DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 56 U interesu stvari pako spominjemo jo& i to, da spis taj neima biti — kako bi to možda tkogod pređmnjevao — poslovni dnevnik (kakov se n. pr. od kandidatah u Austriji traži), već kako naredba naročito kaže: .vlastitirai nazori kandidata popraćeni strukovni spis, odnoseći se na praksu kandidata u šumi i šumskom gospodarstvu". Sastav i podnašanje tog spisa po našem je mnienju kud i kamo shodnije, no do sada zaiitjevane kućne radnje, koje uza svu vrlo problematičnu vriednost kandidatom još i sto jada glede izbora o temi zadavahu. Tu dakle ustanovu te nove naredbe kao i onu, kojom su od sada u obće autodidakti od izpita toga izključeni, možemo svakako označiti njekim napredkom. Imenovanje stalnog predsjednika izpitnog povjerenstva kao i umnoženje članova samog povjerenstva odgovara sličnim ustanovam u Ugarskoj i Austriji, pa se već i po tom može takodjer označiti napredkom, uzmemo li u obzir, da je kod nas do sada postojalo staln o nepromjenjivo izpitno povjerenstvo. Nu jednu bismo imali ipak i ovdje iztaknuti želju, i to sliedećn : § 5. prerečene naredbe od g. 1886. doduše odredjuje, da članove svakkratnog izpitnog povjeren tva bira predsjednik, i to iz broja stalno na šest godina po visokoj vladi na predlog šumarskoga družtva imenovanih 10 izpitnih povjerenika; nu jedno je ovdje još valjalo po našem mnienju dodati, naime to, d a se svakomu tih pozvanih povjerenika već unapred po predsjedniku označe polag hrpa oni predmeti (§. 7. naredbe), za koje je pozvan kao izpitatelj u povjerenstvo. Ova je ustanova vrlo važna, ona bo je od bitnog upliva ne samo na sam sastav povjerenstva, nego i na čitav tečaj i obseg izpita, pa je s toga naročito medju inim i u austrijsku naredbu o tih državnih izpitih uvrštena. Neznamo nadalje, kako seje u toj našoj naredbi izpustila ona ustanova sličnih takovih naredaba, koja naredjuje, da izpitni povjerenik, koji je s kojim kandidatom u rodbinstvu, kod izpita toga kandidata u obće fungirati nesniije — jasnost bo, kako znamo, nemože škoditi. Potanko označenje samog obsega ustmenog izpita, odnosno predmeti izpitivanja, kako ih nabraja §. 7. te naše naredbe, takodjer je bezdvojbeno napredak, akoprem samo o sebi ništa novoga, jer i u ugarskoj i austrijskoj naredbi vidimo isto, samo što se i pri tom opet kod nas zaboravilo još i na sliedeće dvie, i to vrlo važne s tom ustanovom u savezu stojeće odredbe, naime: na odredbu, po kojoj se svaki kandidat iz svakoga tih u §. 7. propisanih predmeta izpitati mora, a zatim na još važniji propis samog načina klasifikacije, 0 kojoj klasifikaciji u obće u našoj naredbi nenalazimo traga, osim što §. U. ustanovljuje redove, koje povjerenstvo dati može prigodom izdanja svjedočbe 0 položenom izpitu. Ova klasifikacija biva n. pr. u Austriji polag pojedinih predmeta po jedinicah tako, da izpitatelj odgovor kandidata prema vriednosti ocienjuje sa brojevnimi oznakami od 0—9 (gdje nam broj 9 odlični odgovor označuje), docira se sama popriečna i konačna klasifikacija onda dobiva sbrojenjem tih pojedinih ocjena, |