DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 7     <-- 7 -->        PDF

- 501 —
Pogledom na te brojke opazit je, da su posjedovni odnošaji šuma Ugarske
vrlo povoljni razvitku urednog šumskog gospodarstva. Sravnimo li te brojke
s onima Austrije dobivamo sliedeću sliku :


Austrija:
državne i ja\ne zakladne šumo . . . 892.840 jutra ili 96 "/o
obćinske šume 1,297.237 „ „ U´O „
tiileicomisne šume ....´... . 817 117 „ „ 6´0 „
šume crkvenih korporacija 615´335 „ „ 60 „


Ugarska:
državne šume 2,675.521 „ „ 16´14 „
javne zakladne šume 143.493 „ „ 0´90 „
obćinske šume . 3,690.250 „


r37-51 „


i kompossesorati 2,295.607 „ „j"


lideicomisne šume 899´´722 „ „ 5´64 „


šume crkvenih korporacija 932 075 „ „ 5´84 „


od cjelokupne šumske površine od 9,227.060 ha. odnosno 15,957.587 jutra.


Ako se u Ugarskoj bude nastojalo, da se ne promjeni sadanji posjedovni
omjer, osobito što se tiće municipialnih, obćinskih i kompossesoratskih površina,
to će taj omjer provedenje šumskog zakona znatno olahkotiti. Povjest šumarstva
uči nas, da je uzdržanje velikih nerazdieljenih šumskih posjeda bitnim
uvjetom zdravih šumskih odnošaja, a time ujedno i uvjetom obćeg blagostanja.
Nemože se dosta naglasiti, da je šuma konservativitn elemenat u naravi, koji
se bori svom snagom proti razciepljetiju i osvećuje se grozno svaka sila, koja
joj se nanese u tom pogledu.


Prvi opis 0 gospodarstvenih i trgovinskih odnošajih državnih
šuma izdao je Bedo god. 1878. U.-ljed temeljitih promjena u šumarstvu
Ugarske, naročito usljed zakonskog članka XXXI. od god. 1879., ter nastupivše
reoi´ganizacije uprave, bje potrebito, da se novi odnošaji tog najvećeg šumoposjeda
kraljevine prikažu u svojoj novoj slici tim više, jer je medjutim i
erarski posjed pretrpio bitnih promjena, kano odkupom služnosti, zamjenom,
prodajom, postao je za 642.000 jutara manjim.


Prije bijaše uprava državnih šuma i u Ugarskoj podredjena ministarstvu
financija. 1. \eljače 1881. bje dodieljena, odgovarajuć duhu vremena, ministarst\
u za poljodjestvo, i pri tom je izvedena kao i u Austriji podpuna reorganizacija.
Istodobno učinjena je ne odvisnom uprava državnih šuma od svih grana
uprave, te su i šumarski činovnici, obzirom na interese šumarske službe, riešeni
uprave erarskih domana.


U uvodu daje nam treći svezak, nakon kiatkog opisa razdieljenja drva i
stojbina, sliku o uredjenju službe u državnom kućanstvu, iz koje sliedeće
vadimo.


Ministarstvu za poljodjelstvo, odnosno odsjeku šumarstva, predstoji sada
uprava cielog šumarstva. Kao posredujući uredi izmedju glavne uprave i lo