DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 31 — Zagrebu, na 61n kr. šnmsko-računarskog ofici.jala I. razreda, ter nadalje imenovalo absolviranoga slušatelja šnmarske akademije u Štavnici i tehničkoga dneraičara Iv a u a Simatovića i absolviranoga slušatelja iste akademije Vladka Sekulića šumarskimi vježbenici 11. razreda, dodieliv prvoga kr. šumskomu uredu u Otočcu a drugoga kr. šumarskomu ravnateljstvu u Zagrebu na službovanje. Promiene u statusu činovnika imovnih obćina. Na predlog dotičnog gospodarstvenog odbora i gospodarstvenog ureda imovne obćine imenovala je kralj, zemaljska vlada odjel za unutarnje poslove, abiturienta kralj, gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcu Antuna Marka i Bogoslava Hajeka mladj, šumarskimi vježbenici i to prvoga kod gospodarstvenog ureda križevačke imovne obt´ine, a potonjega kod gospodarstvenoga ureda I. banske imovne obćine. Nadalje promaknuti su na čin Šumarskih pristava dosadanji šumarski vježbenici: Josi p Kiselja k kod križevačke imovne občine, ter Julio Anderka mladji kod brodske imovne občine. Izpravak. Na strani 491. našega družtvenog organa od 1887. izpraviti nam je donesenu viest pod rubrikom „državne po dpor e" s tim, da su B er g wal d Gustav, Petrik Eudolf i Ugarković Milan napustili podieljene jim državne podpore za polazak nauka na kr. ugar. šumarskoj akademiji u Štavnici, dočim Obrado vid Milan na istoj akademiji, svršivši nauke na visokoj školi za zemijotežtvo u Beču i stojeći već u službi kao kr. šumarski vježbenik, uživa podporu tečajem školske godine 1887^8, za polazak predavanja iz ugar. Šumskog i lovskoga zakona i ugar. statistike. Nadalje dobiše državne podpore za polazak Šumarskih nauka na istoj akademiji Mihaljevič Petar i Stencel Zoltan. Priobćiti nam je u ostalom, da je Bergwald Gustav dobio tako zvani zlatni štipendij u iznosu od 300 for. za polazak nauka na c. kr. visokoj Školi za zemljotežtvo u Beču. Nestor hrv. šumara. Naš vriedni začastni član c. kr. umirovljeni Šumarnik Antun Tomić navršuje dne 5. siečnja t. g. 85, godinu dobe svoje. Tu sgodu nemožemo mimoiči, a da nečestitamo starcu Tomiću, želeČi mu iz sve duše, da ostane i nadalje zdrav i čil. Čestiti starina je u istinu najstariji Šumar u cieloj zemlji, ter ga punim pi*avom možemo nazvati „Nestoro m našim. " Živio dakle na mnogaja! Sitnice. Višji šumarski državni izpit u Zagrebu, obdržavan je od 17.—20. pros. p, g. u prostorijab kr. šumarskog ravnateljstva^ pod predsjedanjem kr. šum. ravnatelja M, Dursta, ter povjerenstvom sastoječim se iz gg. P. Kes ter čanka, kr. žup. nadšumara i I. Kollara , kr. nadšumara. Izpitu su se podvrgla ukupno 4 kadiđata, a od ovib bude jedan dobro, drugi dovoljno osposobljenim pronadjen, dočim su dvojica reprobirani. Kandidati bijabu sami bivši pitome! križevačkog zavoda, stoječi u obeinskošumarskoj službi. Ovo bje prvi izpit obdržan u smislu ustanova nove naredbe o polaganju tih državnih izpita od 18. listopada 1886. br. 33,094. Pitanja pismenog izpita bijahu: 1. Kako se može pronaći meridijan stanovite njeke točke? 2. Koje okolnosti uplivaju u obče na kamatni postotak njeke glavnice? Kako se ustanovljuju kamati Šumskih glavnica? Jesu li isti u pravilu veći ili manji od uobičdjnog ukamačenja novca u njekoj zemlji? 3. U kojih bi se slučajevib naročito preporučilo uvedenje srednjo-šumskog uzgoja u nas? Koje su glavne prednosti te vrsti uzgoja? 4. Na što valja paziti kod pomladjivanja prastarih bukovih šuma, u kojih još neimade dovoljno pomladka, da osjeguramo naravno oplodjenje istih? 5. Neka se pobliže spomene važnost šumske stelje i humusa, na kemijska i fizikalna svojstva tla i rast drveća? 6. Kako se razlikuje austrijanska kameralna taksacija od užitnog postotka ? Nerod, bagrem kao šumski stablik. Njeki šumar Kutz raziagao je u skupštini havelanđskog šumarskog družtva važnost neroda za šumu^ te je dotičnu razpravu |
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 32 objelodanio u ^Forst- und Jagđzeitung", Po onoj razpravi bile bi prednosti ili vrline neroda slieđeee: 1. Neznatni zahtjevi, koje traži, buduć nerod donosi, ma uspjevao on i na još mršavijem tlu, veliki prinovak gromade, koju gromadu nemogu u toj mjeri nijedne druge vrsti drveća dati u jednako doba i pod jednakim! uslovi. Osim toga dobiva se od neroda tvrdo, žilavo, imenito u tlu dugotrajuće, te u ob»5e vrlo dragocieno drvo, koje može svako ino u boljem zemljištu rastuće drvo bjelogorično ne samo različito nadoknaditi (nadomjestiti)^ nego on dapače pogledom na potonje svojstvo nadkriljuje Čak i slimu brastovinu. 2. Skori dospjetak za porabu. 3. Golema sposobnost izboja iz panja i korenja. 4. Dostatna bezčutnost mladih nasada napram suši i prlpeki sunčanoj (plamenjači) i napokon 5* Vriednost nerodova evieta za pčelarstvo. Usuprot tomu bile bi mane i škodljivosti neroda sliedeče : 1. Pogoršanje tla, koje u stanovito vrieme nastupi, buduć nerod tlu više oduzme, nego što mu svojim slabim listopadom daje, te niti dovoljno nezaštićuje tlo, buduć se na skoro razgaljuje tako, da je vrlo težko drugu koju vrst gojiti na onom tlu, na kojem je bio prije nerod, a to ponajviše na onakovih ploštinah, koje su propustile od svoje obnovitosti (Eeproductionskraft). 2. Neznatna odolivost suprot pozebi, bnduč nerod lakko pozebe u nejakoj svojoj dobi koli u jeseni, toli s proljeća u svakom položaju i napokon 3. Goleme štete od zečeva, buduć ova zvjerad pitomine i mlade sječine kod velika sniega veoma oštećuje. Jedinstvenost porastline (porasta). Nestoji uvjek od ČovjeČeg uticaja, da jednolične porastline odgoji, nego Često stvara takove porastline sama priroda. Opazilo se je u raznih predjelih, da bez čovjeće pripomoći stanovita vrst drveća drugu iztisne i o tom nastoji, da onim tlom zavlada. Tako se je primjerice opazilo u Danskoj, da u njekom kraju izttskaje crnogorica hrasta i bukvu, drugdje opet bjelogorica crnogoric«, pače već je to gdje gdje tako i učinjeno. U Francuzkoj, imenito u Sologne, opažen je Čudnovat pojav. Ondje su prije 30 godina pomladjivali pustoši sa morskim borom i sa običnim borom; nu k^d su ponješto proredjivali te ogoje nakon 15 godina, našlo se je izmedju borića mlade hrastiće, koji nisu ondje sadjeni, a kad se je stalo borove sjeći, opazilo sa je, da su one iste ploštine na samorodni način obraŠtene sa hrastovim gustišem. Sad se je poeelo na temelju povjestaiČkih izvora iztraživati, a doznalo se je odtud, da je ovaj predjel u drevnoj dobi obrasao bio sa Čistom hrastovom šumom. Moguće je ovaj pojav protumačiti samo tim, da su žirke u tlu jur bile, te su samo sgodan čas dočekale, da opet izkliju. Ista ova borba izmedju drveća opažena je i drugdje, te bi se trud doista naplatio, kad bi se o ovom pojavu svčstrano iztraživalo, te toČni podatci iz raznih krajeva posakupili. U Graubundenu primjerice iztisknje bor i jela po svud pomelara (ariza), u Juri bori se za premoć smreka sa pomelarom. Tvrđi se, da u Švicarskoj u obće bukva iztiskuje hrasta, jelu i brezu; u Pruskoj bori se za prevladu bor nad hrastom i brezom; u ruskih crnogoricah prevladjuje breza i hrast, a u sibirskih boricih i jelicih iztiskuje breza sve više prijašnje rašće.* Tušenje liesa, U časopisu j^Aus dem Walde" piše njeki poslovodja saske tvornice strojeva I. Modder, da se mnogo skuplje može prodati različit lies, koji je sirov iztesan, ako se uznastoji^ da se Čim prije posuši. * TJ koliko se je u našoj domovini o tom pojavu na brzu ruku motrilo, to se je opaziloi da u hrvatskih duhravah, imenito u porječju Savskom, nadvladjaje hrasta sve više jasen il. briest, dočim u brdskih hrasticih iztiskuje hrasta ponajviše bukva, a isto tako i crnogorica, Ureduičtvo. |
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-^ H.^ -" Kajbolje sredstvo lia ovo polučiti, preporuka tušenje lieaa. Ovo tušenje opisuju stručan u knjigah dosta obštino; riu ipak se način tušenja liesa u praksi vrlo malo rabi. 8 tog razloga bit Veličina parne škrinje (Darnpfkasten) upriličuje se prema množini liesa za tušenje i prema veličiui promelnosti. Ako imavno ponajviše mekanog drveta, onda su dovoljne jake drvene škrinje od 4 — 5 met. dugačke i 1´/´^ do 2 metr. visoke i široke. Za ve<5i promet rabe se ipak željezni kotlovi, koji se prirede za jedna ili dvoja kola. Za jedna kola liesa dovoljno je, ako je takav kotao 5 — 6 met. dug, a ZSL dvoja kola 9 — 10 rat. i od 2 mtr. n proinjern. U jednom kotlu za dvoja kola može se na dan kod dvokratnog punenja liesa potušiti 30 — 40 kubie. met. KotlaČa (Dampfkesselj od G metr. duijine i 1*5 mtr. u promjeru stoji 2000 maraka (1200 for. našdi), a nared, oboj ko iače, postavljanje (smještenje), nzidanje, kol treba za loženje 2 liektolit. ugljena, te se računa na 6 kubič. metr. liesa 1 bektolit. ugljena. Preporuča se, da se postave dvie kotlače, koje se tako spoje, da može para^ ako se iz jedne kotlače izpusti, u drugu kotlaču unic^d. Trajanje tušenja ravna se po debljini i tvrdoći tušit se imajućega liesa. Topole, jele, smreke, lipe, johe i t. d. trebaju za svaki eentimetar debljine jedan sat uz tlak pare od 1 uzdaha. Hrast, jasen, javor, grab, kruška, jabuka i t. d. trebaju kod jačeg tlaka polovicu više, doeini bukva treba od prilike nješto više, nego što je to rečeno kod prvih i potonjih vrstlh drv^-ča. Svakako uztrjije takav lies, koji je poslie tušenja izvržeu vazduhu, da se valjano izpoti (izznoji) u nadkriveuoj, zračnoj prostoriji, — mnogo više, nego onaj, kuji se običnim načinom suši tečajem više godina. Tušeniem bo izt´Snu se iz takova liesa sve sastojine mezgre (soka); proteinova tjelešca, koja kvare drvo, nemogu se raztvarati, a sve se nametnice u drvu unište. Važno je osim toga to, da ćeš na tušenom drvu odmah poslie tušenja primjetiti i pajnesetniju manu na drvu, koju r.emožeš inai´e tako lasno opaziti ni nakon više godina. Na tušennm drvu opaziš odmah puklosine (Risse), pući (Sprilnge), vitoperine (Werfen), Smogore i fc. d. Za valjanost takova postupka vojuju i razmjeri težine. Tako primjerice težio je sirov komad jelov od 70 milit. 44 kih>gr,, docim je isti komad vagao posije trosatnog tušenja i 24-satnog ležanja u bezvazdušnom, ugrijanom kotiu samo 32 klgr. Po tomu izgubio je taj jelov trupac u svemu 30´Vo od svoje težine, te se je razlikovao od trupca istovjetnog drveta, koji je ali ležao na otvorenom vazduha kroz više godina, samo ponješto smedjastijom bojom. Odgovor na stavljeno pitanje u svezku VIII. i IX. od g. 1887. glede bukovine bez crvenoga srdca. Bukovine bez ervenoga srdca ima u Šumah vlastelinstva vot´Inskofja, kako sam se to zaistc osvjedočio na pilani u Trešnjevici, i to samo od pojedinih stabala, Pobližje o tom mogao bi nam tamošnji šumski činovnik g-C prlobćiti.* —k. Obnova zastupstva otočke imovna obćine. Nakon izminuća trogodišnje perlnde zastupstvo imovne obolne otočke konstituiralo se je n sjednici od 5. listopada p. g., obavi propisani izbor predsjednika, njegovog zan´ijenika i gospodar.stvenng odbora. Na temelju izbora tog imenovao je visoke kralj, zem -tiske vlade oiljel unurai-nji predsjednikom pomenute imovne obćine dosadi-uijeg predsjednika St´jaira Grozdunića^ posjednika, a podpredsjednikom Jauka V´uksana kr. nadlugara u miru i obe. načcdnika. Za gospodarstveni odbor njrdno potvrdio odbornike Jokn Mlinarlća, kr. pograra i veleposjedidka iz Bunlća ; Petra Šorka, kr. poštara i r-arelnika iz Petrovasela, DUJM Kasumovića, kr. nadlugara u miru iz Perušića, te Miču Mdetića člana zadruge iz Kosmja. ^ Usrdno molimo g. 0., da nam pobliže o tom koju priobći. ITredničtvo. |
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 34 --^ imenovanjem predsjednika sazvaiia bi glavna jesenska sknpŠtlna na 5. prosinci P- g-j ^oj^ j*^ medjii ostalim! predmeti imala u glavnom razpraviti proračun za g. 1888. Prama proračunu za godinu 1887. u onom za godinu 1888. nastala je u toliko promjena, što je gospodarstveni ured uvrstio medju redovite izdatke dva šumarska vježbenika, koji bi se na službovanje imali pridjeliti šumariji, kosinskoj i korenićkoj ; te u vanredni izdatak stavku za ovrhovoditelja imovne obćine. Zastupstvo prem uvidjajuć potrebu tih vježbenika, jer šumarija koslnjska uz samog šumara imade upravljati površinotn od 35.662 rali, a korenička površinom od 47.303 rali, uvidjajuć nadalje i. potrebu ovrhovoditelja, ipak predlog^ gospodarstvenog ureda laj usvojilo je samo u toliko, da se gore pomenutim šumarijani dodielc na pripomoć´ vježbenici jedino pod tim uvjetom, ako šumarije same u buduće posao oko ovrha šumskih šteta na se preuzmu; dočim je stavku za. ovrhovoditelja uslied razloga tog posve zabacilo. Ovo je doista znak vremena, kojemu se šumari radovati mogu, kada bi ikada do Tzvedenja došao? — Po zastupstvu za godinu 1888. prihvaćeni proračun izpostavlja se i to: Kedovita potreba: 1. Zastupstvo 500 for. 2. Odbor 900 for. ^. Gospodarstveni ured 7.872 for. 4. Šumarije 23.528 for. 5. Šumske gojitbe 800 for. 6,- Javni tereti 11.300 for. 7. Mirovine i milostinje 1.1 GO for. — a vanredna potreba 800 for. Ukupna potreba 46.860 for. Redoviti prihod izbačen je sa 64.578 for., uslied Čega se pokazuje višak od 17.718 for. Glavnoj skupštini prisustvovao je presvietli gospodin kr. veliki župan Marko vitez Kasamović, kao vladin povjerenik, i g. kr. kot. pristav Fran Pilepić, kao zamjenik vladina povjerenika. Uslied odredbe presvietlog kr. velikog župana skupštini toj bijahu pozvana sva četiri upravitelja Šuinarija, da se uzmognu novim zastupstvoja upoznati, kao i shodne upute od presvietlog gospodina kr. župana osobno primiti. Vriedno je sj>omeuuti, da je u zastttpstvu izraženo mnicnje, kako otočka imovna obeina imade već sada veliki broj osoblja, koje bi se kod intensivnijeg šumskog gospodarstva svakako timanjiti moralo. Otočka imovna obćina na svom posjeda od 137.658 katastralnih rali imade namješteno godine 1887.: 1 nadsumara, 1 Šum, procjenitelja, 1 protustavnika ujedno računovodju, 2 šumara i 3 šumarska vježbenika; dakle ukupno 8 činovnika i 60 lugara. Troškovi uprave i Čuvanja po rali iznose godišnje 22 novČ. Na posjedu tom podieljeno je medju 4 šumarije od 27.000 do 47.000 rali pojedinom. upravitelju, pa mu se još uzkraćuje vježbenička pripomoć, koju okolnost spominjemo samo radi toga, da naši u boljem položaju se nalazeći drugovi mogu prosuditi preko kapelskc doista zavidne odnošnje. ISarodni uataaak. U „Narodnih Novinah" br. 281, od 10. prosinca 1887. u etupcu jjTrojedna kraljevina" pod naslovom „Privremeno oprošteni od službovanja u nftrodnom ustanku" čitamo, daje g. zajednički ministar za zemaljsku obranu okružnicom pozvao sve jurisdikcije, da do konca siečnja svake godine podnesu ministarstvu predloge o privremenom oprostu od službovanja u narodnom ustanku. Podjedno se ondje spominje, koji od tog službovanja oprost tražiti mogu, negleđeći na to, da li dotičnici spadaju u prvi ili di-ugi popis narodnoga usiauka, Medju ovimi je naročito iztaknuto i osoblje od državnih šuma. Kako je &x osobljem itnovnoobćinskimP Za stahio ovo pitanje nije od male važnosti po narodne šiime, po taj znatni narodni imetak, od kojega narodno blagostanje u velike ovisi, a mnijem, da je ovo pitanje I osobita uvaženja vriedno već i abog toga, što se osoblje imovnih obćina vrlo pretcžnijim djelom po svojoj dobi u narodni ustanak broji. (Ovo pitanje potaknuto je već Rhodnim putem na nadležnom n^je^tu. Uredn.) |
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 35 — Zabrana izvoza drva. Politički svjetski dogodjaji tangiraju i trgovinu o drvl, a dokaz toiuu je taj, što je Eusija zabranila svaki izvo2 drvenog Ijesa u zapadne krajeve Evrope, U zadnje doba rnuogo se Ijesa izvozilo osobito u NjemuSku, gdje je isti služio za gradnju vojničkih baraka, U^Ijed napetih odnošaja izmedju obljuh država uzsiicdila je spomenuta zabrana. Drvo kao predmet industrije. Prije bijaše drvo rabljeno izklj´ičivo kao gorivo i kao gradja za ra^ne objekte, na vremenom uporabljene su razne druge stvari na mjesto dr\-a U današnjem stolje(5u kraj ovako silno razvite industrije nebi mogla proizv dnja drva za gorivo niti namiriti one sibie zahtjeve, koje dan danas stavljaju razni indusfrijalni podhvati, kao željezuice, razne tvornice i t. d. Isto se tako no uporabljuje niti za gr;idju drvo u onollkoj mjeri, kao yto njekada. Za gorivo rabe danas kameni ugljf´n, dačim s druge strane željezo zamienjuje drvo kod raznih gradnja. Ta ved i za gi-adnju kuca rabe većim dielom željezne tramove, a u namisli je, da se uporabi i za željezničke podsjede mjesto drva željezo. Nu nije se bojati, da de drvo biti iztlsnuto iz porabe, jer željeza i dvvo imade svako svoju kvalitativnu vrieduost, gdje se nemoŽe zamienlti jedno s drugim, S druge strane opet industrija uvjek gleda, kako da na drugom kojem polju otvori nova vrela unovčenja za drvo. Spominjemo samo vlakninu od drva, iz koje tvore dreveni pamuk (celulozu). Taj se je proizvadjao ponajprvo u Englezkoj god. 1873., gdje je taj podhvat trrdka d´ Ivry vealizovala. Kasnje razvila se je ta industrija u velike u sjeverno) Americi, a tako i drugdje, da sada samo u Parizu postoje do (četiri tvornice za proizvodnju di´venog pamuka. Od vrstih drva rabe se za to po uajvise jela, jnsika i lipa. Prodaje se u svezelh od 20 kg. popriečnom eienom od 5 fraujika. Rabi se zu razne zinnotc za posteljine a pokušali su ga u Berlinu u bolnica rabiti namjesto šarpije. Poznato je valjda struearom, da se tvori iz drva suhom destilacijom katran uuz razne druge primjese u kojih imade i goriva ulja. Ovo ulje proizvadja se u velike u Švedskoj iz odpadaka i korcnja jelovih i borovih stabala, te se može uporabit z;i razsvjetu u posebno za to napravljenih svjctiljkah. U smjesi sa običnim petrolejcm dade se rabiti i u običnili svjetiljkah. Uz to se dobiva još t katran, kreozot i kvasinova kiselina. U Švedskoj bave se s otim do li-Ideset tvornica. Jos jedna je grana proizvodnje, koja surovo drvo rabi, a to je proizvodnja papira. Prije dok još ne bijaše ta industrija usavršena, mogla se prlvigotovljena masa drvna rabiti samo u smjesi sa masom od krpa, nu sada se je to u tolikoj mjeri promjenilo, da produkcija papira iz krpa očevidno nazaduje,´ dočlm se sve više drvo za oto uporabljuje, NaJA´ižc je ta´ industrija razvita u Amej-Icl. Dakle vidimo, da drvo istom dolazi do obseznije uporabe, dakle da se nije preživilo, uasuprot sada ide svojoj glavnoj periodi, dočim se za željezo može kazati, da je njegova kulminacija prošla. Naravski da za tako obsežnu industriju drva moraju da dickiju i ostali faktori proizvodnje, naime mora da je i ostala industrija dovoljno razvita, Što kod nas žalibože još nije, a dužnost je gumara da bdijii, da onda kad bude jednoni tomu sgodno vrleme, da bude i valjano uzgojenih Šiima^ a dotle Iješimo se onom našom ,/i lel će sunce i pred naša vrata. O. M. Još Dješto o nemilih gostili. Javlja´ nam prijatelj Iz Srlema kao nadopunnk k viesti .^nemili gosti"^ priobćenoj u 12. svezku na strani 5 io. našega družtvenog organa, da su se divlje s\´inje poj-avile i u obscgu vlastelinstvu vukovai´skog i to u šumi FVtrovaeka Dubrava. Nu kako bje po tragovih razpoznatl, bio je to čapor od samo 10—12 komada, koji mora da se je ovamo od njekuda dotepao. Na prijavu dotičnoga kot. Šamara oilredjena je odmah hajka na te goste, pri kojoj bje samo jedan kouuid nastrieljen; kod druge hajke bijaše bo povoljniji uspieh, ubijeue su naime dvije jednogodišnje krmače i jedan tri- do četirigodišnji nerast, potonji 10.8 kgr, težak^ prem u. đivJjaČini- ne bal n-ajbolji. |
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 36 -^ Poslije druge liajke nastade zločesto vrieme, te se iisljed toga nije uiogao lov, nastaviti. Napomenuti nam je luidalje, da su početkom mjeseca listopada pr. godine tri divlje svinje ubijene n gj^detovačkoj šumi, koje su se jedine tamo nalaz le, Fo mulenju ondješnjlh lovaca mora da su iste svinje prije njekoliko godina iz Bosne onamo prešle, te se na nje nije bas osobita pozornost tada obratila, jer još god. 1879. bje po šurnaruiku Fursteru ubijen jedan nerast u težini od 18o k]gr„ u beračkoj Sumi. Mediju ostalim javlja nam isti dopisnik, đa bi po njegovom mnienju trovanje divljih svinja bilo prikladno i svrsi odgovaralo samo u obeinskih šuraah,, gdje se rabi uzgoj sifiie šume, te tm marvi nepristupnih, a ne u vlastelinskih šumab, gdje postoji većinom uzgoj visokom gumom, te u kojih šuir,ah se žirovina i pnša u najam, daje. (Umoljavanio gosp. dopisnika, da nam veekrat što šta S ondješnjih krajeva dojavi, pošto baš odanle neimaino skoro nikakovih viesti. Ilredn.) Ahatna šuma u AnKoni. Može se ret^i, da nigdje nije narav proizvela toliko osehujni´Sti i ljepota kao u sjevernoj Americi, a medju najčudesnije pojave spada svakako abatna šuma u Arizoni. Inače ju nazivaju takodjer i kalcedonskim perivojem, naravski perivojem´ samo po imenu, jer davno je već tomu, što su tamošnja-orijaska stabla srušena I u ahat i jaspis pretvorena. Taj perivoj nalazi se jedno osam milja ud-iljen od Covize kolodvorske poataje Atlantic-Pacifik željeznice (teritorij Arizona). te ima u izmjeri do sto jutara površine. Tlo je dvadeset do trideset stopa naslagano pješt´enikotn, pod kojim proviruje iz vulkanične lave i pepela okamenjeno drveće, nu opaža se i u izdubinah i pnkotinah. iz kojih je voda izprala pješćenik. Može se uzeti, da je sloj drveća dosta dubok. Drveće je izmješano na najraznolikiji način, a ima ga razbacana po eicdoj površini od najvećeg pa do najsitnijeg. Vrlo mnogo imade stabala do 150 stopa didjine. koje je u skoro isto toliko komada popucalo, te se čini, kao da je kakav predpotopni drvar ta stabla pocjepao, da jih kući vozi Gdjekoja druga stabla popucala su u nebrojenu množinu razlienih komada, ima ta sitnih poput kamenčića, pa sve do velikih tru[>aca. Naći je takodjer i dosta pravilnih komada, koje netreba van nješto prig´aditi, pa eto ti ukiu^na gahinterijskog pi-edmeta, Piijrdini eksemplari stabala imadu do 5 englezkih stopa promjera, a našli su jedno stablo koje je dugačko više od 200 stopa. Fojedina stabla imadu tako izra^-lto razvile godove, da na prvi pogled opažaš, da je sadašnji kamen bio negda kriepko rasturim organičkim stv-Tom. Najzanirnivije predjele tog perivoja okrstise raznimi imeni. Imade tu ahatni prodola, ahatni most. ametistni vrhunac i t d. Najljepši je svakako ahatni most. Taj most vodi preko prodola do 45 stopa duboka i 65 stopa široka. Tvori ga jedno stublo, koje ima n promjeru Tri do četiri stope a siže preko togn prodola još do 50 stopa daleko u zemlju. Valjda leži od uvjeka tamo, pa gdjegod se je kora oljuštrila, pojavlja se u Bajljepših nuaneah ahat i jaa is. Istina, da se nalazi okamenjena drva i drugdj« po svietu, ali nigdje ne u tako liepu obliku^ kao ovdje Najobičnije boje su ervetm-žuto i zeleno, te su ili oliro razlučene jedna od druge, Ili se pr(djt:!vaju jedna u drugu. Često su prekinute sa bielosivom ili crnom bojom, a kadšto sa prozirnimi ledci bjrlutka i aniet sta; Najljepše je to sve motriti pod mikroskopom, gdje se onda razaznaju i prvobitni oblici stan´eja. Dosele bio je ahat rabljen u industriji samo za male predmete, buduć seje thalo ahat» nalazilo, koj bi imao više od stopu promjera, nu nije dvojhe, da će se u buduće amerikanski ahat rabiti ne samo za gahuderij^ku robu, nego takodjer i za dekoraciju sgrada. crkva i t d. moguće i za ptočenje podova, jer iz orijaških stabala u parku kalcedr.nskome moći je lahko izrezati č tave phtče za stolove. Kako je u eieiu, razabrat mo; dolara, a u najnovije doba odposlan je cieli tovar ahafca u Evropu, buduć evropski |
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 37 <-- 37 --> PDF |
dvaguljai-i sve vi-^e traže amevikanski ahat, koji je u boji i svjetlosti bolji od tivakog drugog". Nagrade za pošumljenje krasa. Kr. «em. vUiJa, odjel unutarnji, obnaala je dozvoliti, da se Izplati n ime nagrade za uspješan rad oko kultiviranja krasa seljaku Filipu Jovanovidu iz Popiue svota od 10 for.^ Petru Kovačevi ću \z Smiljaua svora od 10 for., Josi Pezelju iz Smiljaua svota od 8 for., Tonai Podkrajcu iz Kaduča svo(a od 10 for., Milauku Panj kov i ćn, iz Eaduca svota od 15 for. Izplaćivanje kamata urb. imovn m obćinam. Povodom jedne predstavke, podnesene u pogledu i:iplaćivanja kamata, dospjelih od šumskih glavnica, dotičnim urb. imovnim obeinam, obi^iašla je kr. zemaljska vJ^ida, odjel za unutarnje poslove, uvaživ razloge predstavke, odrediti, da se upitne kamate u buduće odnosnim obćinam izplaćivatl imadu ne putem kr. županijskih oblasti, već putem dotičnih k r. kotarskih oblasti . Priinjeeuje se, da je ob ovom znanja i ravnanja radi istodobno obavje^tena kr, zemaljska bUg.-ijna. Tjednik o raskoj šumskoj industriji. Početkom t. g. izdavati će se u Kievu svakoga tjedna na ruskom jeziku prvi i jedini list u Rusiji, namienjen industriji šumskih proizvoda pod naslovom „PVCCKIS il´BconpOMHin.lPnHnK1>´*j ter ee se razasdjati bezplatno i franco na sve veće drvarske tvrdke i interesente s industrijom šumskih pro* izvoda u Rusiji. Šumarska izložba u Toulousu. Uprava guma u Francezkoj sudjelovala je kod te izlo/.be, ter je njezin dio izloženih predmeta jedan od najpoučnijih i najinteresantnijih. Zidovi i stropovi dvorane bijahu prekriti mapama Šumarskima sa strojevi i t. d. Pod stj^kJom mogao si vidjeti sve vrsti koristnih zareznika, u drugom sve vrsti škodljivih, malo dalje razne rude i kamenje iz kamenoloma suma Pirenejskih. Vrlo iiepa je sbirka koluta raznih vrsti drveća, koji pokazuju poprie^nu veličinu u raznih dobah, nadalje imade drvne mase, iz koje papir tvore, onda sbirka smolnatih tvari od morskog bora i sbirka sjemenja svi običajnih i udomaćenih vrstih porastlina u Šumah Francezke. Zatim imade znanstvenih radnja: model pokazujući u malom ustrojstvo brdske pilane, zatim predstavljene su sve važnije vrsti transporta po kopnu i po vodi kao razni putoklizi i prevažanje drva zrakom na lancih. Odsjek za pomladjivanje izložio je vise nacrta o najglavnijlh radnjah kod pomladjenja u raznih gorskih stranah kao i kod uredjenja bujica. Vr edno je napomenuti i produkciju uža iz h´pove kore, koja da nemeo^u iztrunuti. Pravljenje štapova i sličnih predmeta predočeno je uz najglavnije vrsti, koje se u tu svrhu rabe. Ogroman trupac hrasta plntasto^ pokazuje sa svojom olupljenom korom odmah zašto se rabi i kako se na komadiće reže. Moći je vidjeti na poseban način impregnirane bukove trupce, koji im podjeluju liepu texturu tako, da se sada obćenito uporabljujn mjesto inozemnog skupog drva za parkete i tomu slično. U kratko ciela je izložba jako Hepo uredjcna i poučna, od najmanjih industrialnih podhvata, pa sve do strogo znanstvenih radnja. Iz ,.Le Bois." Što razamievamo pod glavnleom u obće, a napose pako u šumarstvu? Ovo je doduše velevažna viečica, o kojoj bi se dalo mnogo pisati, nu mi ćemo se ovdje u kratko izraziti. Rieč glavnic a rabi se u narodnom gospodarstvu a i u pravnih poslovih za obilježje raznih pojmova. U starije doba razumievalo se pod glavnicom stanoviti novčani iznos, koji bje njekoru drugom podieljen uz plaćanje kamata. Nauka o narodnom gospodarstvu razširila je upitni pojam kasnije tako, daje u izraz glavnica uzela sva pomoćna sredstva privriede, koja se u raznih predmetih gospodarstva sastoje, ter s lih narodno-gospodarstvenoga stnnovišta raznmieva pod tŠm imanja kao u obće sioje u svih svojih sastavinah. Veličina glavnice pako izrazuje se u citnah imanja, kako. te ciene u istinu postoje, i\\ pako k-ako je mot^nĆe iste postići, Većkrat rabi se taj izraz jednako za obilježiti posjed glavnice. |
ŠUMARSKI LIST 1/1888 str. 38 <-- 38 --> PDF |
^ 38 — Nauka 0 obračunu šumske vriednosti osuiva se lih na stanovištu nauke o racionalnoj ekonomiji- To mora baš tako i biti, jer ta nauka upućuje, kako valja pri danom uredjpijju I sushuni đružtva posjednika šume zaračunavati potroške i polučeni uspieli, ter i jedno s drugim prispodobiti, a nadalje, kako se ima na tenielju takovoga postupka urediti i upriličiti gospodarenje tako, da podpuno odgovara intere^som šuinovlastnika. Doduše može taj interes odnosno naum šumovlastnika sa cielokupnosti u oprieci stajati, da ače i tada, ako bi u istinu zahtievom gospodarenja i postojećih mjestnib okolnostipodpuno odgovarao. Nauka o obračunavanju šumske vriednosti neupušta se u daljnje razglabanje toga potonjega pitanja, buduĆ to spada vtže u obseg šumske politike. Ovdje nam je dovoljno da iztaknomo, da će kod racionalnoga Šumskog gospo^ darstva svaki pojedini uredjajni razred, upriličen suglasno prema posebnim i sveukupnim interesom, najveći prihod davati. Ako nije visina njokoga glavnlčnog trojka već posebnim novčanim iznosom ustanovi ena, to možemo istu raznimi načini pronaći. Kod pokretnih stvari valja bez svakoga dalnjeg okolišanja za podlogu uzeti već faktično postojeće elene. U ostalom možemo pod stanovitimi odnošaji taj isti postupik uporaviti i na nekretnine, imenito tada, ako već postoji stalna tr ži š t na c i e n a, udešena prema dovoljno razgranjenom trgovinskom prometu. Za slučaj pako, da neimarao tih podataka, ili da predpostiivljamo, da nas isti nevode do dovoljnih resnltata, tada inožemo glavnicu omjeriti, izrazŠv istu ili po potrebitom potrošku, tako zvana potrošna vriednost, ili pako po prihodih, koji se očekuju, da će se od tuda dobiti, tako zvana očekivana vriednost. Računati ćemo po faktično upotrebljenom potrošku u onom slučaju, kada se radi baš 0 tom, da ustanovimo bud postignutu dobit, bud nastupivši gubitak. Bijahu It izdatci visoki ili nlzki, ili ako su se tečajem vremena promienile uvrštene računarske stavke (nadnice, ciena robe i t. d,), onda valja kod prodaja i t. d. za obraČunanje vriednosti, ili u svrhu ustanovljenja najboljega načina gospodarenja za podlogu uzeti sadanjira odnošajim odgovarajuće normalne troškove. Sbroj takovih normalnih izda aka daje nam skoro isti rezultat^ kao kada obračunamo prihode, koji se mogu od glavnice očekivati. Neimamo pako u svakom slučaju tako uporabivih brojka; naročito može sbroj prihoda onaj od troškova nadmašiti. U takovom slučaju moramo u vlastitom interesu koli za prodaje, za odmjerenje od šteta i t. đ., toli za sravnjivanje gospodarstvenog uspieha visinu glavnice ustanoviti po njezinih užitcih. Tada imamo naime ukupne iz glavnice očekivane prihode i podjedno sve troškove, potrebite za izrabljenje glavnice, na sadašnju vriednost svesti (diskontovati), Kazlika obijuh sbrojeva predstavlja nam visinu glavnice. Ovaj postupak rabi se već od dulje vremena u poljskom gospodarstvu. Kapitalisiranje naime godišnje rente po tako zvanom empirićnom pravilu (pomnožiti rentu s 33*/.-i kod 37,,, s 25 kod 4"/,^, s 20 kod 5"/^j i t. d) predpostavlja nam jednostavno, da će glavnica i renta vazda trajati. Diskontovanje trajne godimice prihodeće rente daje nam, računav isti kamatnik, jedan te isti iznos, kao s obračunom po prednavedenom pravilu. Glede ove potonje okolnosti varaju se doduše mnogi, koji pri tom nemisle na budućnost. To se ukazuje naročito tada, ako se u nadi, da bi se u buduće renta promieniti mogla, za kapitulisiranje postavljen kamatnlk ili povisi ili snizi. IVI. Y, U što se sve pUotiua rabi. H. Latermann i sinovi iz Morgenrothe kod Rautenkranza napravili su u novije doba vrst peći, koja se može s piletinom ložiti, ter je nade, da će se u buduće kod raznih pilana odpadajuća pilotina, koja ionako za ništa nije služila, dobro upotriebiti moći. Ta vrst peći ima oblik stupa, provldjena s poklopom, kuda se baca u peć piletina, a ođozdol nalaze se vratašca za upaliti. Jedna mala peć takove vrsti za prostorije do 80 m^ sadržaja stoji 65 maraka — SS for., za veće pako prostorije stoji do 75 maraka-^. 4.5 for., —,; Kurenje & takovimi peći iz |