DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 38     <-- 38 -->        PDF

^ 38 —


Nauka 0 obračunu šumske vriednosti osuiva se lih na stanovištu nauke o racionalnoj
ekonomiji- To mora baš tako i biti, jer ta nauka upućuje, kako valja pri danom
uredjpijju I sushuni đružtva posjednika šume zaračunavati potroške i polučeni uspieli,
ter i jedno s drugim prispodobiti, a nadalje, kako se ima na tenielju takovoga postupka
urediti i upriličiti gospodarenje tako, da podpuno odgovara intere^som šuinovlastnika.
Doduše može taj interes odnosno naum šumovlastnika sa cielokupnosti u oprieci stajati,
da ače i tada, ako bi u istinu zahtievom gospodarenja i postojećih mjestnib okolnostipodpuno
odgovarao.


Nauka o obračunavanju šumske vriednosti neupušta se u daljnje razglabanje toga
potonjega pitanja, buduĆ to spada vtže u obseg šumske politike.


Ovdje nam je dovoljno da iztaknomo, da će kod racionalnoga Šumskog gospo^
darstva svaki pojedini uredjajni razred, upriličen suglasno prema posebnim i sveukupnim
interesom, najveći prihod davati.


Ako nije visina njokoga glavnlčnog trojka već posebnim novčanim iznosom
ustanovi ena, to možemo istu raznimi načini pronaći. Kod pokretnih stvari valja bez
svakoga dalnjeg okolišanja za podlogu uzeti već faktično postojeće elene. U ostalom
možemo pod stanovitimi odnošaji taj isti postupik uporaviti i na nekretnine, imenito
tada, ako već postoji stalna tr ži š t na c i e n a, udešena prema dovoljno razgranjenom
trgovinskom prometu. Za slučaj pako, da neimarao tih podataka, ili da predpostiivljamo,
da nas isti nevode do dovoljnih resnltata, tada inožemo glavnicu omjeriti, izrazŠv istu
ili po potrebitom potrošku, tako zvana potrošna vriednost, ili pako po prihodih,
koji se očekuju, da će se od tuda dobiti, tako zvana očekivana vriednost.


Računati ćemo po faktično upotrebljenom potrošku u onom slučaju, kada se radi
baš 0 tom, da ustanovimo bud postignutu dobit, bud nastupivši gubitak. Bijahu It
izdatci visoki ili nlzki, ili ako su se tečajem vremena promienile uvrštene računarske
stavke (nadnice, ciena robe i t. d,), onda valja kod prodaja i t. d. za obraČunanje
vriednosti, ili u svrhu ustanovljenja najboljega načina gospodarenja za podlogu uzeti
sadanjira odnošajim odgovarajuće normalne troškove. Sbroj takovih normalnih izda aka
daje nam skoro isti rezultat^ kao kada obračunamo prihode, koji se mogu od glavnice
očekivati.


Neimamo pako u svakom slučaju tako uporabivih brojka; naročito može sbroj
prihoda onaj od troškova nadmašiti. U takovom slučaju moramo u vlastitom interesu
koli za prodaje, za odmjerenje od šteta i t. đ., toli za sravnjivanje gospodarstvenog
uspieha visinu glavnice ustanoviti po njezinih užitcih. Tada imamo naime ukupne iz
glavnice očekivane prihode i podjedno sve troškove, potrebite za izrabljenje glavnice,
na sadašnju vriednost svesti (diskontovati), Kazlika obijuh sbrojeva predstavlja nam
visinu glavnice. Ovaj postupak rabi se već od dulje vremena u poljskom gospodarstvu.
Kapitalisiranje naime godišnje rente po tako zvanom empirićnom pravilu (pomnožiti
rentu s 33*/.-i kod 37,,, s 25 kod 4"/,^, s 20 kod 5"/^j i t. d) predpostavlja nam
jednostavno, da će glavnica i renta vazda trajati. Diskontovanje trajne godimice prihodeće
rente daje nam, računav isti kamatnik, jedan te isti iznos, kao s obračunom
po prednavedenom pravilu. Glede ove potonje okolnosti varaju se doduše mnogi, koji
pri tom nemisle na budućnost. To se ukazuje naročito tada, ako se u nadi, da bi se
u buduće renta promieniti mogla, za kapitulisiranje postavljen kamatnlk ili povisi
ili snizi. IVI. Y,


U što se sve pUotiua rabi. H. Latermann i sinovi iz Morgenrothe kod Rautenkranza
napravili su u novije doba vrst peći, koja se može s piletinom ložiti, ter je
nade, da će se u buduće kod raznih pilana odpadajuća pilotina, koja ionako za ništa
nije služila, dobro upotriebiti moći. Ta vrst peći ima oblik stupa, provldjena s poklopom,
kuda se baca u peć piletina, a ođozdol nalaze se vratašca za upaliti. Jedna mala
peć takove vrsti za prostorije do 80 m^ sadržaja stoji 65 maraka — SS for., za
veće pako prostorije stoji do 75 maraka-^. 4.5 for., —,; Kurenje & takovimi peći iz