih šuma imade 175 postotka. Nizkih šuma sa obhodnjom većom od 20 god. imade 64-2 postotka, a sa 20 godišnjom i manjom obhodnjom 35´8 postotka. Pogledom na te brojke lahko je opaziti, da šuma sa nizkom obhodnjom više imade, nego li sa višom. Visoke obhodnje obstoje poglavito u Rudogorju i Češkoj šumavi. Obzirom na preborne šume opaža se,, da njihova postotna množina stoji prilično u skladu sa postotkom maloposjeda. Nema tu dakle mnogo velikih uredno prebiranih šuma, nego one proiztiču lih iz naravi maloposjeda. Od cielokupnih šuma 1,095.344 ha. ili 74 postotka gospodari se potraju), ado 379-174 ha. ili 26 postotaka prekidno. Uredjenih pako šuma, u kojih se gospodari po osnovi ima 996.398 ha. ili 67 postotaka, dočim na prosto empirički gospodarenih šuma ima 477.120 ha. ili 33 postotka. Ovaj zadnji broj pokazuje na dovoljnom jasnošćom, da nije niti kod veleposjeda niti kod obćina još posvuda uvedeno lationaino gospodarenje. Nu to je slučaj poglavito samo kod manjih posjednika gornje vrsti. Kako je sa godišnjim prirastom, pokazat će nam sliedeće brojke. Popriečni godišnji prirast po hektaru visokih šuma iznaša 2-9 kbm., a ukupni godišnji |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 49 — prirast svih visokih šuma procjenjen je na 4,091.709 kbm Od toga odpada 59 postotaka na gorivo a 41 postotak na tvorivno drvo. Najveći popriečni prirast imade predjel Češka šumava naime 3"4 kbm. po ha., a u gdjekojih kotarih i po 4 kbm. pro ha. Prirast nizkih šuma je popriečno po hektaru 1-4 kbm., a ukupni godišnji prirast je 162,032 kbm., od ćesa odpada 80 postotaka na ogrjevno drvo a 20 postotaka na tvorivno drvo. Ukupni dakle prirast za cielu Češku iznaša 4,253.741 kbm. Pogledom na postotak tvorivnog drva, opazit je, da je dosta malen kraj tolike premoći crnogoričnih porastlina, pa gdje je i najveći, ipak ne odgovara podpunoma onoj veličini, koju bi morao imati. U tom postotnom iznosu opaža se najbolje upliv nizkih obhodnja. Podatke, koji govore o uzgoju i gojenju šunia nalazimo u poglavju III. Po tima podatcima uzgajaju se šume većim dielom umjetno sadjenjem i sjetvom. Samo u velikih i prostranih šuma Češke šumave, Ruđogorja i Sudeta, upotreb- Ijuje se još u velike naravno pomladjivanje, koje takodjer i maloposiednici gotovo izkljiičivo rabe. iz razloga lahko pojmljivih. Uspjeh pomladjivanja je izvrstan, te se Češka može sa svojimi gojitbami upravo podičiti. Veleposjed upliva mnogo na to bezplatnim dielenjem sjemenja i sadnica za seljačke šume, te imade dobro uredjenih nasadnjaka. Bačuna se. da u Čpskoj dolazi na 2500 ha. šume po 1 ha. sjemeništa i razsadnjaka. Akoprem se kod rationalnog šumskog gospodarenja u Češkoj već ne rahi prolazno šumsko-poljsko gospodarenje, to. ipak imade isto kod umjetnos: pnmladjivania veliku ulogu. Uslied velike napučenosti. te radi množine maloposjednika. koji ovise od veleposjeda, jest šumsko-poljsko gospodarenje pogledom na financialni dohodak vrlo povoljno, a uzdržanje tog sustava je pitanje narodno-gospodarstvene važnosti po Češku. Najljepši primjer daju u tom pogledu šume grada Piseka, kako se naime spaja šnmsko-poljsko gospodarenje sa pomladjivanjem. Kako je napredno šumsko gospodarstvo n Ceskoj. pokazuju nam najbolje pokusi udomaćivanjem stranih kulturnih porastlina Doznajemo iz odnosnih podataka, da je uzgoj Pinus strobusa skoro posvuda dobro uspjeo, te da tvori na pločevcn tetschenskog predjela već liepe 50—(iO godišnje porastline. Nasuprot tomu nije polučen povoljan uspjeh uzgojem od Pinus austriaca, U novije doba goji se Pinus douglasii sve više i više. Od vrstih Abies polučeni sii povoljni sa A. canadensis. Fraseri, Nordmaniana i grandis, dočim se P. maritima nije pokazala dobrom. Od bjelogoričnih vrsti udomaćio se je Juglans nigra, dočim se Ailanthus nije održao. Za vrsti Quercus alba, monticula i riibra može se kazati, da su dali vrlo povoljne resultate. 0 uredjenju šuma daje nam djelo liep pregled. Češka je uporabila tečajem vremena sve sustave uredjenja šuma, te je uviek gledala, da prigrli svaku novu poboljšicu u tom pogledu, U zadnjih decenijih rabi se manje više izključivo saski postupak (Cotta, Pressler), te se revizijami sve više usavršuje. U skrižaljci III. razpravlja se prihod šuma. Sravnimo li zbiljni prihod sveukupnih šuma Češke god. 1875. sa godišnjim prirastom, kog smo prije naveli, to opažamo, da zbiljni prihod nadmašuje godišnji prirast za 208.023 ku |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 50 — bicnih metara ili za 4—5 postotaka. Tomu nije uzrok možebit prehvat, nego silni polomi od vihora i sniega, kao i štete od zareznika, što se najbolje opaža u predjelih Češke šumave i Budjeovice. Ukupni prihod drva bio je god. 1875. kako sliedi: Kub. met. Post. ogrievnog Post. tvorivnog drva 1. Veleposjed . . . 3,100.452 60 40 2. Obćine i korporacije 739.689 60 40 3. Maloposjed . . . 621.623 69 31 U cieloj zemlj 4,461?7G4 61^2 38^8 Kod veleposjeda bio je popriećni prihod po hektaru 3"4 kubična metra, kod obćinah i korporacijah 2-7, a kod maloposjeda 2-2. Pogledom na te brojke lahko je o[)aziti, kako razni šumski použitci kao n. pr. steljarenje, paševina, umanjuju prihod drva kod obćina, a ponajpače kod maloposjednika. Razmjer pučanstva naprama drvnom prihodu jest u kratko sljedeći: Ovdje iizimljemo u obzir najmanje pošumljenu Češku nizinu i šumovitu Češku šumavu. Od zbiljnog drvnog prihoda odpada na 100 duša: 190 (nizina) — 161 0 (šumava) popriečno 49´1 kub. met. ogrieva 10-1 ( „ ) - 104-1 ( „ ) , 31-2 „ „ gradje 29-1 ( „ ) — 265-1 ( „ ) „ 80-3 „ , drva a na jedno selište: 086 (nizina) — 7-10 (šumava) popriečno 2 20 kub. met. ogrieva 0-46 ( „ ) — 4-58 ( „ ) „ 1-39 „ „ gradje 1-32 ( „ ) - 11-68 ( „ ) „ 3-59 „ „ drva Evo još njekoliko starijih podataka o prihodu šuma. Kao što već gore napomenusmo, bila je šumska površina godine 1793. ustanovljena sa 1,329.360 hektara, svakako manja od prave veličine, a prihod bi procjenjen (u svrhu oporezovanja) na 4,101.660 kbm. i popriečno 3-1 kbm. po hektaru. Njeki stariji statistik (Fuss) cieni taj prihod pače na 6-1 kbm. po hektaru. Uvedenjera stabilnoga katastra godine 1845. procienjen je taj prihod na 4-1 kbm-, što bi po ondašnjem stanju pučaastva iznašalo skoro 1-5 kbm. na jednu dušu. Po današnjem stanju šuma i po popriečnom prirastu, kako je u predležećoj statistici procienjen, može se dobivati potrajnim šumarenjem samo 4V4 milijuna kubičnih metara. To bi bilo 0-77 kbm. na jednog stanovnika. Pogledom na brzo nestajanje šumskih površina, odnosno na padanje njihovog materijalnog prihoda, kako nam predležeće brojke dokazuju, lahko si je pomisliti, kako bi šume izgledale kraj ovako silno napredujuće napučenosti, da nisu moderne komunikacije uvele u porabu kameni ugljen. 0 sadašnjem čistom novčanom dohodku šuma Češke ne nalazimo u tom djelu nikakovih novih podataka, nego je reproduciran na to odnoseći se obračun dra. Stamma od godine 1856. Taj je cienio godišnji drvni i)rihod na 2-65 milijuna hvati 30 palaca dugih cjepanica, a uzeo je za tvrda drva 10 postotaka tvorivjjog drva, a za mehka 20. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 51 Unovčenje bilo bi od prilike ovakovo: Za tvrdo tvorivno drvo po 15 for, . 22.000 hvati . 330.000 for. „ mehko „ „ „ 10 486.000 „ . 4,860.000 „ „ tvrđo ogrievno » ,, 7 198.000 „ . 1,386.000 „ „ mehko „ „ „ 5 1,944.000 „ . 9,720.000 „ „ granjevinu „ „ 2 265.000 „ 530.000 „ Ukupno . . 16,826.000 for. Pribrojimo li k tomu još i použitke, dobijemo 20,780.000 for. kao ukupni bruto prihod, a ako odbijemo 30 postotaka proizvodnih troškova, ostaje nam čisti prihod od 11,778.200 for. Kako stoje danas ciene drva i koliki je bio novčani bruto prihod od ukupnog drvnog prihoda godine 1875., to nam pokazuje skrižaljka, sastavljena za svih jedanajst predjela Češke, od koje priobćujemo popriečne resultate za cielu zemlju. Ukupni novčani bruto prihod od glavnog užitka drva bio je 19,965.196 for. Popriečne ciene drva na panju u šumi po I kbmt. bile su sliedeće: Ogrievno drvo tvrdo 4 for. 44 novč. (od 3 for. 06 do 5 for. 60); ogrievno drvo mehko 3 for. 22 (od 2 19 for. do 4.44 for.; najniže ciene valjaju za češku šumavu, a najviše za češku nizinu). Tvorivno drvo tvrdo po 1 kbm. 9 for. 85 nč. (od 5 for. 46 nč. do 13 for. 18 nč.); tvorivno drvo mehko 6 f. 50 nč. (od 4 for. 33 nč. do 7 for. 86 nč.). Použitci nisu u ovom djelu razpravljeni obzirom na vriednost u novcu, s toga nismo kadri izvadjati dalje čisti novčani prihod šuma u češkoj. U poglavju V. nalazimo vrlo zanimivu razpravu o pohari vihra i zareznika od godine 1868. do 1875. Još godine 1875. bilo je polomljeno drveće vihrom i pritiskom sniega na površini od 23.258 hektara. Šteta je bila procjenjena na 611.442 kub. metra drva u vriednosti od 2,667.272 for. Od tog najviše je trpio predjel Beraunski, češko-moravska visočina i češka šumava. Pohara od zareznika spomenute godine razprostirala se je na površini od 2636 hektara, te je procienjena šteta na 400.000 kbm. u vriednosti od 1,024.583 for. Najviše bijaše napadnuta češka šumava, naime na površini od 2.176 hektara, te je bilo uništeno do 358.590 kbm. u vriednosti od 788.230 for. Prvi početak haranju podkornjaka datira se još od godine 1868. Te godine postrada češka šumava znatno polomom sniega, a 7. prosinca iste godine opustoši ju ljuti sjeverozapadnjak. Velikim naporom i trudom uspje izradba porušenog drvlja do god. 1870., ali već 1869. a osobito ljeti 1870. bijaše se pojavio omorikov pisar u velikoj množini. Sad nadodje onaj zloglasni jugozapadni burnjak na noć od 26. na 27. listopada 1870., koji dotjera do skrajnosti pogibelj od zareznika, a osobito u južnoj Češkoj. Ta samo na domanama kneza Schwarzenberga bio je porušio do 1,105.000 kbm. drva. Tolike ogromne množine porušenog drvlja nisu se mogle na jednom izraditi. Godine 1871. i godine 1872. umnožao se je pisar u ogromnoj množini, a povoljno je djelovalo na njegov razvitak blago proljeće i vruće ljeto tako, da se je taj ^najpogibeljniji zareznik |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— ?i2 ~ razplodio u neizmjernost u godinah 1873. i 1874. Država i zemlja poprimiše izvanredne mjere. Od napadnutog drveća god. 1873. (do 800.000 kbm.) nije se moglo oguliti niti trećina do konca godine, s toga je prvi let 1874. našao i)0voljna legla. Poglavito je trpio južni dio češke šumave osobito kotari Krumava, Prahatic itd. U tih je kotarih napao omorikov pisar do konca godine 1873. drvne gromade od 2,288,000 kbm., a do konca travnja 1874. pače 2.565.200 kbm. i to što vjetrom polomljenih, što stojećih i posječenih stabala. U godini 1874. nisu ali oštećenja prestala, tako da je koncem spomenute godine bila oštećena površina (naravski reducirana) od 9012 hektara sa drvnom gromadom od 8.632.050 kbm. Tako isto počeo se je razprostranjivat taj zareznik i u iztočnom djelu, ali u znatno manjoj mjeri, te je napao površinu od 150.000 hektara, a šteta bi procjenjena na 36.000 kbm. Zimi godine 1875—76. bijaše takodjer dosta ošteta od burnih vihora. Porušeno bi 184.300 kbm. drva. Ali izvanrednimi mjerami uspjelo je do proljeća oguliti koru sa stabala, te se je taj ne.sretni pisar godine 1876. pojavljivao samo mjestimice. Napokon bilo je oštećivanje ograničeno, ali sa velikimi žrtvami. Izradba napadnutih stabala stajala je do I´/4 milijuna forinti, velike površine šumišta bijahu opustošene, i sami temelji gospodarenja morahu se [)romjenit, ni ne gledeć, koliko su pojedinci štetovali na kakvoći i cieni drva. Oštećivanja kroz šumske kradje bilo je godine 1R75. 68.860 slučajeva. Ukradena drvna gromada procjenjena je na 11.419 kbm. u vriednosti od for. 63.371. Popriečno nema dakle velikih kradja. Šumskih požara bilo je u spomenutoj godini 252 slučaja s oštećenom drvnom gromadom od 1116 kbm. u vriednosti od 8835 for. Šume u Češkoj nisu mnogo sa služnostmi obterećene. a iste niti nemaju velike važnosti. Po službenih podatcih od godine 1880. iznašala je služnosti obterećena šumska površina 47.968 hektara, dakle 3-1 postotka od ukupne šumske površine. U poglavju VII. nalazimo obširnih podataka o prometnih odnošajih i raznih provoznih spravah, od kojih zadnjih ćemo spomenuti samo splavnicu kneza Švarcenberga. Ta se splavnica nalazi u češkoj šumavi, a postoji već 90 godina. Od njezinog postanka splavljeno je na njoj 47« milijuna kubičnih metai´a cjepanica u Dunav. U drugom dielu, naime prometni odnošaji, napomenuta su sva prometila, koja uplivaju na promet s drvom. Od tih podataka navesti ćemo sanio prodju drva u Prag riekom Moldavom. Prosječno od godine 1882. do 1884. splavljeno je spomenutom riekom u Prag 234.337 kubičnih metara gradjevnog drva, 74.000 prostornih metara gorivnog drva i 1,114 089 komada piljene robe. Od toga je izvezeno 187.665 kubičnih metara tvor. drva, 1414 prostornih metara gorivog drva i 678.958 komada piljene robe. Kakovi je promet s drvi na Labi, 0 tom nenalazimo podataka. Promet na željeznicah, uzev sredinu od g. 1876. do 1880., pokazat će nam sljedeće brojke. Godišnje bi odpremljeno 118 milijuna metričkih centi gradjevnog i tvorivnog drva, 0-37 milijuna metričkih centi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 53ogrievnog drva, 0-22 milijuna metričkih centi razne druge drvene robe. Nu ni ti brojevi nisu podpuni, buduć manjkaju podatci za mnogo pruga. 0 razvitku drvotrgovine Češke imade po dru. Bernatu dvie periode. U prvoj polovici ovog stoljeća bilo je unovčenje drva skopčano sa potežkoćami. Komunikacija nije bilo, trebalo je dakle gledat, da se, konsumcija drva stvori u što većoj blizini šuma. To je postignuto na taj način, da su šumoposjednici ili sami podigli kraj svojih šuma talionice stakla i željeza, ili su pako drugim stavljali povoljne ciene drva za podignuće takovih tvornica. U drugoj polovici stoljeća nasta preokret usljed razgranjenja željezničkih pruga i usljed bujno razvite industrije tako, da je tražnja drva sve više rasla unatoč, tomu što su odkriveni mnogobrojni rudnici kamenog ugljena. Kako je drvo u cieni poskočilo zadnjih decenija, pokazat će nam najbolje brojevi, koje priobćujemo sa raznih strana Češke. Na domanama kneza Franje pl. Auersperga u Žleb-Tupadl-Žak stajao je prostorni metar mehkog drva, stegnuvši ciene na hvat 24 palca dugih cjepanica: U periodi od 1773. do 1800 60 nč. a, vr. srebra „ 1801. „ 1850 . . . . . 1 fr. 15 „ , „ , „ 1851. „ 1871 . . . . . 2 fr. 47 „ „ „ „ Na carskoj domlini Buštčhrad vriedio je prostorni metar drva iste vrsti po stegnuću na 30 palaca dugih cjepanica: U periodi od 1671. do 1700 .... . 17 nč. a. vr. „ 1701. „ 1740 24 „ „ „ „ „ „ 1741. „ 1800 ..... 85 „ „ „ „ 1801. „ 1850 1 fr. 47 „ „ „ „ 1851. „ 1871 3 fr. 30 „ „ „ Kod domanskog dobra Neuhaus plaćalo se je za drvo iste vrsti : U periodi od 1830. do 1849 2 fr. 59 au. vr. „ 1850. „ 1880 . . . . . 4 fr. 74 „ „ Sravnivši ciene tvi-dog i mehkog gorivnog drva izpostavljaju se popriečne ciene ogrievnog drva za cielu Češku u periodi od 1828. do 1871. kakosliedi: Od 1828. do 1839. 2 fr. 02 nč. tvrdo 1 fr. 50 nč. mehko za prostorni met. „ 1839. „ 1850. 2 ,. 30 „ , 1 „ 84 „ „ 1850. „ 1854. 3 „ 49 „ „ 2 „ 73 „ „ 1866. „ 1871. 5 „ 06 „ „ 4 , 03 ,. „ „ ^ „ Nesreća, koja je zadesila godine 1873. gospodarstvo šuma u Češkoj, uplivala je znatno na ciene tvorivnog drva. Još nepogodnije djelovao je njemački carinski namet na drvo, koji je poglavito u južnoj Češkoj prouzrokovao pravu trgovrčku krizu, koja se pogledom na nepovoljne željezničke tarife nije mogla lahko popraviti. Nu ipak nasuprot svim tim nezgodam unovčenje drva u Češkoj vrlo je povoljno, jer mjestna tražnja vrlo je velika, a onda velika napučenost i jako razvila domaća industrija odštećuju donekle vanjsku trgovinu. U poglavju „industrija drva" nalazimo samo obći pregled te grane proizvodnje. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 16 <-- 16 --> PDF |
54 Češka posjeduje 1500 pilana, koje izradiše god. 1875. ukupno 614.000 kbm. piljene robe. Šindre se izradi djelom ručnim radom, djelom sa strojevi 7 do 8 milijuna komada. Željezničkih pođsjeda izradi se okruglo 670.000, a impregnira se takove robe do 42.000 kub. met. Proizvodnja drvenog uglja ujedno spojena sa dobivanjem katrana i kvasinovine daje popriečno 1´53 milijuna hektolitara na godinu. — Proizvodnjom drvene vlaknine bavi se 114 strojeva, koji potroše 128.710 kbm. omoriko\inei jelovine, a izrade do 478.000 metričkih centi vlaknine. Osim ovih povećih grana proizvodnje razvita je u velike i manja industrija kao n. p. pravljenje žigica, škatuljica, sanduka i igračaka, drvenih cokula, klinaca, gospodarskih i kućnih orudja, pokućtva iz savijenog drva, glasbila, pletenje košara i napokon brodogradnja. Kao gorivo se drvo u industriji rabi sve man;e, i to samo u njekojih staklanah, koje postoje blizu šuma, te mogu dobiti jeftino drva, rabi se isto izključivo za gorivo. Tvornice porculana i glinene robe kao i lončari upotrebljuju takodjer drvo za gorivo u većoj mjeri. Od šumskih použitaka evo nam nekoliko podataka. Stelje se izveze iz šume 1,679 947 metričkih centi, šumske trave 244.105 metr. centih, kore hrastove 44.905 metr. cent., kore omorikove 63.779 metr. cent., a šumskoga sjemenja 146.825 kilograma. Ostali použitci nisu od važnosti osim treseta, koji se dobiva na površini od 14.700 hektara močvara i tresetišta. Iz njih se godimice izvadi 86 milijuna komada tresetnih opeka. Na koncu prikazani su nam odnošaji šumarske uprave i šumske radnje i tim djelo dovršuje. Po tom poglavju ima u Češkoj po stanju godine 1875. 3892 šumarska činovnika, od toga ih je 459 ravnajućih činovnika, 529 upravitelja ureda, 1954 srezka šumara i 950 šumskih pristava. Čuvanje šuma povjereno je 5827 čuvarom. Na jednog srezkog šumara odpada 488 hektara (češka nizina) do 1279 hekt. (češka šumava), popriečno 755 hekt., na šumarskog pristava 246 do 589 hektara popriečno 279 hekt.; na jednog lugara 169 do 479 hekt., popriečno 249 hektara; na jednog čuvara šuma u obće 100 do 216 hektara, popriečno dakle 150 hektara. Ovaj nam zadnji broj pokazuje najbolje, koli je intezivno šumsko gospodarstvo u Češkoj. Podatci 0 šumskih radnjah dosta su površni. Nadničari su u obće dosta jeftini od 25 nč. do 1 for. 10 nč., dočim kod težih radnja, kao kod sječenja i obaranja, odvodnjivanja itd. stoji radnik od prilike 40 nč. do 2 for. Time završujemo sa željom, da i u nas nastupi jednom vrieme za moći napraviti točnu statističku sliku naših šumarskih odnošaja. |