DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1888 str. 10     <-- 10 -->        PDF

4S


Vrst drveća i Početak ve-Doba Dozrievanje Razdobje plodpredjel
getacije cvatnje sjemena nih godina
) I. P 4 P 4 S 10 1-2 „


Jalša V. S 4 8 4 K 10 2-3 „
j IX. K 4 K 4 P II 2-3 „
] I. K 4 K 6 S 10 2 „


Lipa i V. P 5 P 7 K 10 2 „
j IX. -, _


I I. K 4 S 5 S 10 4-5 ,
Omorika | V. P 5 K 5 P 11 4-6 „
I IX. S 5 P 6 P 11 6-7 „
] I. K 4 S 5 P 10 3—5 „
Jela V. P 5 K 5 s 10 4-5 „


I IX. 8 5 P 6 p 11 6-7 „
I I. K 4 8 5 10 bud. 3-4 „
Bor V. P 5 K 5 10 „ 3-5 „
) IX. P 5 P 6 10 , 4-5 „
] I. K 4 K 4 S 10 2-3 „


Ariž V. K 4 P 5 P 11 3-4 „


I IX. K 4 S 5 S 11 3—4 „ ,
Razmjer nadmorske visine je za predjel I. 150 do 300 mt., za predjel V.
od 300 do 600 mt., a za predjel IX. preko 600 mt.
Vrst uzgoja i način gospodarenja izračunan je u postotnom iznosu ovako:
Visokih šuma imade 95-4 postotka, a nizkih 4-6 postotka. Od tih visokih šuma
imade ih 34-6 postotka, kojim je obhodnja iznad 80 god. a sa obhodnjora od
80 god., i manjom imade 47´9 postotka, đočim prebornih šuma imade 175 postotka.
Nizkih šuma sa obhodnjom većom od 20 god. imade 64-2 postotka, a
sa 20 godišnjom i manjom obhodnjom 35´8 postotka.
Pogledom na te brojke lahko je opaziti, da šuma sa nizkom obhodnjom
više imade, nego li sa višom. Visoke obhodnje obstoje poglavito u Rudogorju i
Češkoj šumavi. Obzirom na preborne šume opaža se,, da njihova postotna množina
stoji prilično u skladu sa postotkom maloposjeda. Nema tu dakle mnogo
velikih uredno prebiranih šuma, nego one proiztiču lih iz naravi maloposjeda.


Od cielokupnih šuma 1,095.344 ha. ili 74 postotka gospodari se potraju),
ado 379-174 ha. ili 26 postotaka prekidno. Uredjenih pako šuma, u kojih
se gospodari po osnovi ima 996.398 ha. ili 67 postotaka, dočim na prosto empirički
gospodarenih šuma ima 477.120 ha. ili 33 postotka. Ovaj zadnji broj
pokazuje na
dovoljnom jasnošćom, da nije niti kod veleposjeda niti kod obćina
još posvuda uvedeno lationaino gospodarenje. Nu to je slučaj poglavito samo
kod manjih posjednika gornje vrsti.


Kako je sa godišnjim prirastom, pokazat će nam sliedeće brojke. Popriečni
godišnji prirast po hektaru visokih šuma iznaša 2-9 kbm., a ukupni godišnji