DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 50 —


bicnih metara ili za 4—5 postotaka. Tomu nije uzrok možebit prehvat, nego
silni polomi od vihora i sniega, kao i štete od zareznika, što se najbolje opaža
u predjelih Češke šumave i Budjeovice.


Ukupni prihod drva bio je god. 1875. kako sliedi:
Kub. met. Post. ogrievnog Post. tvorivnog drva


1. Veleposjed . . . 3,100.452 60 40
2. Obćine i korporacije 739.689 60 40
3.
Maloposjed . . . 621.623 69 31
U cieloj zemlj 4,461?7G4 61^2 38^8
Kod veleposjeda bio je popriećni prihod po hektaru 3"4 kubična metra,
kod obćinah i korporacijah 2-7, a kod maloposjeda 2-2. Pogledom na te brojke
lahko je o[)aziti, kako razni šumski použitci kao n. pr. steljarenje, paševina,
umanjuju prihod drva kod obćina, a ponajpače kod maloposjednika.


Razmjer pučanstva naprama drvnom prihodu jest u kratko sljedeći: Ovdje
iizimljemo u obzir najmanje pošumljenu Češku nizinu i šumovitu Češku šumavu.
Od zbiljnog drvnog prihoda odpada na 100 duša:


190 (nizina) — 161 0 (šumava) popriečno 49´1 kub. met. ogrieva


10-1 (
„ ) - 104-1 ( „ ) , 31-2 „ „ gradje


29-1 (
„ ) — 265-1 ( „ ) „ 80-3 „ , drva


a na jedno selište:


086 (nizina) — 7-10 (šumava) popriečno 2 20 kub. met. ogrieva


0-46 (
„ ) — 4-58 ( „ ) „ 1-39 „ „ gradje


1-32 (
„ ) - 11-68 ( „ ) „ 3-59 „ „ drva


Evo još njekoliko starijih podataka o prihodu šuma. Kao što već gore
napomenusmo, bila je šumska površina godine 1793. ustanovljena sa 1,329.360
hektara, svakako manja od prave veličine, a prihod bi procjenjen (u svrhu
oporezovanja) na 4,101.660 kbm. i popriečno 3-1 kbm. po hektaru. Njeki stariji
statistik (Fuss) cieni taj prihod pače na 6-1 kbm. po hektaru. Uvedenjera
stabilnoga katastra godine 1845. procienjen je taj prihod na 4-1 kbm-, što bi
po ondašnjem stanju pučaastva iznašalo skoro 1-5 kbm. na jednu dušu.


Po današnjem stanju šuma i po popriečnom prirastu, kako je u predležećoj
statistici procienjen, može se dobivati potrajnim šumarenjem samo 4V4
milijuna kubičnih metara. To bi bilo 0-77 kbm. na jednog stanovnika.


Pogledom na brzo nestajanje šumskih površina, odnosno na padanje njihovog
materijalnog prihoda, kako nam predležeće brojke dokazuju, lahko si je
pomisliti, kako bi šume izgledale kraj ovako silno napredujuće napučenosti, da
nisu moderne komunikacije uvele u porabu kameni ugljen.


0 sadašnjem čistom novčanom dohodku šuma Češke ne nalazimo u tom djelu
nikakovih novih podataka, nego je reproduciran na to odnoseći se obračun dra.
Stamma od godine 1856. Taj je cienio godišnji drvni i)rihod na 2-65 milijuna
hvati 30 palaca dugih cjepanica, a uzeo je za tvrda drva 10 postotaka tvorivjjog
drva, a za mehka 20.