DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 49 — prirast svih visokih šuma procjenjen je na 4,091.709 kbm Od toga odpada 59 postotaka na gorivo a 41 postotak na tvorivno drvo. Najveći popriečni prirast imade predjel Češka šumava naime 3"4 kbm. po ha., a u gdjekojih kotarih i po 4 kbm. pro ha. Prirast nizkih šuma je popriečno po hektaru 1-4 kbm., a ukupni godišnji prirast je 162,032 kbm., od ćesa odpada 80 postotaka na ogrjevno drvo a 20 postotaka na tvorivno drvo. Ukupni dakle prirast za cielu Češku iznaša 4,253.741 kbm. Pogledom na postotak tvorivnog drva, opazit je, da je dosta malen kraj tolike premoći crnogoričnih porastlina, pa gdje je i najveći, ipak ne odgovara podpunoma onoj veličini, koju bi morao imati. U tom postotnom iznosu opaža se najbolje upliv nizkih obhodnja. Podatke, koji govore o uzgoju i gojenju šunia nalazimo u poglavju III. Po tima podatcima uzgajaju se šume većim dielom umjetno sadjenjem i sjetvom. Samo u velikih i prostranih šuma Češke šumave, Ruđogorja i Sudeta, upotreb- Ijuje se još u velike naravno pomladjivanje, koje takodjer i maloposiednici gotovo izkljiičivo rabe. iz razloga lahko pojmljivih. Uspjeh pomladjivanja je izvrstan, te se Češka može sa svojimi gojitbami upravo podičiti. Veleposjed upliva mnogo na to bezplatnim dielenjem sjemenja i sadnica za seljačke šume, te imade dobro uredjenih nasadnjaka. Bačuna se. da u Čpskoj dolazi na 2500 ha. šume po 1 ha. sjemeništa i razsadnjaka. Akoprem se kod rationalnog šumskog gospodarenja u Češkoj već ne rahi prolazno šumsko-poljsko gospodarenje, to. ipak imade isto kod umjetnos: pnmladjivania veliku ulogu. Uslied velike napučenosti. te radi množine maloposjednika. koji ovise od veleposjeda, jest šumsko-poljsko gospodarenje pogledom na financialni dohodak vrlo povoljno, a uzdržanje tog sustava je pitanje narodno-gospodarstvene važnosti po Češku. Najljepši primjer daju u tom pogledu šume grada Piseka, kako se naime spaja šnmsko-poljsko gospodarenje sa pomladjivanjem. Kako je napredno šumsko gospodarstvo n Ceskoj. pokazuju nam najbolje pokusi udomaćivanjem stranih kulturnih porastlina Doznajemo iz odnosnih podataka, da je uzgoj Pinus strobusa skoro posvuda dobro uspjeo, te da tvori na pločevcn tetschenskog predjela već liepe 50—(iO godišnje porastline. Nasuprot tomu nije polučen povoljan uspjeh uzgojem od Pinus austriaca, U novije doba goji se Pinus douglasii sve više i više. Od vrstih Abies polučeni sii povoljni sa A. canadensis. Fraseri, Nordmaniana i grandis, dočim se P. maritima nije pokazala dobrom. Od bjelogoričnih vrsti udomaćio se je Juglans nigra, dočim se Ailanthus nije održao. Za vrsti Quercus alba, monticula i riibra može se kazati, da su dali vrlo povoljne resultate. 0 uredjenju šuma daje nam djelo liep pregled. Češka je uporabila tečajem vremena sve sustave uredjenja šuma, te je uviek gledala, da prigrli svaku novu poboljšicu u tom pogledu, U zadnjih decenijih rabi se manje više izključivo saski postupak (Cotta, Pressler), te se revizijami sve više usavršuje. U skrižaljci III. razpravlja se prihod šuma. Sravnimo li zbiljni prihod sveukupnih šuma Češke god. 1875. sa godišnjim prirastom, kog smo prije naveli, to opažamo, da zbiljni prihod nadmašuje godišnji prirast za 208.023 ku |