DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1887 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 546 — Upliv vjetra na šumsko drveće. Vjetar nedieljuje jednako na svaku vrst drveća, imenito u proljeće djeluje drugaSije, nego u ljetu ili zimi, a ođtud se može prosuditi o njegovom djelovanju na čitave porastline (sastojine). Mlazi hrasta , kad su još nježni, lahko se na izrastlini prebiju poput stakla. S toga naći ćemo s proljeća na tlu mnogo prebijenih mlazova u dobrom sklopu poraslih hrastika. Buduć je svaki dojđući mlađi mlaz takovoj pogibelji izvržen, pače mnogi drugotni mlazi istu sudbinu prečesto điele, to je pojmljivo, da hrast nemože iztisnuti drugu vrst drveća u susjednoj blizini. Ođtud sliedi naravno, da upravo hrast najviše pati, ako se u horu neproredi. Sklop kod hrasta mora biti takav, da mu vjetar nehudi. Kad mu vjetar nahuditi nemože, onda tekar valja misliti na to, da mu se veći prostor za razvitak otvori, inače će hrašće okržljaviti, buduć jim vjetar svojim djelovanjem prieči hranitbena ustrojstva. Bukv a ima s proljeća mlohave, viseće, pustenim oblogom občuvajaće mlazove, te i lišće na kratkih mlazovih visi na mlohavih stapkah. Vjetar oljuštiti će doista takovo lišće, ali riedko nježne mlazove. Sbog toga mogu se bukve sljubiti medjusobno, a ođtud vidimo, da se bukove porastline lahko u sklopu uzdržati mogu. I sklop u bukvicih nije nikad takav, da dvie susjedne bukve svoje granje onako upletu, da su jim krošnje na okrajku spletene. Sklop je dakle samo takav, da sad jedna bukva, sad druga samo po jednu snažnu granu u krošnju svog susjeda utisne. Smrek a ima takodjer poput hrasta krhke mlazove; nu te mlazove tjera ona uzpravice, a tim su sačuvani njezini mlazovi ođ štete vjetra proljetnog. Nu njoj prieti šteta ođ vjetrova tim, da joj oklaštri razvijene pupove. Pupovi ođ smreke lahko se prebiju, pa zato s proljeća ovakovo drvo izgubi množinu pupovlja, koje može donjekle nadomjestiti sa pupoljeicami (Scheiđenknospen). Iz ovih porastu valjani mlazovi samo tada, ako na nje jako svjetlo dieluje. Nu tomu nije tako kod pobočnih grančica. Jel a gubi djelovanjem vjetra mnogo od svojih ranih izbojaka. Ovi izbojci prebiju se posve, ili na njih preostaje samo ponješto iglica Čudit se mora, koliko se na četvornom metru takovih polomljenih izbojaka naći može. Nu kad bi se po množini polomljenih izbojaka suditi moralo, onda bi se moglo misUti, da jelik zahtjeva veću progalu, nego što ju u starosti svojoj imati mora. Ali učin vjetra važna je činjenica, koja se uobziriti ima. Ovdje djeluje velika nađoraslost, t. j . sila, koja obnavlja nastradale đjelove drva. Pri tomu valja i to znati, da jela i u starijoj dobi krošnju vi- sećimi izbojci nadomješta, koji budu sačuvani ođ štetnog upliva vjetrova ne samo sbog njihove žilave gibkot´e, nego i sbog osobita položaja prema vjetrovom. Izviešće o putovanju slušatelja II. i III. šumarskoga tečaja u mjesecu svibnju 1887. Kralj, profesor za šumarsku struku g. Draguti n Hlava , poduzeo je dozvolom vis kr. zemalj. vlade mjeseca svibnja t. g. poučno putovanje sa slušatelji šumarstva II. i III. tečaja kroz đoljnju Štajersku, Korušku do Lienza u Tirolskoj, a odavle natrag preko Villacha i Tarvisa u Kranjsku i Istru, napokon iz Trsta morem preko Pulja na Rieku, a zatim željeznicom preko jednog điela hrvatskoga krasa u Križevac. O tom putovanju izdao je pomenuti profesor posebnu brošuru pod naslovom „šumarska i tehnologijska izkustva na poučnom putovanju kroz Korušku, Kranjsku i Istru" tiskom Gustava Neuberga u Križevcih, u velikoj osmini str. 35, koju brošuru dobismo baš skoro pri zaključku našega lista, a nepropuštamo, đa p n. gg. našim čitateljem ob istoj što nereknemo. Prvi cilj toga putovanja bio je "VVolfsberg u Koruškoj, gdje bje pregledana glasovita tvornica celuloza grofa Henkel-Donnersmark u Frantschachu i pilana iste gospoštije. Blizu Ci e lovc a vidjen je po slušatelji veliki držav. šum. vrt, fi kojim neposredno upravlja zem. šum. nadzornik Fran j o Suda . Ovdje dobiše putnici na uvid mappe o gradnjah, izvedenih proti bujicam i vođođerinara. Putem u Spittalu bje pregledana najveća rezbarska tvornica drva u Koruškoj vlastelina Eitter a a nuz to i njeke šume kraj millstiidtakoga jezera. |