DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 31 —


Zagrebu, na 61n kr. šnmsko-računarskog ofici.jala I. razreda, ter nadalje imenovalo
absolviranoga slušatelja šnmarske akademije u Štavnici i tehničkoga dneraičara Iv a u a
Simatovića i absolviranoga slušatelja iste akademije Vladka Sekulića šumarskimi
vježbenici 11. razreda, dodieliv prvoga kr. šumskomu uredu u Otočcu a drugoga
kr. šumarskomu ravnateljstvu u Zagrebu na službovanje.


Promiene u statusu činovnika imovnih obćina. Na predlog dotičnog gospodarstvenog
odbora i gospodarstvenog ureda imovne obćine imenovala je kralj, zemaljska
vlada odjel za unutarnje poslove, abiturienta kralj, gospodarsko-šumarskog učilišta u
Križevcu Antuna Marka i Bogoslava Hajeka mladj, šumarskimi vježbenici
i to prvoga kod gospodarstvenog ureda križevačke imovne obt´ine, a potonjega kod
gospodarstvenoga ureda I. banske imovne obćine. Nadalje promaknuti su na čin
Šumarskih pristava dosadanji šumarski vježbenici: Josi p Kiselja k kod križevačke
imovne občine, ter Julio Anderka mladji kod brodske imovne občine.


Izpravak. Na strani 491. našega družtvenog organa od 1887. izpraviti nam je
donesenu viest pod rubrikom „državne po dpor e" s tim, da su B er g wal d
Gustav, Petrik Eudolf i Ugarković Milan napustili podieljene jim državne
podpore za polazak nauka na kr. ugar. šumarskoj akademiji u Štavnici, dočim Obrado
vid Milan na istoj akademiji, svršivši nauke na visokoj školi za zemijotežtvo u
Beču i stojeći već u službi kao kr. šumarski vježbenik, uživa podporu tečajem školske
godine 1887^8, za polazak predavanja iz ugar. Šumskog i lovskoga zakona i ugar.
statistike. Nadalje dobiše državne podpore za polazak Šumarskih nauka na istoj akademiji
Mihaljevič Petar i Stencel Zoltan.


Priobćiti nam je u ostalom, da je Bergwald Gustav dobio tako zvani zlatni
štipendij u iznosu od 300 for. za polazak nauka na c. kr. visokoj Školi za zemljotežtvo
u Beču.


Nestor hrv. šumara. Naš vriedni začastni član c. kr. umirovljeni Šumarnik
Antun Tomić navršuje dne 5. siečnja t. g. 85, godinu dobe svoje. Tu sgodu
nemožemo mimoiči, a da nečestitamo starcu Tomiću, želeČi mu iz sve duše, da ostane
i nadalje zdrav i čil. Čestiti starina je u istinu najstariji Šumar u cieloj zemlji, ter ga
punim pi*avom možemo nazvati „Nestoro m našim. " Živio dakle na mnogaja!


Sitnice.


Višji šumarski državni izpit u Zagrebu, obdržavan je od 17.—20. pros.
p, g. u prostorijab kr. šumarskog ravnateljstva^ pod predsjedanjem kr. šum. ravnatelja
M, Dursta, ter povjerenstvom sastoječim se iz gg. P. Kes ter čanka, kr. žup. nadšumara
i I. Kollara , kr. nadšumara. Izpitu su se podvrgla ukupno 4 kadiđata, a
od ovib bude jedan dobro, drugi dovoljno osposobljenim pronadjen, dočim su dvojica
reprobirani. Kandidati bijabu sami bivši pitome! križevačkog zavoda, stoječi u obeinskošumarskoj
službi. Ovo bje prvi izpit obdržan u smislu ustanova nove naredbe o polaganju
tih državnih izpita od 18. listopada 1886. br. 33,094.


Pitanja pismenog izpita bijahu: 1. Kako se može pronaći meridijan stanovite
njeke točke? 2. Koje okolnosti uplivaju u obče na kamatni postotak njeke glavnice?
Kako se ustanovljuju kamati Šumskih glavnica? Jesu li isti u pravilu veći ili manji od
uobičdjnog ukamačenja novca u njekoj zemlji? 3. U kojih bi se slučajevib naročito
preporučilo uvedenje srednjo-šumskog uzgoja u nas? Koje su glavne prednosti te vrsti
uzgoja? 4. Na što valja paziti kod pomladjivanja prastarih bukovih šuma, u kojih još
neimade dovoljno pomladka, da osjeguramo naravno oplodjenje istih? 5. Neka se pobliže
spomene važnost šumske stelje i humusa, na kemijska i fizikalna svojstva tla i
rast drveća? 6. Kako se razlikuje austrijanska kameralna taksacija od užitnog postotka ?


Nerod, bagrem kao šumski stablik. Njeki šumar Kutz raziagao je u skupštini
havelanđskog šumarskog družtva važnost neroda za šumu^ te je dotičnu razpravu




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- 32


objelodanio u ^Forst- und Jagđzeitung", Po onoj razpravi bile bi prednosti ili vrline
neroda slieđeee:


1. Neznatni zahtjevi, koje traži, buduć nerod donosi, ma uspjevao on i na još
mršavijem tlu, veliki prinovak gromade, koju gromadu nemogu u toj mjeri nijedne
druge vrsti drveća dati u jednako doba i pod jednakim! uslovi. Osim toga dobiva se
od neroda tvrdo, žilavo, imenito u tlu dugotrajuće, te u ob»5e vrlo dragocieno drvo,
koje može svako ino u boljem zemljištu rastuće drvo bjelogorično ne samo različito
nadoknaditi (nadomjestiti)^ nego on dapače pogledom na potonje svojstvo nadkriljuje
Čak i slimu brastovinu.
2. Skori dospjetak za porabu.
3. Golema sposobnost izboja iz panja i korenja.
4. Dostatna bezčutnost mladih nasada napram suši i prlpeki sunčanoj (plamenjači)
i
napokon
5* Vriednost nerodova evieta za pčelarstvo.
Usuprot tomu bile bi mane i škodljivosti neroda sliedeče :


1. Pogoršanje tla, koje u stanovito vrieme nastupi, buduć nerod tlu više oduzme,
nego što mu svojim slabim listopadom daje, te niti dovoljno nezaštićuje tlo, buduć se
na skoro razgaljuje tako, da je vrlo težko drugu koju vrst gojiti na onom tlu, na
kojem je bio prije nerod, a to ponajviše na onakovih ploštinah, koje su propustile od
svoje obnovitosti (Eeproductionskraft).
2. Neznatna odolivost suprot pozebi, bnduč nerod lakko pozebe u nejakoj svojoj
dobi koli u jeseni, toli s proljeća u svakom položaju i napokon
3. Goleme štete od zečeva, buduć ova zvjerad pitomine i mlade sječine kod
velika sniega veoma oštećuje.
Jedinstvenost porastline (porasta). Nestoji uvjek od ČovjeČeg uticaja, da
jednolične porastline odgoji, nego Često stvara takove porastline sama priroda. Opazilo
se je u raznih predjelih, da bez čovjeće pripomoći stanovita vrst drveća drugu iztisne
i o tom nastoji, da onim tlom zavlada. Tako se je primjerice opazilo u Danskoj, da
u njekom kraju izttskaje crnogorica hrasta i bukvu, drugdje opet bjelogorica crnogoric«,
pače već je to gdje gdje tako i učinjeno. U Francuzkoj, imenito u Sologne, opažen
je Čudnovat pojav. Ondje su prije 30 godina pomladjivali pustoši sa morskim borom i
sa običnim borom; nu k^d su ponješto proredjivali te ogoje nakon 15 godina, našlo
se je izmedju borića mlade hrastiće, koji nisu ondje sadjeni, a kad se je stalo borove
sjeći, opazilo sa je, da su one iste ploštine na samorodni način obraŠtene sa hrastovim
gustišem. Sad se je poeelo na temelju povjestaiČkih izvora iztraživati, a doznalo se je
odtud, da je ovaj predjel u drevnoj dobi obrasao bio sa Čistom hrastovom šumom.
Moguće je ovaj pojav protumačiti samo tim, da su žirke u tlu jur bile, te su samo
sgodan čas dočekale, da opet izkliju. Ista ova borba izmedju drveća opažena je i drugdje,
te bi se trud doista naplatio, kad bi se o ovom pojavu svčstrano iztraživalo, te toČni
podatci iz raznih krajeva posakupili. U Graubundenu primjerice iztisknje bor i jela po
svud pomelara (ariza), u Juri bori se za premoć smreka sa pomelarom. Tvrđi se, da
u Švicarskoj u obće bukva iztiskuje hrasta, jelu i brezu; u Pruskoj bori se za prevladu
bor nad hrastom i brezom; u ruskih crnogoricah prevladjuje breza i hrast, a u
sibirskih boricih i jelicih iztiskuje breza sve više prijašnje rašće.*


Tušenje liesa, U časopisu j^Aus dem Walde" piše njeki poslovodja saske tvornice
strojeva I. Modder, da se mnogo skuplje može prodati različit lies, koji je sirov iztesan,
ako se uznastoji^ da se Čim prije posuši.


* TJ koliko se je u našoj domovini o tom pojavu na brzu ruku motrilo, to se je opaziloi
da u hrvatskih duhravah, imenito u porječju Savskom, nadvladjaje hrasta sve više jasen il.
briest, dočim u brdskih hrasticih iztiskuje hrasta ponajviše bukva, a isto tako i crnogorica,
Ureduičtvo.




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 33     <-- 33 -->        PDF

-^ H.^ -"


Kajbolje sredstvo lia ovo polučiti, preporuka tušenje lieaa. Ovo tušenje opisuju
stručan u knjigah dosta obštino; riu ipak se način tušenja liesa u praksi vrlo malo
rabi. 8 tog razloga bit Modder, koju rečemo.


Veličina parne škrinje (Darnpfkasten) upriličuje se prema množini liesa za tušenje
i prema veličiui promelnosti. Ako imavno ponajviše mekanog drveta, onda su dovoljne
jake drvene škrinje od 4 — 5 met. dugačke i 1´/´^ do 2 metr. visoke i široke. Za ve<5i
promet rabe se ipak željezni kotlovi, koji se prirede za jedna ili dvoja kola. Za jedna
kola liesa dovoljno je, ako je takav kotao 5 — 6 met. dug, a ZSL dvoja kola 9 — 10
rat. i od 2 mtr. n proinjern. U jednom kotlu za dvoja kola može se na dan kod dvokratnog
punenja liesa potušiti 30 — 40 kubie. met. KotlaČa (Dampfkesselj od G metr.
duijine i 1*5 mtr. u promjeru stoji 2000 maraka (1200 for. našdi), a nared, oboj
ko iače, postavljanje (smještenje), nzidanje, kolmaraka, dnkle sav ulog- oko toga stoji najviše 3000 maraka. Kod p-slovanja od 10 sati
treba za loženje 2 liektolit. ugljena, te se računa na 6 kubič. metr. liesa 1 bektolit.
ugljena. Preporuča se, da se postave dvie kotlače, koje se tako spoje, da može para^
ako se iz jedne kotlače izpusti, u drugu kotlaču unic^d. Trajanje tušenja ravna se po
debljini i tvrdoći tušit se imajućega liesa. Topole, jele, smreke, lipe, johe i t. d.
trebaju za svaki eentimetar debljine jedan sat uz tlak pare od 1 uzdaha. Hrast, jasen,
javor, grab, kruška, jabuka i t. d. trebaju kod jačeg tlaka polovicu više, doeini bukva
treba od prilike nješto više, nego što je to rečeno kod prvih i potonjih vrstlh drv^-ča.


Svakako uztrjije takav lies, koji je poslie tušenja izvržeu vazduhu, da se valjano
izpoti (izznoji) u nadkriveuoj, zračnoj prostoriji, — mnogo više, nego onaj, kuji se
običnim načinom suši tečajem više godina.


Tušeniem bo izt´Snu se iz takova liesa sve sastojine mezgre (soka); proteinova
tjelešca, koja kvare drvo, nemogu se raztvarati, a sve se nametnice u drvu unište.
Važno je osim toga to, da ćeš na tušenom drvu odmah poslie tušenja primjetiti i pajnesetniju
manu na drvu, koju r.emožeš inai´e tako lasno opaziti ni nakon više godina.
Na tušennm drvu opaziš odmah puklosine (Risse), pući (Sprilnge), vitoperine (Werfen),
Smogore i fc. d. Za valjanost takova postupka vojuju i razmjeri težine. Tako primjerice
težio je sirov komad jelov od 70 milit. 44 kih>gr,, docim je isti komad vagao posije
trosatnog tušenja i 24-satnog ležanja u bezvazdušnom, ugrijanom kotiu samo 32 klgr.
Po tomu izgubio je taj jelov trupac u svemu 30´Vo od svoje težine, te se je razlikovao
od trupca istovjetnog drveta, koji je ali ležao na otvorenom vazduha kroz više godina,
samo ponješto smedjastijom bojom.


Odgovor na stavljeno pitanje u svezku VIII. i IX. od g. 1887. glede bukovine
bez crvenoga srdca.
Bukovine bez ervenoga srdca ima u Šumah vlastelinstva vot´Inskofja, kako sam
se to zaistc osvjedočio na pilani u Trešnjevici, i to samo od pojedinih stabala,
Pobližje o tom mogao bi nam tamošnji šumski činovnik g-C prlobćiti.* —k.


Obnova zastupstva otočke imovna obćine. Nakon izminuća trogodišnje perlnde
zastupstvo imovne obolne otočke konstituiralo se je n sjednici od 5. listopada p. g.,
obavi propisani izbor predsjednika, njegovog zan´ijenika i gospodar.stvenng odbora.


Na temelju izbora tog imenovao je visoke kralj, zem -tiske vlade oiljel unurai-nji
predsjednikom pomenute imovne obćine dosadi-uijeg predsjednika St´jaira Grozdunića^
posjednika, a podpredsjednikom Jauka V´uksana kr. nadlugara u miru i obe. načcdnika.
Za gospodarstveni odbor njrdno potvrdio odbornike Jokn Mlinarlća, kr. pograra i veleposjedidka
iz Bunlća ; Petra Šorka, kr. poštara i r-arelnika iz Petrovasela, DUJM Kasumovića,
kr. nadlugara u miru iz Perušića, te Miču Mdetića člana zadruge iz Kosmja.


^ Usrdno molimo g. 0., da nam pobliže o tom koju priobći. ITredničtvo.




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 34 --^
imenovanjem predsjednika sazvaiia bi glavna jesenska sknpŠtlna na 5. prosinci
P- g-j ^oj^ j*^ medjii ostalim! predmeti imala u glavnom razpraviti proračun za g. 1888.


Prama proračunu za godinu 1887. u onom za godinu 1888. nastala je u toliko
promjena, što je gospodarstveni ured uvrstio medju redovite izdatke dva šumarska
vježbenika, koji bi se na službovanje imali pridjeliti šumariji, kosinskoj i korenićkoj ;
te u vanredni izdatak stavku za ovrhovoditelja imovne obćine.


Zastupstvo prem uvidjajuć potrebu tih vježbenika, jer šumarija koslnjska uz
samog šumara imade upravljati površinotn od 35.662 rali, a korenička površinom od


47.303 rali, uvidjajuć nadalje i. potrebu ovrhovoditelja, ipak predlog^ gospodarstvenog
ureda laj usvojilo je samo u toliko, da se gore pomenutim šumarijani dodielc na pripomoć´
vježbenici jedino pod tim uvjetom, ako šumarije same u buduće posao oko ovrha
šumskih šteta na se preuzmu; dočim je stavku za. ovrhovoditelja uslied razloga tog
posve zabacilo.
Ovo je doista znak vremena, kojemu se šumari radovati mogu, kada bi ikada do
Tzvedenja došao? — Po zastupstvu za godinu 1888. prihvaćeni proračun izpostavlja
se i to:


Kedovita potreba: 1. Zastupstvo 500 for. 2. Odbor 900 for. ^. Gospodarstveni
ured 7.872 for. 4. Šumarije 23.528 for. 5. Šumske gojitbe 800 for. 6,- Javni tereti


11.300
for. 7. Mirovine i milostinje 1.1 GO for. — a vanredna potreba 800 for.
Ukupna potreba 46.860 for. Redoviti prihod izbačen je sa 64.578 for., uslied
Čega se pokazuje višak od 17.718 for.
Glavnoj skupštini prisustvovao je presvietli gospodin kr. veliki župan Marko vitez
Kasamović, kao vladin povjerenik, i g. kr. kot. pristav Fran Pilepić, kao zamjenik
vladina povjerenika.


Uslied odredbe presvietlog kr. velikog župana skupštini toj bijahu pozvana sva
četiri upravitelja Šuinarija, da se uzmognu novim zastupstvoja upoznati, kao i shodne
upute od presvietlog gospodina kr. župana osobno primiti.


Vriedno je sj>omeuuti, da je u zastttpstvu izraženo mnicnje, kako otočka imovna
obeina imade već sada veliki broj osoblja, koje bi se kod intensivnijeg šumskog gospodarstva
svakako timanjiti moralo.


Otočka imovna obćina na svom posjeda od 137.658 katastralnih rali imade namješteno
godine 1887.: 1 nadsumara, 1 Šum, procjenitelja, 1 protustavnika ujedno
računovodju, 2 šumara i 3 šumarska vježbenika; dakle ukupno 8 činovnika i 60 lugara.
Troškovi uprave i Čuvanja po rali iznose godišnje 22 novČ.


Na posjedu tom podieljeno je medju 4 šumarije od 27.000 do 47.000 rali pojedinom.
upravitelju, pa mu se još uzkraćuje vježbenička pripomoć, koju okolnost spominjemo
samo radi toga, da naši u boljem položaju se nalazeći drugovi mogu prosuditi
preko kapelskc doista zavidne odnošnje.


ISarodni uataaak. U „Narodnih Novinah" br. 281, od 10. prosinca 1887. u
etupcu jjTrojedna kraljevina" pod naslovom „Privremeno oprošteni od službovanja u
nftrodnom ustanku" čitamo, daje g. zajednički ministar za zemaljsku obranu okružnicom
pozvao sve jurisdikcije, da do konca siečnja svake godine podnesu ministarstvu predloge
o privremenom oprostu od službovanja u narodnom ustanku.


Podjedno se ondje spominje, koji od tog službovanja oprost tražiti mogu, negleđeći
na to, da li dotičnici spadaju u prvi ili di-ugi popis narodnoga usiauka, Medju
ovimi je naročito iztaknuto i osoblje od državnih šuma. Kako je &x osobljem itnovnoobćinskimP


Za stahio ovo pitanje nije od male važnosti po narodne šiime, po taj znatni narodni
imetak, od kojega narodno blagostanje u velike ovisi, a mnijem, da je ovo pitanje
I osobita uvaženja vriedno već i abog toga, što se osoblje imovnih obćina vrlo pretcžnijim
djelom po svojoj dobi u narodni ustanak broji. (Ovo pitanje potaknuto je već
Rhodnim putem na nadležnom n^je^tu. Uredn.)




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 35     <-- 35 -->        PDF

- 35 —
Zabrana izvoza drva. Politički svjetski dogodjaji tangiraju i trgovinu o drvl,
a dokaz toiuu je taj, što je Eusija zabranila svaki izvo2 drvenog Ijesa u zapadne
krajeve Evrope, U zadnje doba rnuogo se Ijesa izvozilo osobito u NjemuSku, gdje je
isti služio za gradnju vojničkih baraka, U^Ijed napetih odnošaja izmedju obljuh država
uzsiicdila je spomenuta zabrana.


Drvo kao predmet industrije. Prije bijaše drvo rabljeno izklj´ičivo kao gorivo
i kao gradja za ra^ne objekte, na vremenom uporabljene su razne druge stvari na
mjesto dr\-a U današnjem stolje(5u kraj ovako silno razvite industrije nebi mogla proizv
dnja drva za gorivo niti namiriti one sibie zahtjeve, koje dan danas stavljaju razni
indusfrijalni podhvati, kao željezuice, razne tvornice i t. d. Isto se tako no uporabljuje
niti za gr;idju drvo u onollkoj mjeri, kao yto njekada. Za gorivo rabe danas kameni
ugljf´n, dačim s druge strane željezo zamienjuje drvo kod raznih gradnja. Ta ved i za
gi-adnju kuca rabe većim dielom željezne tramove, a u namisli je, da se uporabi i za
željezničke podsjede mjesto drva željezo.


Nu nije se bojati, da de drvo biti iztlsnuto iz porabe, jer željeza i dvvo imade
svako svoju kvalitativnu vrieduost, gdje se nemoŽe zamienlti jedno s drugim, S druge
strane opet industrija uvjek gleda, kako da na drugom kojem polju otvori nova vrela
unovčenja za drvo. Spominjemo samo vlakninu od drva, iz koje tvore dreveni pamuk
(celulozu). Taj se je proizvadjao ponajprvo u Englezkoj god. 1873., gdje je taj podhvat
trrdka d´ Ivry vealizovala. Kasnje razvila se je ta industrija u velike u sjeverno)
Americi, a tako i drugdje, da sada samo u Parizu postoje do (četiri tvornice za proizvodnju
di´venog pamuka. Od vrstih drva rabe se za to po uajvise jela, jnsika i lipa.
Prodaje se u svezelh od 20 kg. popriečnom eienom od 5 fraujika. Rabi se zu razne
zinnotc za posteljine a pokušali su ga u Berlinu u bolnica rabiti namjesto šarpije.


Poznato je valjda struearom, da se tvori iz drva suhom destilacijom katran uuz
razne druge primjese u kojih imade i goriva ulja. Ovo ulje proizvadja se u velike u
Švedskoj iz odpadaka i korcnja jelovih i borovih stabala, te se može uporabit z;i razsvjetu
u posebno za to napravljenih svjctiljkah. U smjesi sa običnim petrolejcm dade
se rabiti i u običnili svjetiljkah. Uz to se dobiva još t katran, kreozot i kvasinova
kiselina. U Švedskoj bave se s otim do li-Ideset tvornica.


Jos jedna je grana proizvodnje, koja surovo drvo rabi, a to je proizvodnja papira.
Prije dok još ne bijaše ta industrija usavršena, mogla se prlvigotovljena masa drvna
rabiti samo u smjesi sa masom od krpa, nu sada se je to u tolikoj mjeri promjenilo, da
produkcija papira iz krpa očevidno nazaduje,´ dočlm se sve više drvo za oto uporabljuje,
NaJA´ižc je ta´ industrija razvita u Amej-Icl.


Dakle vidimo, da drvo istom dolazi do obseznije uporabe, dakle da se nije preživilo,
uasuprot sada ide svojoj glavnoj periodi, dočim se za željezo može kazati, da
je njegova kulminacija prošla.


Naravski da za tako obsežnu industriju drva moraju da dickiju i ostali faktori
proizvodnje, naime mora da je i ostala industrija dovoljno razvita, Što kod nas žalibože
još nije, a dužnost je gumara da bdijii, da onda kad bude jednoni tomu sgodno vrleme,
da bude i valjano uzgojenih Šiima^ a dotle Iješimo se onom našom ,/i lel će sunce i
pred naša vrata. O. M.


Još Dješto o nemilih gostili. Javlja´ nam prijatelj Iz Srlema kao nadopunnk
k viesti .^nemili gosti"^ priobćenoj u 12. svezku na strani 5 io. našega družtvenog
organa, da su se divlje s\´inje poj-avile i u obscgu vlastelinstvu vukovai´skog i to u
šumi FVtrovaeka Dubrava. Nu kako bje po tragovih razpoznatl, bio je to čapor od
samo 10—12 komada, koji mora da se je ovamo od njekuda dotepao. Na prijavu dotičnoga
kot. Šamara oilredjena je odmah hajka na te goste, pri kojoj bje samo jedan
kouuid nastrieljen; kod druge hajke bijaše bo povoljniji uspieh, ubijeue su naime dvije
jednogodišnje krmače i jedan tri- do četirigodišnji nerast, potonji 10.8 kgr, težak^ prem


u. đivJjaČini- ne bal n-ajbolji.


ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 36 -^
Poslije druge liajke nastade zločesto vrieme, te se iisljed toga nije uiogao lov,
nastaviti. Napomenuti nam je luidalje, da su početkom mjeseca listopada pr. godine tri
divlje svinje ubijene n gj^detovačkoj šumi, koje su se jedine tamo nalaz le,


Fo mulenju ondješnjlh lovaca mora da su iste svinje prije njekoliko godina iz
Bosne onamo prešle, te se na nje nije bas osobita pozornost tada obratila, jer još
god. 1879. bje po šurnaruiku Fursteru ubijen jedan nerast u težini od 18o k]gr„ u
beračkoj Sumi.


Mediju ostalim javlja nam isti dopisnik, đa bi po njegovom mnienju trovanje
divljih svinja bilo prikladno i svrsi odgovaralo samo u obeinskih šuraah,, gdje se rabi
uzgoj sifiie šume, te tm marvi nepristupnih, a ne u vlastelinskih šumab, gdje postoji
većinom uzgoj visokom gumom, te u kojih šuir,ah se žirovina i pnša u najam, daje.
(Umoljavanio gosp. dopisnika, da nam veekrat što šta S ondješnjih krajeva dojavi, pošto
baš odanle neimaino skoro nikakovih viesti. Ilredn.)


Ahatna šuma u AnKoni. Može se ret^i, da nigdje nije narav proizvela toliko
osehujni´Sti i ljepota kao u sjevernoj Americi, a medju najčudesnije pojave spada svakako
abatna šuma u Arizoni. Inače ju nazivaju takodjer i kalcedonskim perivojem,
naravski perivojem´ samo po imenu, jer davno je već tomu, što su tamošnja-orijaska
stabla srušena I u ahat i jaspis pretvorena. Taj perivoj nalazi se jedno osam milja
ud-iljen od Covize kolodvorske poataje Atlantic-Pacifik željeznice (teritorij Arizona). te
ima u izmjeri do sto jutara površine. Tlo je dvadeset do trideset stopa naslagano
pješt´enikotn, pod kojim proviruje iz vulkanične lave i pepela okamenjeno drveće, nu
opaža se i u izdubinah i pnkotinah. iz kojih je voda izprala pješćenik. Može se uzeti,
da je sloj drveća dosta dubok. Drveće je izmješano na najraznolikiji način, a ima ga
razbacana po eicdoj površini od najvećeg pa do najsitnijeg. Vrlo mnogo imade stabala
do 150 stopa didjine. koje je u skoro isto toliko komada popucalo, te se čini, kao da
je kakav predpotopni drvar ta stabla pocjepao, da jih kući vozi Gdjekoja druga stabla
popucala su u nebrojenu množinu razlienih komada, ima ta sitnih poput kamenčića, pa
sve do velikih tru[>aca. Naći je takodjer i dosta pravilnih komada, koje netreba van
nješto prig´aditi, pa eto ti ukiu^na gahinterijskog pi-edmeta,


Piijrdini eksemplari stabala imadu do 5 englezkih stopa promjera, a našli su
jedno stablo koje je dugačko više od 200 stopa. Fojedina stabla imadu tako izra^-lto
razvile godove, da na prvi pogled opažaš, da je sadašnji kamen bio negda kriepko
rasturim organičkim stv-Tom.


Najzanirnivije predjele tog perivoja okrstise raznimi imeni. Imade tu ahatni prodola,
ahatni most. ametistni vrhunac i t d. Najljepši je svakako ahatni most. Taj most
vodi preko prodola do 45 stopa duboka i 65 stopa široka. Tvori ga jedno stublo, koje
ima n promjeru Tri do četiri stope a siže preko togn prodola još do 50 stopa daleko
u zemlju. Valjda leži od uvjeka tamo, pa gdjegod se je kora oljuštrila, pojavlja se u
Bajljepših nuaneah ahat i jaa is.


Istina, da se nalazi okamenjena drva i drugdj« po svietu, ali nigdje ne u tako
liepu obliku^ kao ovdje Najobičnije boje su ervetm-žuto i zeleno, te su ili oliro razlučene
jedna od druge, Ili se pr(djt:!vaju jedna u drugu. Često su prekinute sa bielosivom
ili crnom bojom, a kadšto sa prozirnimi ledci bjrlutka i aniet sta; Najljepše je
to sve motriti pod mikroskopom, gdje se onda razaznaju i prvobitni oblici stan´eja.


Dosele bio je ahat rabljen u industriji samo za male predmete, buduć seje thalo
ahat» nalazilo, koj bi imao više od stopu promjera, nu nije dvojhe, da će se u buduće
amerikanski ahat rabiti ne samo za gahuderij^ku robu, nego takodjer i za dekoraciju
sgrada. crkva i t d. moguće i za ptočenje podova, jer iz orijaških stabala u parku
kalcedr.nskome moći je lahko izrezati č tave phtče za stolove.


Kako je u eieiu, razabrat mo;trgovac platio je za komad ahnta od 28 palaca promjera i 30 palaca duljine, 500
dolara, a u najnovije doba odposlan je cieli tovar ahafca u Evropu, buduć evropski




ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 37     <-- 37 -->        PDF

dvaguljai-i sve vi-^e traže amevikanski ahat, koji je u boji i svjetlosti bolji od tivakog
drugog".


Nagrade za pošumljenje krasa. Kr. «em. vUiJa, odjel unutarnji, obnaala je
dozvoliti, da se Izplati n ime nagrade za uspješan rad oko kultiviranja krasa seljaku
Filipu Jovanovidu iz Popiue svota od 10 for.^ Petru Kovačevi ću \z Smiljaua
svora od 10 for., Josi Pezelju iz Smiljaua svota od 8 for., Tonai Podkrajcu iz
Kaduča svo(a od 10 for., Milauku Panj kov i ćn, iz Eaduca svota od 15 for.


Izplaćivanje kamata urb. imovn m obćinam. Povodom jedne predstavke,
podnesene u pogledu i:iplaćivanja kamata, dospjelih od šumskih glavnica, dotičnim urb.
imovnim obeinam, obi^iašla je kr. zemaljska vJ^ida, odjel za unutarnje poslove, uvaživ
razloge predstavke, odrediti, da se upitne kamate u buduće odnosnim obćinam izplaćivatl
imadu ne putem kr. županijskih oblasti, već putem dotičnih k r. kotarskih
oblasti . Priinjeeuje se, da je ob ovom znanja i ravnanja radi istodobno obavje^tena kr,
zemaljska bUg.-ijna.


Tjednik o raskoj šumskoj industriji. Početkom t. g. izdavati će se u Kievu
svakoga tjedna na ruskom jeziku prvi i jedini list u Rusiji, namienjen industriji šumskih
proizvoda pod naslovom „PVCCKIS il´BconpOMHin.lPnHnK1>´*j ter ee se razasdjati bezplatno
i franco na sve veće drvarske tvrdke i interesente s industrijom šumskih pro*
izvoda u Rusiji.


Šumarska izložba u Toulousu. Uprava guma u Francezkoj sudjelovala je kod
te izlo/.be, ter je njezin dio izloženih predmeta jedan od najpoučnijih i najinteresantnijih.
Zidovi i stropovi dvorane bijahu prekriti mapama Šumarskima sa strojevi i t. d. Pod
stj^kJom mogao si vidjeti sve vrsti koristnih zareznika, u drugom sve vrsti škodljivih,
malo dalje razne rude i kamenje iz kamenoloma suma Pirenejskih. Vrlo iiepa je sbirka
koluta raznih vrsti drveća, koji pokazuju poprie^nu veličinu u raznih dobah, nadalje
imade drvne mase, iz koje papir tvore, onda sbirka smolnatih tvari od morskog bora
i sbirka sjemenja svi običajnih i udomaćenih vrstih porastlina u Šumah Francezke.


Zatim imade znanstvenih radnja: model pokazujući u malom ustrojstvo brdske
pilane, zatim predstavljene su sve važnije vrsti transporta po kopnu i po vodi kao
razni putoklizi i prevažanje drva zrakom na lancih.


Odsjek za pomladjivanje izložio je vise nacrta o najglavnijlh radnjah kod pomladjenja
u raznih gorskih stranah kao i kod uredjenja bujica.


Vr edno je napomenuti i produkciju uža iz h´pove kore, koja da nemeo^u iztrunuti.


Pravljenje štapova i sličnih predmeta predočeno je uz najglavnije vrsti, koje se
u tu svrhu rabe.


Ogroman trupac hrasta plntasto^ pokazuje sa svojom olupljenom korom odmah
zašto se rabi i kako se na komadiće reže. Moći je vidjeti na poseban način impregnirane
bukove trupce, koji im podjeluju liepu texturu tako, da se sada obćenito uporabljujn
mjesto inozemnog skupog drva za parkete i tomu slično.


U kratko ciela je izložba jako Hepo uredjcna i poučna, od najmanjih industrialnih
podhvata, pa sve do strogo znanstvenih radnja. Iz ,.Le Bois."


Što razamievamo pod glavnleom u obće, a napose pako u šumarstvu?
Ovo je doduše velevažna viečica, o kojoj bi se dalo mnogo pisati, nu mi ćemo se
ovdje u kratko izraziti. Rieč glavnic a rabi se u narodnom gospodarstvu a i u pravnih
poslovih za obilježje raznih pojmova. U starije doba razumievalo se pod glavnicom
stanoviti novčani iznos, koji bje njekoru drugom podieljen uz plaćanje kamata. Nauka


o narodnom gospodarstvu razširila je upitni pojam kasnije tako, daje u izraz glavnica
uzela sva pomoćna sredstva privriede, koja se u raznih predmetih gospodarstva sastoje,
ter s lih narodno-gospodarstvenoga stnnovišta raznmieva pod tŠm imanja kao u obće
sioje u svih svojih sastavinah. Veličina glavnice pako izrazuje se u citnah imanja, kako.
te ciene u istinu postoje, i\\ pako k-ako je mot^nĆe iste postići, Većkrat rabi se taj
izraz jednako za obilježiti posjed glavnice.


ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 38     <-- 38 -->        PDF

^ 38 —


Nauka 0 obračunu šumske vriednosti osuiva se lih na stanovištu nauke o racionalnoj
ekonomiji- To mora baš tako i biti, jer ta nauka upućuje, kako valja pri danom
uredjpijju I sushuni đružtva posjednika šume zaračunavati potroške i polučeni uspieli,
ter i jedno s drugim prispodobiti, a nadalje, kako se ima na tenielju takovoga postupka
urediti i upriličiti gospodarenje tako, da podpuno odgovara intere^som šuinovlastnika.
Doduše može taj interes odnosno naum šumovlastnika sa cielokupnosti u oprieci stajati,
da ače i tada, ako bi u istinu zahtievom gospodarenja i postojećih mjestnib okolnostipodpuno
odgovarao.


Nauka o obračunavanju šumske vriednosti neupušta se u daljnje razglabanje toga
potonjega pitanja, buduĆ to spada vtže u obseg šumske politike.


Ovdje nam je dovoljno da iztaknomo, da će kod racionalnoga Šumskog gospo^
darstva svaki pojedini uredjajni razred, upriličen suglasno prema posebnim i sveukupnim
interesom, najveći prihod davati.


Ako nije visina njokoga glavnlčnog trojka već posebnim novčanim iznosom
ustanovi ena, to možemo istu raznimi načini pronaći. Kod pokretnih stvari valja bez
svakoga dalnjeg okolišanja za podlogu uzeti već faktično postojeće elene. U ostalom
možemo pod stanovitimi odnošaji taj isti postupik uporaviti i na nekretnine, imenito
tada, ako već postoji stalna tr ži š t na c i e n a, udešena prema dovoljno razgranjenom
trgovinskom prometu. Za slučaj pako, da neimarao tih podataka, ili da predpostiivljamo,
da nas isti nevode do dovoljnih resnltata, tada inožemo glavnicu omjeriti, izrazŠv istu
ili po potrebitom potrošku, tako zvana potrošna vriednost, ili pako po prihodih,
koji se očekuju, da će se od tuda dobiti, tako zvana očekivana vriednost.


Računati ćemo po faktično upotrebljenom potrošku u onom slučaju, kada se radi
baš 0 tom, da ustanovimo bud postignutu dobit, bud nastupivši gubitak. Bijahu It
izdatci visoki ili nlzki, ili ako su se tečajem vremena promienile uvrštene računarske
stavke (nadnice, ciena robe i t. d,), onda valja kod prodaja i t. d. za obraČunanje
vriednosti, ili u svrhu ustanovljenja najboljega načina gospodarenja za podlogu uzeti
sadanjira odnošajim odgovarajuće normalne troškove. Sbroj takovih normalnih izda aka
daje nam skoro isti rezultat^ kao kada obračunamo prihode, koji se mogu od glavnice
očekivati.


Neimamo pako u svakom slučaju tako uporabivih brojka; naročito može sbroj
prihoda onaj od troškova nadmašiti. U takovom slučaju moramo u vlastitom interesu
koli za prodaje, za odmjerenje od šteta i t. đ., toli za sravnjivanje gospodarstvenog
uspieha visinu glavnice ustanoviti po njezinih užitcih. Tada imamo naime ukupne iz
glavnice očekivane prihode i podjedno sve troškove, potrebite za izrabljenje glavnice,
na sadašnju vriednost svesti (diskontovati), Kazlika obijuh sbrojeva predstavlja nam
visinu glavnice. Ovaj postupak rabi se već od dulje vremena u poljskom gospodarstvu.
Kapitalisiranje naime godišnje rente po tako zvanom empirićnom pravilu (pomnožiti
rentu s 33*/.-i kod 37,,, s 25 kod 4"/,^, s 20 kod 5"/^j i t. d) predpostavlja nam
jednostavno, da će glavnica i renta vazda trajati. Diskontovanje trajne godimice prihodeće
rente daje nam, računav isti kamatnik, jedan te isti iznos, kao s obračunom
po prednavedenom pravilu. Glede ove potonje okolnosti varaju se doduše mnogi, koji
pri tom nemisle na budućnost. To se ukazuje naročito tada, ako se u nadi, da bi se
u buduće renta promieniti mogla, za kapitulisiranje postavljen kamatnlk ili povisi
ili snizi. IVI. Y,


U što se sve pUotiua rabi. H. Latermann i sinovi iz Morgenrothe kod Rautenkranza
napravili su u novije doba vrst peći, koja se može s piletinom ložiti, ter je
nade, da će se u buduće kod raznih pilana odpadajuća pilotina, koja ionako za ništa
nije služila, dobro upotriebiti moći. Ta vrst peći ima oblik stupa, provldjena s poklopom,
kuda se baca u peć piletina, a ođozdol nalaze se vratašca za upaliti. Jedna mala
peć takove vrsti za prostorije do 80 m^ sadržaja stoji 65 maraka — SS for., za
veće pako prostorije stoji do 75 maraka-^. 4.5 for., —,; Kurenje & takovimi peći iz