DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 55 -
Naši šumarski državni izpiti.


Mjeseca prosinca prošle godine obdržani su kod nas prvi puta t. zv. višji
šumarski državni izpiti polag ustanova vladine naredbe od 18. listopada 1886.
broj 33094. * — Držim dakle, da nebude sgorega izfaknuti ovdje njeke opazke,
koje mi se tom prilikom sve i nehotice naraetnuše, i to pogledom na sam
način obdržavanja tih izpita, kao i provedbene ustanove rečene naredbe.


Što se prije svega same te naredbe tiče, to je poznato, da ista nije
original, kao što neodgovara ni onim načelom, na kojih se osnivala u svoje
doba po hrvatsko-slavonskom šumarskom družtvu visokoj kr. zemaljskoj vladi
predložena osnova, kako no ju utanači V. glavna skupština našega družtva, obdržavana
dne 10. kolovoza 1881. u Krapini.


Najvažniji momenti pako, po kojih se ta nova naredba razlikuje od do
sada kod nas u krieposti bivše star e naredbe c. kr. ministarstva za narodno
gospodarstvo i rudarstvo od 16. siečnja 1850., sadržani su u sliedećih ustanovah:


1. Izključenje autođidakta od izpita ter točna oznaka pismene domaće
radnje kandidata (§. 1.).
2. Imenovanje stalnoga predsjednika izpitnoga povjerenstva (§. 3.).
3. Umnoženje članova izpitnoga povjerenstva od 3 na 4 (§. 5.).
4. Specificiranje samih predmeta izpitivanja (§. 7.) i
5 Obdržavanje pismenih izpita kroz dva dana uzastopce (§. 8.).
Označiv tim u najhitnijih točkah razliku prijašnje i današnje naredbe o
polaganju tih izpita, eto me, da iztaknem i njeke o samoj provedbi te naredbe
prigodom posliednjeg obdržavanja istih.


Prije svega pako moram ovdje iztaknuti, da je u obće ljetos samo četvorici
kandidata izdana dozvola pristupa izpitu, akoprem ih se je kud i kamo
više prijavilo bilo. Nije tomu pako bio nikoji osobiti razlog, već jedino taj, što
odnosna gospoda, želeća se podvrći izpitu, valjda ni same uvjete pripusta valjano
pročitali nisu, jer bi inače bili sigurno mogli zadovoljiti i ustanovam točke


5. §. 1. rečene naredbe, koja kaže: „Kandidat dužan je da podnese
vlastitimi nazori popraćeni strukovni spis onih šumarskih
struka i poslova, koje je tečajem svoje prakse kod šumskog
gospodarstva vidio i obavljao" — a tim bi si bili eventualno prištedili
gubitak jedne godine stalne službe.
Spis taj bo, kojega istinitost, kao i to, da ga je kandidat sam sastavio i
napisao, treba da kandidatu dotični predpostavljeni šumarski činovnik potvrdi,
nadomješćuje u staroj naredbi zahtjevanu „domaću radnju" kandidata. Nepodnesav
pako većina kandidata taj spis, dašto da se — ma sve da inače i svim
inim uvjetom glede pripusta k izpitu zadovoljiše — svojimi molbami moradoše
odputiti. —


* Vidi: P. Kesterčanek „Zbirka šumskih zakona" strana 110 — odnosno ,S»onarski
list" godine 1886. sti-. 495. i sliedeće.


ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 56


U interesu stvari pako spominjemo jo& i to, da spis taj neima biti —
kako bi to možda tkogod pređmnjevao — poslovni dnevnik (kakov se n. pr.
od kandidatah u Austriji traži), već kako naredba naročito kaže: .vlastitirai
nazori kandidata popraćeni strukovni spis, odnoseći se na praksu kandidata
u šumi i šumskom gospodarstvu".


Sastav i podnašanje tog spisa po našem je mnienju kud i kamo shodnije,
no do sada zaiitjevane kućne radnje, koje uza svu vrlo problematičnu vriednost
kandidatom još i sto jada glede izbora o temi zadavahu. Tu dakle ustanovu
te nove naredbe kao i onu, kojom su od sada u obće autodidakti od izpita
toga izključeni, možemo svakako označiti njekim napredkom.


Imenovanje stalnog predsjednika izpitnog povjerenstva kao i umnoženje
članova samog povjerenstva odgovara sličnim ustanovam u Ugarskoj i Austriji,
pa se već i po tom može takodjer označiti napredkom, uzmemo li u obzir, da
je kod nas do sada postojalo staln o nepromjenjivo izpitno povjerenstvo. Nu
jednu bismo imali ipak i ovdje iztaknuti želju, i to sliedećn : § 5. prerečene
naredbe od g. 1886. doduše odredjuje, da članove svakkratnog izpitnog povjeren
tva bira predsjednik, i to iz broja stalno na šest godina po visokoj vladi
na predlog šumarskoga družtva imenovanih 10 izpitnih povjerenika; nu jedno
je ovdje još valjalo po našem mnienju dodati, naime to, d a se svakomu tih
pozvanih povjerenika već unapred po predsjedniku označe polag
hrpa oni predmeti (§. 7. naredbe), za koje je pozvan kao izpitatelj
u povjerenstvo. Ova je ustanova vrlo važna, ona bo je od bitnog upliva ne
samo na sam sastav povjerenstva, nego i na čitav tečaj i obseg izpita, pa je s
toga naročito medju inim i u austrijsku naredbu o tih državnih izpitih uvrštena.


Neznamo nadalje, kako seje u toj našoj naredbi izpustila ona ustanova
sličnih takovih naredaba, koja naredjuje, da izpitni povjerenik, koji je
s kojim kandidatom u rodbinstvu, kod izpita toga kandidata
u obće fungirati nesniije — jasnost bo, kako znamo, nemože škoditi.


Potanko označenje samog obsega ustmenog izpita, odnosno predmeti izpitivanja,
kako ih nabraja §. 7. te naše naredbe, takodjer je bezdvojbeno napredak,
akoprem samo o sebi ništa novoga, jer i u ugarskoj i austrijskoj naredbi
vidimo isto, samo što se i pri tom opet kod nas zaboravilo još i na sliedeće
dvie, i to vrlo važne s tom ustanovom u savezu stojeće odredbe, naime:
na odredbu, po kojoj se svaki kandidat iz svakoga tih u §. 7. propisanih
predmeta izpitati mora, a zatim na još važniji propis samog načina klasifikacije,
0 kojoj klasifikaciji u obće u našoj naredbi nenalazimo traga, osim što
§. U. ustanovljuje redove, koje povjerenstvo dati može prigodom izdanja svjedočbe
0 položenom izpitu.


Ova klasifikacija biva n. pr. u Austriji polag pojedinih predmeta po jedinicah
tako, da izpitatelj odgovor kandidata prema vriednosti ocienjuje sa brojevnimi
oznakami od 0—9 (gdje nam broj 9 odlični odgovor označuje), docira se
sama popriečna i konačna klasifikacija onda dobiva sbrojenjem tih pojedinih ocjena,




ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 57
pa tako bi se i kod nas mogla u ocjena, odgovarajuća ustanovam §. 7. naše naredbe,
po primjeru sliedeće skrižaljke dobivati:


Kandidat odgovorio je iz


Ocjen a
nedovoljno
(U P3
Ci
0
_t 8
ca
o S
o ""
0
4)
a?
ci
§43
N
0
a
o
>tn
03
IM
P
0
U
s
.s
CD
0
^ >
0
ii 0
S>0
o
S
S =sS^^ «i s =5 "
> ca ca h
0
c3 >
m
ca a
o
ca
ISl
0
1
dovoljno 5 3 1 2 3 2 2 3 1
dobro 6 9 2 4 6 4 6 6 4
odlično 9 9 3 6 9 6 9 9 3


T. j . kandidati, koji iz nijednoga predmeta nebi dobili ocjenu 0, dobivali
bi svjedočbu sa „dovoljnim" osposobljenjem, ako nepoluče veći broj jedinica
od uključivo 39 ; poluče li pako ocjenu 40 do uključivo 59 jedinica, tad bi
im pripadala svjedočba sa oznakom „dobrog" osposobljenja; postignu li pako
i ocjenu sa preko 60 jedinica, dobili bi tad red „odličnog" osposobljenja.
Kandidatom, koji dobiju iz jednog ili više gore navedenih predmeta oznaku
0 t. j . nedovoljno, nedobivaju, buduć reprobirani, svjedočbe o položenom izpitu.


Ovaj je način ocienjivanja vrlo shodan i pravedan, pa bismo s toga vrlo
želili, da se svakako bar u načelu i kod naših šumarskih državnih izpita uvede,
odnosno da se prema tomu i ta naša naredba nadopuni.


Obdržavanje pismenih izpita tečajem dvijuh sliedećih dana (§. 8. naredbe)
dalnja je novost kod tih naših izpita. Odnosna ustanova pako glasi: „Za pismene
izpite opi´edjeljuju se dva dana jedan za drugim. Kandidati imadu na tri
strukovna pitanja odgovoriti u vremenu od 9 satih prije podne do najkasnije
9 sati na večer istoga dana." — Slične ustanove postoje doduše i u Ugarskoj
i Austriji, nu iskreno govoreći mi ipak neuvidjamo pravu potrebu i svrhu te
ustanove, pošto držimo, da bi kandidat, obzirom na u §. 8. opređieljeno vrieme
(od 12 sati) za taj izpit, i u jednom danu mogao lasno eventualno i na četiri pitanja
odgovoriti, samo ako je u obće pripravan.


Držimo nadalje to razvlačenje dobe trajanja izpita još i tim suvišnijim,
što §. 9. te naše naredbe naročito propisuje, da se kod obdržavanja sliedećeg
ustmenog izpita svaki kandidata mora najmanje P/2 do 2 ure izpitivati,