DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— ?i2 ~ razplodio u neizmjernost u godinah 1873. i 1874. Država i zemlja poprimiše izvanredne mjere. Od napadnutog drveća god. 1873. (do 800.000 kbm.) nije se moglo oguliti niti trećina do konca godine, s toga je prvi let 1874. našao i)0voljna legla. Poglavito je trpio južni dio češke šumave osobito kotari Krumava, Prahatic itd. U tih je kotarih napao omorikov pisar do konca godine 1873. drvne gromade od 2,288,000 kbm., a do konca travnja 1874. pače 2.565.200 kbm. i to što vjetrom polomljenih, što stojećih i posječenih stabala. U godini 1874. nisu ali oštećenja prestala, tako da je koncem spomenute godine bila oštećena površina (naravski reducirana) od 9012 hektara sa drvnom gromadom od 8.632.050 kbm. Tako isto počeo se je razprostranjivat taj zareznik i u iztočnom djelu, ali u znatno manjoj mjeri, te je napao površinu od 150.000 hektara, a šteta bi procjenjena na 36.000 kbm. Zimi godine 1875—76. bijaše takodjer dosta ošteta od burnih vihora. Porušeno bi 184.300 kbm. drva. Ali izvanrednimi mjerami uspjelo je do proljeća oguliti koru sa stabala, te se je taj ne.sretni pisar godine 1876. pojavljivao samo mjestimice. Napokon bilo je oštećivanje ograničeno, ali sa velikimi žrtvami. Izradba napadnutih stabala stajala je do I´/4 milijuna forinti, velike površine šumišta bijahu opustošene, i sami temelji gospodarenja morahu se [)romjenit, ni ne gledeć, koliko su pojedinci štetovali na kakvoći i cieni drva. Oštećivanja kroz šumske kradje bilo je godine 1R75. 68.860 slučajeva. Ukradena drvna gromada procjenjena je na 11.419 kbm. u vriednosti od for. 63.371. Popriečno nema dakle velikih kradja. Šumskih požara bilo je u spomenutoj godini 252 slučaja s oštećenom drvnom gromadom od 1116 kbm. u vriednosti od 8835 for. Šume u Češkoj nisu mnogo sa služnostmi obterećene. a iste niti nemaju velike važnosti. Po službenih podatcih od godine 1880. iznašala je služnosti obterećena šumska površina 47.968 hektara, dakle 3-1 postotka od ukupne šumske površine. U poglavju VII. nalazimo obširnih podataka o prometnih odnošajih i raznih provoznih spravah, od kojih zadnjih ćemo spomenuti samo splavnicu kneza Švarcenberga. Ta se splavnica nalazi u češkoj šumavi, a postoji već 90 godina. Od njezinog postanka splavljeno je na njoj 47« milijuna kubičnih metai´a cjepanica u Dunav. U drugom dielu, naime prometni odnošaji, napomenuta su sva prometila, koja uplivaju na promet s drvom. Od tih podataka navesti ćemo sanio prodju drva u Prag riekom Moldavom. Prosječno od godine 1882. do 1884. splavljeno je spomenutom riekom u Prag 234.337 kubičnih metara gradjevnog drva, 74.000 prostornih metara gorivnog drva i 1,114 089 komada piljene robe. Od toga je izvezeno 187.665 kubičnih metara tvor. drva, 1414 prostornih metara gorivog drva i 678.958 komada piljene robe. Kakovi je promet s drvi na Labi, 0 tom nenalazimo podataka. Promet na željeznicah, uzev sredinu od g. 1876. do 1880., pokazat će nam sljedeće brojke. Godišnje bi odpremljeno 118 milijuna metričkih centi gradjevnog i tvorivnog drva, 0-37 milijuna metričkih centi |