DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 6 <-- 6 --> PDF |
u pogledu dužine može se u obće U2eti, da brodarska gradja, naročito one za sklop ladje, nikada nije predugačka, te je u toliko vrednija, u koliko je dužja Ovim se ipak ne kaže, da se ne mogu i kraći komadi za gradnju upotriebiti, ako to pravilo gradnje iziskuje. Kod c. kr. austrijske mornarice đieli se hrastova podužna građja u četiri razreda od sliedećih dimenzija: I. raz. odprieko 11 m. dužine i 32—42 cm. Cotes.) debljine II. , \ O´l-U „ „ .,32-42 „ III. „ „ 7-4-9 , n .32—42. , . . / „ , IV. , , 5-7^7-3 „ , „ 27-38 „ Kod ariševili balvana (Larctien-Grundbalken) dužina je od 9´5 m. i više; a debljina (otes.) valja da iznosi 26 -42 cm. Nu ipak primaju se gradje i od 21 cm. debljine "u izvjestnoj količini, ako ima svojstva, koja su potrebita za mostnice palube (Vei^deckplanken) na ladji, b) Krivaca . (Kniramholz. — Bois courbe. — Legname storto corbetto, — Compass timber.) Druga vrst pomorske gradje jest t. zv. krivaca, koja se takodjer četvrtasto etesana u trgovini tmži, te se gotovo izključivo od sladuna (Querens pubescens) izradjuje. Ova gradja upotrebljava se naročito za spone (Spanten) i drui>-e jako zakrivljene dielove broda. S toga joj je oblik vrlo raznolik, te se dadu u tu svrhu upotrebiti svakojaki krivaci, koji imadu 8 do 16 cm. visine u luku na svaki metar dužine. Sladun dolazi kao prirodna kriva gradlj^ka u našem Primorju, naročito u Istriji od osobite kakvoće. Italija daje takodjer iz Begdašnjih rimskih pokrajina valjana kriva drva za gradnju brodova. Tičuć se dimen^ja krive gradje dovoljno je, ako ima 20 do 40 cm. debljine otesaka (Beschlagstarke) i dužinu od 3—6 m., to da odgovara pravilim brodogradnje. Kod c. kr. austrijske mornarice postoji za hrastove krivake ova podjelbe: L raz. odprieko 4 m. dužine i 35 — 40 cm. debljine otes. (Beschlagstarke) 11´ )) p . " 3´0 „ ^yi V 2^—40 „ „ „ „ III- !1 ^ n 3 n ;, „ 24 36 „ „ „ ,„ Osim toga zahtjeva se na svaki metar dužine i 6 — 18 cm. visine lulstanovita krivotina. Hrastovi krivaci sa izvjestnim, t. j . sa dosta sličnim oblikom, kao što kod gradnje brodova treba, zovu se upriličen lies ili figurirano m gradjom. (Figurierte Holzer. — Pieces de tour. — Pazzi figurati. — Counter timber.) Kod svakog ovakovog komada predpostavlja^lja se, što no kažu majstorska izrada; mogu biti doduše tuplji uglovi, ali ne preveo grubi. Zakrivljena strana (postranica, Seithauutig) mora imati duž cielog komada jednaku širinu, a ravna strana (Malhauung), na koju se polaže uzorak (Mal, Hokmodell, Schablone) treba da ima približan oblik dotične građljike. Lik 3., 4., 5. i 6. predstavljaju zaista ono, što ovdje rekosmo, |